Nedjelja, 26 Veljača 2023 13:50

Dubrovački pekari o zabrani rada nedjeljom: Ljudi će se naviknuti, jest će kruh od subote

Piše:
Ilustracija Ilustracija Foto: David JULIEN / Pixabay

Pekari različito reagiraju na najavu Vlade kako će im biti zabranjen rad nedjeljom i blagdanima. Kruh je namirnica s ograničenim trajanjem i većina ga kupuje svaki dan, rijetki kupuju više no što im je potrebno da im ostane i za sljedeći dan. No, usvoji li se Vladin prijedlog zakona ili će subotom kupovati više kruha ili će ga peći sami u nedjelju.

No, što kažu pekari, očekuju li financijsku štetu?

ŽELJKO PRALAS (PEKARNICA „MARE”): BOGU JE PLAKAT' KOLIKO SE KRUHA BACI, VJERUJEM DA ĆE SE LJUDI NAVIKNUTI BRZO NAUČITI JESTI KRUH OD JUČER

Vlasnik pekarnice „Mare” Željko Pralas pozdravlja odluku Vlade da trgovine i pekarnice ne rade nedjeljom.

- Mislim da nitko od nas zbog toga neće imati većih problema jer treba gledati i drugu stranu. U mnogim zemljama Europe je normalno da se jede kruh star jedan dan pa vjerujem da će se i kod nas ljudi na to brzo naučiti. - stava je Pralas, dodajući kako će ta neradna nedjelja biti prilika i da se radnice u pekarnici odmore.

Na pitanje hoće li zatvaranje maloprodaje nedjeljom njegovom obrtu donijeti smanjenje prihoda jer se taj dan kruh neće kupovati, Pralas smatra da bitnih financijskih problema neće biti.

- Ljudi će sigurno u subotu kupiti kruh više. A ako ga budu jeli dan kasnije, bit će zdraviji, jer će ga manje pojesti. Ne vidim problem u kruhu starom jedan dan. I ja sam dijete sa sela i uvijek smo jeli stari kruh, nije se ništa bacalo. Treba i beškot praviti. Bogu je plakat' koliko se kruha baci, a mi to dobro znamo. – kazao je Željko Pralas, vlasnik pekarnice „Mare”.

Dodao je i kako će se kod njega i nedjeljom nastaviti proizvodnja kruha i peciva namijenjenog hotelima i restoranima tijekom turističke sezone, jer novi zakon regulira samo maloprodajni dio.

HAZIZ SUFAJ (PEKARNICA „KLAS”): MENI SE ČINI DA ONAJ TKO JE OVO IZMISLIO NIKAD NIJE NI RADIO

S druge strane, vlasnik pekarnica „Klas” Haziz Sufaj ovakvu odluku Vlade smatra katastrofalnom.

- Nama pekarima je tijekom zime svaki dan nedjelja. Jako je malo posla i ja jednostavno radim tek za nekoliko ljudi i trudim se ne zatvoriti iako bih to najradije napravio tijekom ovih zimskih mjeseci. Ljeto je jedina prilika za raditi i zaraditi, a ako nam tu mogućnost smanje to je katastrofa. - govori Sufaj.

- Ratno vrijeme sam izgurao, a sad bih odmah potpisao da ne radimo cijelu zimu. Bitno je da nam dozvole raditi više od tih 16 nedjelja u vrijeme kad ima posla, jer neće ni grad ni država zbog toga propasti. - smatra Haziz Sufaj.

- Nije u Dubrovniku i u većini krajeva Hrvatske ista situacija kao i u Zagrebu gdje cijele godine ima ljudi i prometa. Meni se čini da onaj tko je ovo izmislio nikad nije ni radio. - rekao je još Haziz Sufaj iz pekarnice „Klas”, koja ima pet maloprodajnih prostora u Dubrovniku.

ERZEN MORINA (PEKARNICA „RUSICA”): LJUDI ĆE JESTI MANJE KRUHA, BIT ĆE TO ZDRAVIJE ZA NJIH

Erzen Morina iz pekarnice „Rusica” podsjetio je kako su pekarnice već radile skraćeno.

- Ni tada nije bilo nikakvih problema i smatram da će se ljudi vrlo lako naviknuti i na novo radno vrijeme, odnosno na neradnu nedjelju. - rekao je Morina, dodajući kako će njemu kao poslodavcu sada biti lakše organizirati slobodne dane radnicima jer će uglavnom imati slobodnu tu neradnu nedjelju.

Kao i Pralas, ni Morina ne smatra da će imati većih gubitaka prihoda zbog neradnih nedjelja.

- I sad pekare ne rade kad su neki praznici. Ljudi će subotom kupiti kruh više za nedjelju. Manje će ga nedjeljom pojesti, jer neće biti vruć i hrskav, što će i biti zdravije za njih. - kroz šalu je rekao Morina iz pekarnice „Rusica”.

Inače, zakonom se predviđa da trgovine i pekarnice budu zatvorene nedjeljom i blagdanima, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje poslodavac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju do 90 sati. Prema prijedlogu, trgovci bi samostalno određivali kojih će 16 nedjelja u godini biti radnih. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.