Ispiši ovu stranicu
Nedjelja, 09 Veljača 2020 15:00

Simboli perunike u klaustru Male braće

Biljka perunika, s latinskim nazivom iris, dobila je hrvatsko ime po slavenskom bogu groma i munje Perunu. Po njemu nose ime i neki planinski vrhunci u Hrvatskoj. Na primjer vrh planine Svetog Ilije na Pelješcu zove se Perunovo brdo, a isto ime ima i potok u Stonu. U svijetu postoji više desetaka vrsta perunike s različitim nazivima. U našoj zemlji raste čak dvanaest samoniklih vrsta perunike, među kojima su najpoznatije: hrvatska perunika (iris croatica), patuljasta jadranska perunika (iris adriatica), ilirska perunika (iris illyrica) i jadranska perunika (iris pseudopallida).

Piše: fra Stipe Nosić

Još u starom Egiptu perunika je vrijedila kao kraljevski simbol, a nazivana je „božjom biljkom“, pa je u dubrovačkom kraju vjerojatno zbog toga nazivaju „bogiša“. U Podravini je zovu „aleluja“, što opet govori da je riječ o „svetoj biljci“.

perunika09022020 1

Biljka perunike vrlo je ljekovita. Pripravci od nje koriste se kod bolesti jetre, žučne kesice, žučnih i mokraćnih puteva. Upotrebljava se još kod migrena, kod upala respiratornih organa, za smirivanje živčanih boli nakon operacija i amputacija, i slično.

Možda baš zbog franjevačke veze s ljekarništvom puno je listova perunike uklesano u formi reljefa u kapitele klaustra. Reljefni simboli perunike u različitim oblicima tako su česti i na drugim dijelovima ovog jedinstvenog dvorišta. Na samim kapitelima oko donje šetnice klaustra u različitim formama reljefno su više puta ponovljeni. Obično su tu s jedne i druge njihove prostranije strane. Osim toga nalaze se i na dovratnicima vrata, od glavnog ulaza u samostan do većine samostanskih vrata unutar klaustra. Dva kapitela na sjevernoj strani klaustra posve su posvećeni ovom simbolu.

Na kapitelu 38 s jedne i druge strane uklesani su vrlo veliki simboli perunike, s promjerom 20 cm. Prekrivaju gotovo čitave strane kapitela, koje su ukrašene lisnatom reljefnom podlogom. Prema istoku tu je taj znak u trostrukom obruču. U prvom malom krugu znak je perunike promjera 5 cm. Oko njega je simbol koji s prvim doseže 12 cm, da bi s vanjskim krugom imali promjer 20 cm. Ipak, najoriginalniji simbol Perunove biljke je na zapadnoj strani toga kapitela.

U središtu tog simbola nalazi se mali „rotirajući“ znak perunike. Oko njega formiran je veliki znak ove biljke s promjerom 20 cm. U vertikali toga simbola prepoznaju se cvjetovi irisa, a dva trolista krase njegove horizontalne završetke. U svakoj od četiri odvojene čaške, proporcionalno raspoređene na toj relativno velikoj kompoziciji, nalazi se reljef lista hrasta. Autor ovog kapitela, ovim zaista originalnim i složenim simbolom, želio je ukazati na boga Peruna. Perunika je naime Perunov simbol, ali i drvo hrasta, odnosno list hrasta, također ga često simbolizira, pa je ovdje na dvostruki način potvrđeno da je riječ o simbolu koji se odnosi na Peruna.

Na kapitelu 42 prema istoku također je trostruki simbol perunike s mjerama 4, 11 i 18 cm, dok je prema zapadu na istom kapitelu znak perunike promjera 17 cm. Na tom kapitelu ovi znakovi također se mogu povezivati s božanstvima koji su tu predočeni.

Na kapitelu 47 po dva su znaka perunike sa svake strane. Na kamenoj ogradi oko gornje šetnice na desetke je ovih stiliziranih simbola i to u različitim prikazima.

perunika09022020 2

Stari Slaveni pridavali su perunici magičnu moć, pa su njen korijen vezivali za kolijevku djeteta ili ga stavljali oko dječjeg vrata, kako bi dijete sačuvali od uroka. Ovo praznovjerje i u današnjem svijetu ima vrlo plodno tlo, pa ljudi simbole perunike nose oko vrata u najrazličitijim oblicima i izrađene u različitim materijalima, kao što su drvo, koža, bronca, srebro ili zlato.

Ipak, iako su majstori ove simbole vrlo vjerojatno često povezivali sa starim božanstvima, ne treba ih u ovom franjevačkom dvorištu promatrati isključivo u tom svjetlu. Ne može ih se povezivati ni sa znakovima modernog new age pokreta, koji je u velikoj mjeri preuzeo ove simbole. Ovdje su oni zasigurno i u sakralno-religioznom značenju. Ne smije se na primjer smetnuti s uma da hrast ima i posebno mjesto u knjigama Starog Zavjeta, gdje ga se spominje 33 puta. Knjiga Postanka ističe da se Gospodin ukazao Abrahamu kod hrasta u Mamri. I Jošua sklapajući savez s narodom uzima veliki kamen i stavlja ga „pod hrast koji bijaše u svetištu Jahvinu“, kako bi taj kamen bio svjedok riječi „što ih je govorio Jahve“ (usp. Jš 24, 25-27).

perunika09022020 3

Što vrijedi za znak hrasta još više vrijedi za simbole perunike koji se nalaze na svijećnjacima, na kaležima i na drugim liturgijskim ili praktičnim predmetima u crkvama. Ove znakove ne smije se odbacivati kao poganske. Štoviše, treba ih gledati kao znakove koje je prihvatilo kršćanstvo i zato su česti na sakralnim objektima. Iz istog razloga nalaze se oni u franjevačkom klaustru.

Može se s pravom ustvrditi da je spomenik perunici u kamenoj plastici u ovom klaustru ostavilo četrnaesto stoljeće. Također njeni znakovi, koji ukrašavaju dovratnike i ograde klaustra, govore o vezi ovog zdanja s tom „svetom biljkom“. Neprebrojivi su simboli perunike po kamenim spomenicima Dubrovnika i drugih naših gradova. Nije stoga čudno da je, na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na Izložbi cvijeća Japan Flora 2000., perunika promovirana kao hrvatski nacionalni cvijet pod sloganom: "Cvijet u svakom kutku svijeta, cvijet shvaćen kao simbol mira među narodima".