Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Prvi načelnik koji je progovorio o problemu visokih računa za struju i posljedicama tog velikog poskupljenja zasigurno je Božo Lasić iz Konavala, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice općina. Svoj stav nije ni sada promijenio pa kaže da je najjasniji komentar na nastalu situaciju: „Strašno“.

- Temu cijene struje nedavno sam načeo u razgovoru s premijerom Andrejem Plenkovićem i nadam se da će sa svojim suradnicima razmotriti probleme koje sam mu iznio u ime Hrvatske zajednice općina. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Rješenje toga problema vidi u tome da se struja za javnu rasvjetu ne tretira više kao gospodarska.

- Ta potrošnja nema nikakav gospodarski aspekt, već sigurnosni i u službi je stanovnika. Ukoliko se više ne bi tretirala kao struja za gospodarstvo već za domaćinstvo, cijena po kilovatu bi bila manja. - pojašnjava Lasić.

On nedavno nije skrivao ni razočaranje nakon što, iako su to mnogi očekivali, vlada nije donijela paket mjera za pomoć jedinicima lokalne samouprave po pitanju izrazito povećanih troškova energenata. Novi računi i do nekoliko su puta veći od dosadašnjih troškova za električnu energiju.

Dok su računi za javnu rasvjetu 2021. godine Općini Konavle iznosili 961 tisuću kuna, sada, nakon provedenog postupka javne nabave po ponudama Općina Konavle plaća preko tri milijuna kuna.

- To je iznos samo za javnu rasvjetu, a mi plaćamo i struju za Dom umirovljenika, vrtić i svi su ti iznosi povećani za preko sto posto, kazao je Lasić, te nastavio:
- Sve su to iznosi od kojih boli glava. Opskrba energentima je veliki problem i ne znam na koji način ga rješavati. Energenti su poskupili u cijeloj Europi. Danas plaćamo odluku Njemačke da se osloni na Rusiju i njihov plin i naftu. – smatra konavoski načelnik.

On nadalje ističe kako je Općina Konavle kod HBOR-a podigla kredit od 8 milijuna kuna za LED rasvjetu, što im je na neki način osiguralo smanjenje potrošnje.
- Trudimo se pronaći alternativne izvore energije pa tako imamo solarnu elektranu od 2 megavata za Općinu, kao i za Vatrogasni dom. Drago mi je da su se mnogi Konavljani odlučili na korištenje solarne energije koju danas kojristi preko 70 kuća i to uglavnom za grijanje. Taj se projekt isplatio ljudima, a neki su i prodavali višak energije. Tako se prije 7, 8 godina kilovat struje iz sunčane energije plaćao 4 kune, dok je sada taj iznos pao ispod jedne kune. – rekao je načelnik Lasić, dodajući kako razrađuju dodatne projekte za alternativne izvore energije.

Povećanje cijene struje pogodilo je i Općinu Janjina. Prema riječima načelnika Vlatka Mratovića, dok im je lani godišnji ugovor iznosio 90 tisuća kuna, od travnja ove godine iznosi 270 tisuća kuna, dvjesto posto više.

- A što nas čeka na proljeće iduće godine to je sad teško prognozirati. - rekao je Mratović, uzdajući se u pokušaje Hrvatske zajednice općina da struja za javnu rasvjetu više ne bude kategorizirana kao gospodarska o čemu je nedvano govorio i načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

- Nema tu nikakvog gospodarstva. Javna rasvjeta svijetli u korist građana, a gradovi i općine nemaju nikakva prihod od toga. - kazao je načelnik Janjine Vlatko Mratović, dodajući kako zbog tih neodrživih iznosa za struju intenzivno rade na postavljanju ekološke i štedljivije javne rasvjete.

- Inače nam je ta stavka javne rasvjete jako velika u proračunu, dosta novca na to trošimo. Naime, šire se naselja i radimo na postavljanju nove i izmjeni stare rasvjete. Svi ti novi materijali su strašno poskupili, a i za redovito održavanje izdvajamo skoro pola milijuna kuna godišnje – rekao je Mratović.

Kako bi se riješio problem izrazito visokih računa struje za vanjsku rasvjetu jedinicama lokalne samouprave treba riješiti sistemsku pogrešku. Znači sistemska je greška što je država putem Hrvatske elektroprivrede kategorizirala javnu rasvjetu kao gospodarstvo. - načelnik Općine Dubrovačke primorje Nikola Knežić vidi to kao najveći problem i jedan od način rješavanja problema s visokim računima za struju koji pristižu jedinicama lokalne samouprave.

Za Općinu Dubrovačko primorje računi za struju rastu već neko vrijeme pa su tako od 470 tisuća kuna, preko 560 i 600, skočili na 1,26 milijuna kuna.

- Javnu nabavu smo proveli u svibnju i 1. srpnja potpisali novi godišnji ugovor koji iznosi 1,26 milijuna kuna, što je jako puno. Istina, bit će nam nešto lakše jer u ovogodišnji proračun ulazi tek pola tog iznosa budući da se ugovori potpisuju baš na polovici godine. U proračunu za 2023. godinu ćemo planirati ovaj novi iznos struje, ali očekujem da ćemo dogodine imati još veće račune. – smatra načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

Dok većina gradskih i općinskih uprava diljem Dubrovačko -neretvanske županije imaju problema s povećanim troškovima za struju i brinu kako taj neplanirani trošak uvrstiti u proračun i odrediti nauštrb čega to i napraviti, Grad Dubrovnik za sada nema tih problema.

„Problem porasta cijene energenata neće se odraziti na troškove Grada Dubrovnika jer je 2019. godine sklopljen ugovor s HEP-om o nabavi električne energije za iduće četiri godine.” - pojasnili su iz dubrovačke gradske uprave.

Međutim, to nije slučaj s drugim proračunskim korisnicima, vrtićima, školama, ustanovama u kulturi. Iz Grada Dubrovnika ističu kako zbog toga gradska uprava poduzima brojne aktivnosti da bi umanjili negativne efekte koje će povećanje cijene energenta i sirovina imati na trošak električne energije te kako poskupljenje ne bi palo na teret građana kao krajnjih korisnika.

„Porastu cijene energenata Grad Dubrovnik pristupa strateški i to iz pozicije energetske obnove objekata, održivosti i samostalne proizvodnje električne energije te korištenjem dostupnih sredstva iz EU fondova za realizaciju infrastrukturnih projekata.” - također navode iz Grada Dubrovnika.

Podsjećajući kako već šestu godinu gradska uprava „nastavlja uspješno povlačiti sredstva iz europskih fondova za realizaciju projekata koji će poboljšati kvalitetu života svih naših sugrađana” te ističući kako će cijene energenata i dalje rasti iz Grada Dubrovnika navode: „U okviru EU projekta DURA-e „Seadrion” obnovljena je kotlovnica Kneževog dvora, energetski su obnovljene OŠ Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtići Izviđač i Ciciban. U pripremi su i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića, objekta Luže, Doma kulture na Koločepu te postojeće Sportske dvorane u Gospinu polju”.

Inače u tijeku je javna nabava za projekt modernizacije sustava javne rasvjete procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna te se iz dubrovačke gradske uprave nadaju uštedjeti više od dva milijuna kuna godišnje.

„Upravo prošlog tjedna Gradu je uručen ugovor u iznosu od 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU, za projekt dizalice topline s morskom vodom za gradski bazen kojim će se ostvariti ušteda od milijun kuna godišnje.” - navode iz Grada Dubrovnika.

Hrvatska Vlada donijela je odluku o dodjeli potpora općinama koje su odluče na tzv. funkcionalno povezivanje. Radi se o zajedničkoj inicijativi Hrvatske zajednice općina i Vlade, odnosno dijelu plana optimalizacije i racionalizacije u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka od siječnja 2023. do lipnja 2026. godine.

Prema riječima načelnika Općine Konavle Boža Lasića, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice općina funkcionalna povezanost već postoji na jugu Hrvatske.

- Već imamo nekoliko zajedničkih tvrtki, kao što su prijevoznik Libertas Dubrovnik, zatim Vodovod i Čistoća, a sličnih tvrtki koje su u vlasništvu više jedinica lokalne samouprave imamo i diljem Dubrovačko - neretvanske županije. Mislim da bi bilo poželjno imati i zajedničko komunalno gospodarstvo jer bi npr. komunalni redar iz Dubrovnika mogao lakše djelovati u Konavlima i obratno. – pojasnio je Lasić.

- Ovim putem se omogućuje daljnja decentralizacija, racionalizacija troškova te se predlaže podrška funkcionalnom spajanju općina s ciljem racionalizacije troškova, veće transparentnosti i efikasnosti u radu jedinica te kvalitetnijeg pružanja usluga građanima. Na sastanku na kojem su uz župane bili i predstavnici gradova i općina naglašeno je kako će država financijski poduprijeti jedinice lokalne samouprave koje se odluče za funkcionalno povezivanje i obavljanje pojedinih zajedničkih poslova. Usto, valja spomenuti kako će financijska podrška biti osigurana i za one jedinice lokalne samouprave kod kojih bi, na dobrovoljnoj osnovi, postojao interes za stvarnim spajanjem. – kazao je Lasić.

Ističući kako postoji interes općina za funkcionalnim spajanjem, predsjednik Hrvatske zajednice općina je rekao:
- Naravno, sve se bazira na konceptu dobrovoljnosti. Vjerujem kako će predloženo biti korisna mogućnost, što se posebice odnosi na manje i financijski ovisnije jedinice lokalne samouprave. Ovim vidom suradnje jačamo potencijal za financijsku i drugu održivost. Mi moramo biti racionalni i praktični, tako da mogu kazati kako podržavamo korake koji idu u pravcu jačanja općina. - naglasio je Lasić, dodajući kako je sada potrebno upoznati čelnike s ovim planovima kako bi što uspješni proveli u djelo.

Na pitanje može li ovo funkcionalno spajanje u budućnosti dovesti i do administrativnog spajanja pojedinih općina, odnosnonukidanja pojedinih općina, što je kao mogućnost naveo i premijer Andrej Plenković, načelnik Lasić je odgovori:

- Ne vjerujem da će do toga doći. Ne može se administrativno povezivanje napraviti bez referenduma. Osim toga općine su bitne u decentralizaciji i njihova je uloga velika i uistinu potrebna za razvoj svih krajeva. Samo treba fukcionalno voditi općine, što negdje i nije slučaj. Zbog određenih kolega koji su se dokopali vlasti i stvarno su neodgovorni prema zajednici svorio se narativ u društvu da smo svi uhljebi koji ništa ne rade. Moram naglasiti da je u oko 460 općina u Hrvatskoj zaposleno oko 2600 ljudi, što je neusporedivo manje nego u odnosu na velike državne firme kao što su primjerice HEP i Hrvatske vode. – rekao je predsjednik Hrvatske zajednice općina i konavoski načelnik Božo Lasić.

Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić obolio je od korone. Ovo je prvi put da je obolio od Covida 19, a inače je cijepljen tri puta.

- Prvi mi je put da imam koronu. Tri puta sam uredno cijepljen u prošloj 2021. godini i nemam nikakve simptome osim što se osjećam umorno i iscrpljeno. - rekao je za Južni i Dubrovnikpress Nikola Knežić.

Iz izolacije izlazi u noćas u 24 sata pa će u ponedjeljak doći na posao.

U koroni je i njegov najbliži suradnik, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Dubrovačko primorje Ivo Kola.

KŠC

Uskoro se očekuje izdavanje građevinske dozvole za cestu od Crne Klade do Kozarice na otoku Mljetu, potvrdio je načelnik mljetske općine Đivo Market.

- Vjerujem da će se najkasnije za dvije godine izgraditi ta cesta od velike važnosti za Mljet. Cesta bi trebala biti duga 3,5 kilomatara i povezivat će naselje Kozarica s ulazom u Nacionalni park Mljet. Kozarica sada ima samo usku cestu, široku tri metra, koja se pruža izrazito strmim i kamenitim terenom. – rekao je načelnik Market.

O tom projektu je na nedavnoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća Mljeta, u povodu Dana Općine govorio i zamjenik dubrovačko -neretvanskog župana Joško Cebalo. On je naglasio kako je „kvalitetnija prometna povezanost imperativ je za otoke i na njoj ustrajemo“.

- „Među projektima koje razvijamo je i projekt ceste Kozarica-Klada, a koji je od velike važnosti za Mljet. Naša Županijska uprava za ceste izrađuje projektno-tehničku dokumentaciju i vjerujem u uspješnu realizaciju i ove investicije. - rekao je tada zamjenik Cebalo.

Dok se ponavlja natječaj za direktora Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije, ostale turističke zajednice juga Hrvatske dobile su svoje direktorice i direktore, koje su, prema izmjenama zakona bile dužne izabrati. U Dubrovačko - neretvanskoj županiji djeluje 19 turističkih zajednica, a neke su do ovog ljeta funkcionirale i bez direktora.

Tako su prvi put direktora imenovali u Opuzenu i to Magdalenu Krvavac, zatim u Orebiću gdje je na četverogodišnji mandat izabran Mladen Đeldum i Slivnu gdje će Turističku zajednicu voditi Glorija Boras.

Do promjena je došlo u dubrovačkoj Turističkoj zajednici koju će nakon Ane Hrnić voditi Miroslav Drašković te u korčulanskoj gdje je sada direktorica Milijana Borojević umjesto Hane Turudić. U gradskim turističkim zajednicama u Pločama i Metkoviću ponovno su izabrane Maja Erak i Magdalena Medar Ujdur.

U Janjini je izabrana nova direktorica i to Bianka Jasprica umjesto Milivoja Hercega, dok su u ostalim općinskim turističkim zajednicama ostali isti direktori. Tako je u Konavlima potvrđen mandat Franu Herendiji, u Župi dubrovačkoj Anamariji Kusalo, zatim u Dubrovačkom primorju Slavenu Zvoni te u Stonu Fani Slade. U Blatu ostaje Maja Šeparović, Veloj Luci Dorjan Dragojević, Trpnju Eni Miljak, Lumbardi Ante Šestanović, Smokvici Tonko Pecotić. Mljetsku Turističku zajednicu i dalje će voditi Andrea Anelić, koja je inače javila i na propali natječaj za direktoricu Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije. Na Lastovu Diana Magdić zamijenila je Brunu Rizvanović.

Mljetska općinska uprava intenzivno radi na upisivanju svih cesta na cijelom otoku u katastar. Prema riječima načelnika Općine Mljet Điva Marketa cilj je upisivanjem svih otočnih prometnica omogućiti i parking uz ceste, kao i na rubnim dijelovima naselja.

- Želimo da sve ceste budu ucrtane i upisane u katastar kako bi sve bilo po propisu. Na taj ćemo način u nekoj doglednoj budućnosti imati i mogućnost naplate parkinga na nekim dijelovima. - kazao je Market.

- To bi za Općinu bio dobar izvor prihoda, a taj bi se novac dalje trošio za poboljšanje i povećanje broja parking mjesta, ali i za poboljšanje ostalih uvjeta življenja na našem otoku. - kazao je načelnik Općine Mljet Đivo Market.

kšc

I dok neki mali trgovci naftnim derivatima zatvaraju svoje benzinske crpke nazadovoljni Vladinim intervencijama na cijenu goriva, pumpa na otoku Mljetu, koja također nije u Ininom vlasništvu, radi bez problema. Crpka je u općinskom vlasništvu i prema riječima načelnika Općine Mljet Điva Marketa, profit joj nije osnovni razlog djelovanja.

Naime, članovi Udruge malih trgovaca naftnim derivatima žale se na svoje financijske probleme, nastale nakon odluke Vlade RH o zamrzavanju cijena goriva, a prema izjavama Armanda Miljavca, predsjednika te udruge, mnogi se, kao i on, odlučuju na zatvaranje.

S druge strane, benzinska crpka u Sobri radi pod koncesijom tvrtke Usluge Mljet, koja je u stopostotnom vlasništvu Općine Mljet. Takav način poslovanja načelnik mljetske općine Đivo Market smatra najboljom u prvom redu za stanovnike tog otoka.

- Radi se o jako prosperitetnoj pumpi, a da je dobro što je u općinskoj nadležnosti, govori i činjenica da u ovom trenutku kad je cijene goriva limitirana radi bez problema. Dok bi neki privatnik zatvorio pumpu mi radimo i redovito opskrbljujemo gorivom mještane i goste. Za razliku od privatnika, Općini nije primarna zarada već osiguranje goriva mještanima i gostima Mljeta. A kad nema ograničenja koje je trenutno uvela Vlada, držimo realne cijene, tek nešto veće od onih na kopnu. Zbog realnih cijena često dolaze nautičari. - pohvalio se načelnik Market.

Prema njegovim riječima, rad pumpe će još više doći do izražaja izgradnjom marine u Sobri za što se upravo priprema dokumentacije te se očekuje da će Dubrovačko-neretvanska županija uskoro raspisati natječaj za koncesiju.

- Imamo nekoliko investitora zainteresiranih za izgradnju marine u Sobri i nadamo se da će taj projekt kojeg već duže pripremamo uskoro biti i realiziran. - rekao je načelnik Market.

Stranica 1 od 5

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019