lausnekretninebanner

Prikazujem sadržaj po oznakama: nina obuljen koržinek

Nakon parlamentarnih izbora ne analizira se samo izborni rezultat stranaka koje su se natjecale, otkad su zakonom omogućeni, gledaju se te itekako i mjere i preferencijalni glasovi koji na neki način pokazuju koliko stvarno vrijede istaknutiji hrvatski političari, ali i oni koji su široj javnosti manje poznati, a dobro kotiraju u mjestima iz kojih dolaze.

Nakon svakih parlamentarnih izbora tako se postavlja pitanje ima li za one istaknutije političare s malim ili zanemarivim brojem osvojenih preferencijalnih glasova uopće mjesta na istaknutijim funkcijama, a propituje se i je li takvima uopće mjesto među zastupnicima u Hrvatskom saboru.

Dok su neki prema osvojenom broju preferencijalnih glasova, poput Vilija Beroša, bili rekorderi, oni drugi poput Nine Obuljen Koržinek koji očito nisu osvojili niti dovoljan broj glasova u ulici u kojoj stanuju, ipak će u Sabor.

Vili Beroš, bivši ministar zdravstva, koji će na toj funkciji ostati i u novom mandatu Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, apsolutni je rekorder po broju osvojenih preferencijalnih glasova na ovim izborima. Ne samo da ih je osvojio više od Damira Krstičevića koji je HDZ - ovu listu u X. izbornoj jedinici nosio na izborima 2016. nego je osvojio više glasova od premijera Andreja Plenkovića koji je listu nosio u I. izbornoj jedinici. Naime, Krstičević je 2016. osvojio 32 573 preferencijalna glasa, a Beroš četiri godine kasnije 35 678 dok je Plenković osvojio 32 208 glasova.

Broj preferencijalnih glasova, njih 16 991 osvojenih sa začelja liste u VIII. izbornoj jedinici, veliki je kapital Peđi Grbinu koji je istaknuo kandidaturu za predsjednika SDP-a.

No što kad je broj osvojenih glasova osobe na istaknutoj funkciji mizeran? Baš je mizeran broj glasova, njih 480 koje je kao treća kandidatkinja na listi HDZ-a u I. izbornoj jedinici osvojila Nina Obuljen Koržinek.

Zaslužuje li osoba s niskom preferencijom, tim više ako je bila na istaknutoj funkciji, poput Obuljen Koržinek ministrice kulture, ponovno obnašati tu funkciju? Moralno svakako ne, ali politički gledano da. Naime, iako je u Hrvatskoj običaj da su nositelji lista na izborima pretendenti za ministarska mjesta poslije izbora, premijer za ministra može predložiti i osobu koja nije bila na listi, koja u konačnici uopće nije stranačka osoba već je stručna za voditi resor koji joj je povjeren. Nije li i Tihomir Orešković predložen i postao premijer, a da prethodno nije niti bio na kandidacijskoj listi...

Kad je u pitanju sudbina Obuljen Koržinek, dio medija i dalje je vidi na mjestu ministrice kulture dok drugi dio medija špekulira kako odlazi, dijelom zbog svog preferencijskog rezultata te mogućeg spajanja kulture s resorom znanosti i obrazovanja.

Odlazi navodno i ministrica poljoprivrede Marija Vučković jer bi to mjesto trebalo pripasti nekome iz Slavonije. Inače, uoči izbora HDZ je potresala afera s vjetrolektranama u kojoj se spominjalo ime ministrice poljoprivrede Marije Vučković te najavljivalo njezino davanje iskaza istražiteljima USKOK-a. Danas nitko ne spominje je li njenom eventualnom novom imenovanju presudilo spominjanje u toj aferi ili je jednostavno stranačka procjena kako je bolje da Ministarstvo poljoprivrede vodi netko iz Slavonije.

Vučković je inače na izborima, na kojima je bila deveta kandidatkinja na HDZ - oj listi, osvojila 2 349 preferencijalnih glasova, dok je u Pločama iz kojih dolazi osvojila 967 glasova.

Inače, kod preferencijalnih glasova postoji jedna „kvaka”. Naime, nije tajna da se u strankama među članstvom postigne dogovor da se najviše preferencija uputi prema prvome na listi. Tako je bilo i ovaj put. No, kako članstvo i uža rodbina ipak ne mogu dati prefencijalnih glasova koliko to mogu birači, glasovi koje su osvojili neki od kandidata svakako jesu respektabilni.

Objavljeno u Aktualno

Ministarstvo kulture, kako je objavio Dnevnik.hr, „češlja Konzervatorski odjel u Dubrovniku”. Ministarstvo kulture potvrdilo je tu informaciju, a kako piše Dnevnik.hr „utvrđena su određena odstupanja od uobičajene prakse i postupanja koja su u suprotnosti s pravilima struke kada je u pitanju rad bivše pročelnice konzervatorskog odjela Žane Baće”. Prema navodima tog portala Nove TV u pitanju su projekti na Peskariji, odnosno „gambele” koje je namjeravao postaviti Maro Hajdarhodžić, tj. tvrtka Mea Culpa, te ljetnikovac u Sustjepanu gdje su navodno upitni belvederi. Dnevnik.hr piše da je „pokrenut postupak protiv pročelnice, ali i jedne dubrovačke arhitektice koja je radila na tim projektima”.„Njoj prijeti gubitak licence za rad na zaštićenoj kulturnoj baštini.” - navodi Dnevnik.hr.

Piše: Davor Mladošić

I tako dok Ministarstvo kulture „češlja” zapravo samo sebe, pitanje koje se nakon toga nameće jest hoće li nakon tog „češljanja” Konzervatorski odjel u Dubrovniku ostati uredno počešljan i prema javnosti iz svega izaći s urednom frizurom ili je ipak došlo vrijeme da se Konzervatorski odjel u Dubrovnik „raščerupa” i to ne nekakvom internom istragom Ministarstva kulture, već ozbiljnim kriminalističkim istraživanjem koje bi proveli za to nadležni organi, pa da se konačno utvrdi ima li, odnosno je li tamo bilo ili nije bilo korupcije, kako je Dubrovnikpress.hr već pisao u nekoliko navrata.

Takvo jedno ozbiljno istraživanje, ozbiljnih organa, možda bi i utvrdilo kako to da su konzervatorske odrednice u Dubrovniku za jedne „ovakve”, a za druge „onakve” i ovisi li to o debljini kuverte ili je ipak riječ „tek” o propustima. Nitko bez dokaza ne može tvrditi da korupcije ima, ali bez jasne i profesionalne istrage uz sve što se događalo i događa se u javnom prostoru, neka se te sumnje napokon ili potvrde ili demantiraju istragom.

Eto, kad se već spominju belvederi na ljetnikovcu u Sustjepanu, kako to da su oni upitni, ako jesu upitni, a nisu upitni npr. belvederi koji su u potpunosti promijenili vizure povijesne jezgre, odnosno izmijenili tzv. petu fasadu Grada. Spomenimo se samo belvedera na jezuitskom samostanu kao jednog rapidnog primjera.

Dakle, problemi u konzervatorskom odjelu nisu ni od danas ni od jučer ili prekjučer, sumnje, ne samo u loš rad konzervatorskog odjela, već sumnje u koruptivne radnje u javnosti postoje godinama, ali izgleda da ne postoje kod istražnih organa, jer da postoje ne bi nekakvu internu istragicu radilo Ministarstvo kulture već policija. Žana Baća i Konzervatorski odjel u Dubrovnik zasad su dakle, čisti k'o suza što se ozbiljnih istražnih institucija tiče.

Hoće li ostati tako valjda ovisi upravo o ovim internim postupcima Ministarstva, istog onog ministarstva u kojem, njemu taj pripadajući Konzervatorski odjel, uz znanje ministrice Nine Obuljen Koržinek, ima, kad su u pitanju npr. bankomati u Gradu, jedna pravila za poduzetnike u privatnim prostorima, a druga pravila za poduzetnike u prostorima zaklade Blaga djela koju vodi ministričin otac Nikola Obuljen.

Ne „smrdi” dakle samo Konzervatorski odjel u Dubrovniku, „smrdi” i samo Ministarstvo kulture koje bi sad kao trebalo provesti nekakvu istragu ili što već.

Pa neozbiljno je zaboga od takvog Ministarstva, nešto očekivati, osim u slučaju da nije pronađen neki interes da se Žani Baći nešto nađe, a i slijepcu je jasno da joj se pogreški u radu može naći. Pa ako je to svima bilo jasno, kakvim to čudnim čudom Ministarstvo nije prije pokrenulo kakav postupak. Valjda je sad nečiji politički interes da Žana Baća odgovara za propuste, ako ih je bilo, a dok je utvrđivanje ima li propusta bio samo interes dubrovačke javnosti, onda valjda Ministarstvu kulture to nije bilo ni važno.

Inače isto to Ministarstvo i kad je bilo jasno da se iza brijega ipak nešto valja, u ožujku ove godine, demantiralo je kako je Žana Baća dala ostavku. Kada se ta informacija pojavila u medijima, iz Ministarstva su naime uputili demantij o ostavci, navevši kako je ona na bolovanju. Odjel danas inače, nakon što ga je privremeno vodila Božena Popić Kurtela, kao pročelnik vodi Antun Baće. Je li Žana baća dala ostavku, zapravo ta informacija je ostala nedostupna.

O kakvom se Ministarstvu radi pokazuje i izbjegavanje na ozbiljna i njima u Ministarstvu valjda škakljiva pitanja, Dubrovnikpress.hr već nekoliko godina čeka tako odgovor na pitanje o legalnosti ugovora Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine. Javila se jednom glasnogovornica Ministarstva, obećala odgovor kada, rekla je tada, dobiju očitovanja od Grada Dubrovnika. Možda još čekaju.

Što su pak čekali za internu istragu, postupke ili kako god to nazvali u slučaju bivše pročelnice Žane Baće, to samo u Ministarstvu kulture znaju.

Unatoč svemu zaključit ćemo da će ti postupci uistinu biti vođeni kako treba, pa da se razluči što se događalo u Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku. No, što god da se zaključi nered u prostoru i devastacija baštine koja se dogodila nije popravljiva, a reakcija je zakašnjela, bila ona iz političkih ili iskrenih pobuda brige za baštinu.

Objavljeno u Aktualno

Poruka dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića s konferencije za novinare koju je održao oko bankomata zajedno s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, nije direktna, ali je jasna, može se zatražiti suglasnost za zadržavanje bankomata u Gradu koji su već postavljeni, ali dobiti se neće ili u blažem slučaju, jako, uistinu jako teško.

Naime, Franković i Obuljen – Koržinek na današnjoj konferenciji za medije govorili su o smjernicama, tj. uputama konzervatorima na koji način se može dati suglasnost za bankomate, a zaključak koji je potvrđen jest da mjesta za bankomate u povijesnoj jezgri na otvorenom ne bi trebalo biti, osim na zgradama koje su projektirane kao novčarske institucije, pa da se našalimo, bankomat bi se mkogao postaviti jedino na Sponzi, tj. Dogani jer povijesno ima poveznicu s novčarskim poslovanjem.

S obzirom na to, gradonačelnik je odgovorio i čemu uopće onda rok od trideset dana u kojem se može tražiti suglasnost konzervatora za već postavljenje bankomate, pa je kazao kako zakonski takav rok mora postojati.

Na pitanje koje „instrumente”, koji „alat” Grad Dubrovnik može upotrijebiti ogluše li se vlasnici prostora na naloge za uklanjanje bankomata, Franković je kazao kako Grad ne može nasilno dizati bankomate, ali može naplaćivati kazne:
- ... a kazne su deset tisuća kuna dnevno za pravnu osobu i dvije tisuće kuna dnevno za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Pa ako se nekome isplati plaćati 300 tisuća kuna mjesečno kazne za jedna bankomat, neka ga nastavi držati. Mislim da se niti jedna bankomat ne isplati baš toliko. - kazao je gradonačelnik Franković dodavši kako će se kažnjavati isključivo vlasnici prostora, a ne oni koji su u najmu prostora.

Franković je dodao da bankomati u povijesnoj jezgri moraju postojati, a da se rješenje mora naći, najvjerojatnije na način da budu smješteni u neki od unutarnjih prostora.

- U unutarnje prostore bankomate su mogli smjestiti svi i nitko im ne bi ništa rekao. - kazao je Franković.

Ministrica Obuljen Koržinek kazala je kako je provedena inspekcija te je utvrđeno koji sve bankomati nemaju suglasnost konzervatora, nije znala odgovoriti na pitanje koji pak imaju i kako su je dobili, a na pitanje zašto Ministarstvo kulture i konzervatori kriju kojih je to devet bankomata i po kojim smjernicama dobilo suglasnost, s obzirom da su svi postavljeni na gotovo jednaki način, a odgovora na upit portala Dubrovnikpress.hr od 18. lipanja nema, Nina Obuljen Koržinek odgovorila je kako ništa ne kriju te da će provjeriti gdje je zapelo s odgovorom.

Obuljen Koržinek dodala je da kod postupanja konzervatora može doći do različitih tumačenja, ali da su izdane smjernice sada jasne za sve upravo kako se u budućnosti to ne bi događalo. Radom Konzeravtorskog odjela u Dubrovniku je, kaže zadovoljna, ali nije znala reći koliko je zaposlenih konzervatora u Dubrovniku, jer, istaknula je, ukupno je konzervatora u Hrvatskoj malo ispod dvije stotine, a Ministarstvo kulture ih gleda kao jedno tijelo pa ne zna točno koliko je konzervatora baš u Dubrovniku, a misli da ih je dvadesetak.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj koji je prilagodio Odluku o komunalnom redu smjernicama Ministarstva kad su u pitanju bankomati, a da naravno Dubrovnik nije jedini koji ima problem s bankomatima te se takve odluke očekuju i u ostalim gradovima.

Objavljeno u Aktualno

fabrio banner 250 ljetni

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020

71 DLJI banneri Dubrovnikpress 250x250