Ispiši ovu stranicu
Nedjelja, 10 Svi 2020 20:47

Pročelje kapitularne dvorane samostana Male braće

Samostanske kapitularne dvorane obično su imale više funkcija, ali prvenstvena svrha bila im je služiti redovnicima kao prostor u kojima su održavali sjednice. U samostanu Male braće povijesna kapitularna dvorana smještena je na istočnoj strani klaustra, a služila je za održavanje sastanaka samostanske i provincijske zajednice.

Piše: fra Stipe Nosić

Osim za zasjedanja, korištena je ona već od same izgradnje i kao mjesto za ukapanje mrtvih, kao i veći dio prizemnih prostora ovog samostana. Upravo iz tog razloga obogaćivana je ona pojedinim kapelicama radi dodatnog smještaja grobova, odnosno sarkofaga.

Kroz povijest je dvorana upotrebljavana i u druge svrhe. Dugo vremena bila je krojačnica (lanificij ili šnajderaj), važno mjesto za izradu fratarske odjeće, kao što je habit s kapuljačom i plašt. Određeno vrijeme upotrebljavana je ona i za izradu voštanih svijeća, i to prije 1925. kada je izgrađena voštarnica u gornjem vrtu samostana. Nakon toga dvorana je korištena kao mjesto za različite susrete omladinskih udruga, kulturnih događanja, i slično.

Od 1955. ona je izložbeni prostor u kojem je uz ostalo smješten i sačuvani namještaj stare ljekarne. Tada su ostakljeni otvori iz klaustra osigurani zaštitnom željeznom rešetkom za koju je nacrt izradio dubrovački slikar Ivo Grbić. Rešetka svojim ukrasnim simbolima odaje današnju namjenu dvorane.

proceljedvorane10052020

Dvoranu krasi vrlo lijepo pročelje s vratima, i po jedna bifora s njihove lijeve i desne strane. Visina vrata i naknadni zahvati na njima otkrivaju neke promjene nastale u prošlosti.

Posebno je uočljiva činjenica da je u gornji dio izrazito visokih vrata ugrađen luk kako bi se u njega smjestila konzola koja nosi okolne lukove svodova klaustra.

Zbog tog važnog statičkog detalja zazidan je i otvor oko tu ugrađene konzole. Sa strane iz dvorane ostali su vidljivi tragovi tipičnog gotičkog portala, a njegov vrh bio je vidljiv iznad svoda za vrijeme rekonstrukcije tog krila samostana 2004.

To je i dokaz da je i kapitul, prije nego su u njega ugrađeni svodovi, imao ravan strop, kao što je bio slučaj i sa sakristijom i blagovaonicom.

Iz dvorane se vide i manje prilagodbe kamenih okvira koje su nastale kod ugradnje zatvora na vratima i prozorima. Vrata s obje strane imaju jake pilone s ukrašenim kapitelima. Oni ih dijele od dvojnih prozora, a prozori su međusobno odijeljeni dvostrukim okruglim stupovima također s ukrašenim kapitelima. Dvostruki stupovi iznad stopa povezani su iznimno preciznim kamenim prstenovima, a kapiteli na njima obiluju biljnom ornamentikom.

Riječ je ovdje o uspješnoj umjetničkoj tvorevini, čiji je autor očito imao namjeru naglasiti važnost ove prostorije. Gotički portal u kojeg je ubačen luk s konzolom, a kojemu su zbog toga sakriveni originalni gabariti, očiti je dokaz da je taj dio samostana izgrađen prije klaustra.

Podatak koji govori da je izgradnja sakristije započeta 1319. dovodi do zaključka da je posao na produžetku toga krila samostana odmah nastavljen i da je nakon sakristije izgrađen prostor u kojem je djelovala stara ljekarna, a iza njega prema sjeveru i kapitularna dvorana.

Visina portala bez sumnje pokazuje da je on izgrađen prije nego su u klaustru izvedeni svodovi. Treba imati na umu da je čitav projekt izgradnje klaustra i samostana građen u vrijeme kad se nisu koristili nacrti na papiru. Planovi su tada bili više u glavama graditelja i dokumentirani drukčijim načinom, možda maketama.

Prije početka izgradnje klaustra, zgrade oko njega zasigurno su bile formirane ili u izgradnji. Kapitularna dvorana, a posebno njezino pročelje bili su očito određena umjetnička matrica koja je primijenjena i na samom klaustru kod izrade kamene ornamentike.

biforalijeva105052020

Iako su franjevci grobnom taksom od grobova, koji su odmah ugrađivani u njihove prostore, ubirali veća novčana sredstva, ovaj raskošni i skupi projekt zasigurno sami nisu mogli financirati.

Uz njih je s većom potporom stajala Dubrovačka Republika. To u određenom smislu potvrđuje i sarkofag više puta biranog kneza Marina Gučetića, koji je vrlo brzo nakon izgradnje sakristije ugrađen u njezin zid. Zapisi govore da su svodovi u klaustar ugrađeni tek 1376. Graditelj pročelja dvorane očito nije znao da će u klaustar doći svodovi, jer da je to znao, ne bi radio portal koji će se kasnije morati preuređivati.

Možda je kod te činjenice neko objašnjenje nakošeni krov koji je zasigurno određeno vrijeme prekrivao donju šetnicu? Ipak, čini se da je takav krov po svim sada vidljivim znakovima bio i trebao biti prijelazno rješenje. Ukazuju na to ostaci pjovera na okolnim zgradama, premalen pad krova i visina prozora na okolnim zgradama, ukrasni vijenac oko terase, odvodni kanal udubljen u zid i predviđeno mjesto za ogradu na rubu zida.
Prostore iznad i oko portala od početka 18. stoljeća ukrašavale su freske, koje su u jednom trenutku bile prekrivene žbukom, pa se za njih nije ni znalo. Na početku 2018. one su otkrivene i obnovljene.

portala10052020

Vrata kapitularne dvorane s dvije bifore spadaju u vrhunsko umjetničko djelo, čiju izradu se može povezati s poznatim graditeljem franjevcem Vidom iz Kotora. A pročelje sa sličnim karakteristikama u Hrvatskoj nalazi se još samo na kapitulu franjevačkog samostana svetog Franje u Puli, s čijim se uređenjem u franjevačkim izvorima također povezuje ovaj glasoviti graditelj iz Kotora.