Ispiši ovu stranicu
Utorak, 09 Kolovoz 2022 20:52

Hrvatsko ludilo može se mjeriti kilometrima neizgrađene brze ceste do Zračne luke Dubrovnik

Piše:

Župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić izjavio je nedavno kako će prema Vladi ponovo uputiti inicijativu da se Zračna luka Dubrovnik preimenuje u Zračnu luku Ruđer Bošković. Svako malo vijećnik Hrvatskih suverenista u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Krešimir Marković s govornice zavapi prema gradonačelniku Matu Frankoviću da se promjeni ime Zračne luke u Čilipima. Zanimljivo, nitko od ovih što su eto zapeli promijeniti ime dubrovačkom aerodromu, ne govori zašto je to potrebno, zašto bi mijenjali ime.

Razlog promjeni imena ne iznose, no može biti da se krije u okolici Trebinja.

PROJEKT ZRAČNE LUKE U TREBINJU JOŠ NITI NE POSTOJI, ALI CILJ JE PREDUHITRITI TREBINJCE?!

Nakon što su lideri Srbije i Republike Srpske AleksandarVučić i Milorad Dodik objavili kako kreću u izgradnju zračne luke kod Trebinja u Dubrovniku su se razbuktale strasti. Njihova zračna luka, tvrde naši lokalni političari, imat će negativan utjecaj na vodocrpilište na Ombli s kojeg se dobar dio dubrovačkog područja opskrbljuje pitkom vodom.

No, izgleda da je osim za vodu taj trebinjski aerodrom više poguban za hrvatsku pamet jer dok Vučić i Dodik najavljuju izgradnju aerodroma, projekta zapravo niti nema. Istini za volju, vrše se tamo neke izmjere na tom terenu kod Taleža. Svako malo netko iz susjedstva nešto reče o tom projektu, ali projekta u biti - nema. Znamo samo, da će, ukoliko se izgradi, taj aerodrom usred ničega imati ogromnu pistu.

Inače, nije bilo tako davno da se u Trebinju najavljivala izgradnja aerodroma i to na Zupcima. I tada je za potrebe realizacije tog projekta osnovana tvrtka Aerodrom Trebinje. I tada se nešto čeprkalo po zemlji, mjerilo i premjeravalo, ali aerodrom za čije su se letove, vjerovali ili ne, čak i prodavale karte, nikad nije izgrađen. Kako tad, tako i sad, Trebinjci će reći, uvijek ista priča u predizborne svrhe.

Čitali smo inače mjesecima da se taj aerodrom, o kojem Vučić i Dodik tako lijepo zbore, zapravo gradi u vojne svrhe. Nije jasno, a nitko da objasni kako bi to NATO pakt dozvolio da se u njegovoj interesnoj sferi pod ruskim pokroviteljstvom gradi vojni aerodrom.

No, vratimo se na temu imena. Kad se intenzivirala ta priča oko izgradnje trebinjskog aerodroma, ničim izazvani neki su dubrovački mediji pisali kako će Trebinjci svoj aerodrom nazvati po Ruđeru Boškoviću. Može biti, no teško da će pravoslavci zračnu luku nazvati po katoličkom popu, jer osim što je bio znanstvenik, matematičar, Ruđer Bošković bio je pop - Isusovac.

Ruđer Bošković rođen je u Dubrovniku, njegov otac u Grad, odnosno Republiku, došao je iz Orahova Dola. Možda zato župan i ekipa koji su se uprli mijenjati ime dubrovačkoj zračnoj luci, nagađaju da će Trebinjci posegnuti za Boškovićem. Drugog objašnjenja osim toga da dubrovački političari žele promijeniti ime Zračnoj luci Dubrovnik da bi preduhitrili Trebinjce baš i nema, jer zašto bi se uostalom aerodrom zvao baš eto po Ruđeru Boškoviću. Jer je tako palo na pamet Nikoli Dobroslaviću ili Krešimiru Markoviću?!

A ŠTO ĆEMO AKO TREBINJCI SVOJU ZRAČNU LUKU NAZOVU AERODROM DUBROVNIK?

Možda da mu daju ime po svim poznatim Dubrovčanima, da nosi najmanje deset imena, da susjedima u Trebinju ne ostave izbora jer Srbi npr. kažu da su i svi dubrovački književnici srpski književnici. Samo eto da se ne dogodi da mi promijenimo ime Zračnoj luci Dubrovnik u Zračna luka Ruđer Bošković, a Trebinjci svoj aerodrom nazovu Aerodrom Dubrovnik. Nije nemoguće kad se i zemlja na Ivanici prodaje pod zemlju u Dubrovniku. Što ćemo onda?

Ako već govore o preimenovanju mogli su razmišljati i o nekim drugim imenima, ne nužno dubrovačkim. I Faust Vrančić bio je svećenik, pa čak i biskup. Padobran ipak nije izumio, ali ga je znatno usavršio.

Slavoljub Penkala? Taj diplomirani kemičar izumio je prvu mehaničku olovku pa naliv pero s čvrstom tintom. Izmislio je Penkala termos bocu, rotirajuću četkicu za zube, lijek protiv reume, prašak za robu, tlakomjer, sredstvo za impregnaciju željezničkih pragova pa čak i iglu za gramofonsku ploču. No, Penkala je 1908. godine u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov kojega je dovršio 1910. Penkala je izgradio i spremište i organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj s kojega je Dragutin Novac kao prvi hrvatski pilot uzletio zrakoplovom. Iako se Penkalinom letjelicom teško upravljalo pa je na kraju, nakon nezgode, Penkala odustao od daljnjeg usavršavanja letjelice, upravo je Penkalin zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.

Svestrani Penkala u Zagrebu je proveo posljednje 22 godine života, ali nije bio Hrvat pa je to u današnjem društvu velika smetnja zbog koje se po njemu se neće nazvati ni dubrovački niti ijedan drugi aerodrom u Hrvatskoj.

Konavljani su inače jako vezani za Zračnu luku koja nije odvazda bila u Čilipima. Preimenovanju aerodroma dobar dio njih se protivi, a njihov općinski načelnik Božo Lasić ne samo da podržava župana u namjeri da promjene ime aerodromu u Čilipima već i predlaže kako bi mu puni naziv trebao biti Zračna luka Otac Ruđer Bošković jer je Bošković bio svećenik.

Dok se po Dubrovniku zapravo prepoznaje Hrvatska samo bi lud netko došao na ideju da aerodromu mijenja ime, a da razloga za to zapravo nema. Do kuda ide hrvatsko ludilo ponekad je zaista teško izmjeriti. Kad bi se već mjerilo možda bi se moglo izmjeriti u kilometrima one nikad izgrađene brze ceste do zračne luke koja se, da se Dobroslavić, Lasić i ini ne bave trivijalnostima možda već mogla izgraditi.