Ponedjeljak, 17 Siječanj 2022 15:49

Hrvati se osvijestili? U Hrvatskoj najviše porasla briga za okoliš u srednjoj Europi

Ilustracija Ilustracija Foto: dpp/arhiva

Među hrvatskim građanima je u usporedbi s pet zemalja srednje Europe zabilježen najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi, pokazuje istraživanje nedavno objavljeno u časopisu Revija za sociologiju.

Rad sociologa Brune Šimca, Tijane Trako Poljak i Vladimira Ivanovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu analizira podatke Europskoga društvenog istraživanja od 2008. i 2018. te uspoređuje kretanja u iskazivanju briga za okoliš za tih deset godina.

Oni su izabrali šest članica EU, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, objašnjavajući da dijele geopolitički položaj, povijesno naslijeđe i društveno-kulturni milje, a za koje se u literaturi ističe da “postkomunističke zemlje manje podržavaju zaštitu okoliša od naprednih demokracija”.

Najsnažniji porast potpore za brigu o prirodi tijekom obuhvaćenog razdoblja veže se za Hrvatsku, a Hrvatska i Slovenija imaju najviši rezultat povezan s brigom o prirodi u 2018. godini, ističu autori.

Poljska, Slovačka i Češka bilježe ukupnu stagnaciju u rezultatima, a Mađarska pokazuje značajno smanjenje potpore za brigu o prirodi između 2008. i 2018. godine, dodaju.

Hrvatska je 2008. imala jedan od najnižih rezultata, no dok se Slovačka, Poljska i Češka nisu mnogo pomaknule sa svoje pozicije do 2018. godine, Hrvatska je zauzela drugo mjesto među zemljama srednje Europe, a prestigla ju je samo Slovenija, koji se s druge pomaknula na najvišu poziciju.

Najviše iznenađuju rezultati koji se odnose na Mađarsku, koja je od najviše ocjene u pogledu percepcije brige o prirodi 2008. godine, pala na najnižu u 2018. godini.

Analiza je pokazala da unatoč navedenim razlikama postoji niz sličnosti u pogledu ekoloških stavova i vrijednosti među odabranim zemljama srednje Europe.

Istraživanje je koristilo tzv. Schwartzove vrijednosti koja naglašavaju važnost društva, a samim time i cijeloga “susvijeta” nad individualnim interesima, što pruža novu dimenziju za tumačenje stavova o okolišu u ovim zemljama, ističe se.

Neka druga istraživanja pokazala su da svih šest zemalja srednje Europe imaju nisku razinu interesa za okoliš, iako su i u tim istraživanjima Hrvatska i Slovenija bolje rangirane od Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke.

Inače, u literaturi je poznata razlika između stavova građana prema okolišu i spremnosti da se praktično angažiraju na zaštiti okoliša, odnosno, iskazivanje sklonosti ne jamči da su ispitanici spremni praktično braniti prirodu.

(Hina)

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019