lausnekretninebanner

Srijeda, 11 Prosinac 2019 20:57

„Zaboli me glava od svega što treba odradit”, riječi Krilanovića koje dočaravaju spremnost za prirodne katastrofe

Piše:

Dok se u Albaniji nakon razornog potresa od 6,4 stupnja po Richteru zbrajaju štete i pokreće obnova, albansko tlo treslo se i jučer. Ne jako, 3,4 stupnja po Richteru. No, nakon razornog potresa svaka je nova trešnja Albancima neugodna jer stvara osjećaj neizvjesnosti hoće li novi potres možda biti jači, razorniji.

Razorni potres u Albaniji itekako se osjetio i na dubrovačkom području, no svega 15-tak dana nakon te trešnje, većina dubrovačkih gradskih vijećnika nije ništa naučila. Tako su jučer, kad su na dnevni red netom prije kraja sjednice došli akti koji se odnose na osnivanje postrojbi i spremnost civilne zaštite na djelovanje u slučaju ugroze zapravo jedva čekali da se sjednica završi. Od njih 25 svega su četiri vijećnika sudjelovala u raspravi dok su ih ostali otvoreno požurivali da se maknu s govornice, iako nisu bili neki kasni večernji sati.

- Jesmo li spremni za potres? Nismo! Nitko nije spreman jer to je ugroza koja je katastrofa. - otvoreno je priznao zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović, govoreći o civilnoj zaštiti, stanju u kojem je sada i planovima za budućnost.

No, kakvo je stanje civilne zaštite na području Grada Dubrovnika? Krilanović je kazao kako ona ima dobre temelje, ali da popunjenost njenih postrojbi puno bolje izgleda na papiru nego u stvarnosti pa je na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća usvojen prijedlog o osnivanju postrojbi civilne zaštite prema čemu bi ona opće namjene brojila 51 pripadnika, dok će u specijalističkoj postrojbi biti 15 pripadnika.

Inače, prema riječima Krilanovića, okosnicu civilne zaštite u Dubrovniku čini nekih 200 ljudi, a izrađen je i plan korištenja materijalnih i ljudskih nesreća u slučajevima ugroze, a koji je obuhvatio sve gradske, ali i neke privatne tvrtke. Prema tom planu svaka od tih tvrtki, primjerice u slučaju potresa stavila bi svoje resurse na raspolaganje, od strojeva, do usluga prehrane i smještaja stradalima. Sve te tvrtke dužne su izraditi i operativne planove o postupanju.

Kad je u pitanju potres, od kojega zapravo i najviše strepimo jer smo na jednom od trusnijih područja, prema riječima Krilanovića, održano je niz sastanaka sa seizmografima s ciljem da se i Dubrovnik uključi u projekt u okviru kojeg bi se u suradnji sa susjednim državama na pojedina područja postavili uređaji za mjerenje potresa i kretanje tla.

Naime, potresi se ne mogu predvidjeti, ali se na temelju stalnih mjerenja vibracija može doći do vrijednih podataka o razini ugroženosti područja Grada i njegove okolice. Inače, seizmografski uređaji postoje na području Golubova kamena, Stona i Stravče, ali se na temelju tih prikupljenih podataka, bez podataka iz susjedstva, ne može ništa zaključiti.

Od užeg područja Grada, najugroženije je povijesna jezgra. Za evakuaciju na tom području na raspolaganju je 26 ljudi koji moraju bit dobro obučeni. No, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, iako je to njezina temeljna zadaća, nema centar za obuku jer njihovi su pripadnici izgleda obučeni samo za oblačenje uniformi, a nemaju ni novca kao što ga nisu imali ni za popravak sirenskog sustava u Dubrovniku dok im ga nije dao Grad Dubrovnik.

Dobro obučeni pripadnici civilne zaštite i dobra logistika najvažniji su u situacijama katastrofa i ugroze pa se oni zajedno s vatrogascima i pripadnicima HGSS-a obučavaju u Rijeci. Inače su za njihovu obuku zaduženi vatrogasci. Dubrovački bi, da imaju novi i po suvremenim standardima opremljen vatrogasni dom u sklopu njega imali i poligon za obuku, ali ga nemaju, a kad će ga dobiti ovisi o stanju u gradskoj blagajni i sposobnosti onih čiji je posao da izrade uvjerljiv projekt vatrogasnog doma te za njegovu gradnju osiguraju sredstva iz europskih fondova.

Inače, kad je u pitanju obuka novih članova postrojbi civilne zaštite, Krilanović je naglasio da oni moraju biti sposobni barem sastaviti šator. A puno bi šatora trebalo sastaviti jer je šatorsko naselje u slučaju potresa, kapaciteta 900 ljudi, predviđeno u autokampu u Solitudu.

Što se tiče konzerva, njih bismo zaista dobivali iz Pema, kako smo se na stranicama Dubrovnikpress portala nedavno napola našalili, jer Pemo s Gradom ima ugovor o osiguranju hrane u slučajevima ugroze, no pitanje je koliko bi hrane iz Pema mogli dostaviti, odnosno koliko bi je u slučaju potresa imali na skladištu. Osim Pema, nešto bi hrane osigurali i pojedini hoteli, a ako bi njihovi objekti preživjeli potres, u njima bi bilo i mjesta za smještaj stradalnika.

- Zaboli me glava od svega onoga što treba odradit. - kazao je Krilanović, vrlo dobro svjestan ugroza koje nam prijete, ali i tereta koji bi u takvim situacijama pao na njegova leđa, jer svi oni koje rasprava o civilnoj zaštiti jučer na sjednici Gradskog vijeća nije zanimala, da nas dobar potres zatrese, prvi bi prstom uprli baš u Krilanovića.

fabrio banner 250 ljetni

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020