Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Na području Dubrovačko - neretvanske županije policajci najčešće zapljenjuju marihuanu te amfetamin, drogu koja je cjenovno najdostupnija, a koju najčešće konzumira mlađa populacija. Heroina je sve manje na tržištu, ali prisutna je i jedna od najopasnijih kemijskih droga - crystal meth, podaci su koje je policija ustupila za Južni.

Prema podacima koje smo dobili iz PU dubrovačko - neretvanske u ruralnim dijelovima Dubrovačko - neretvanske županije, koja inače odskače po prosjeku po broju ovisnika o čemu je možete čitati OVDJE, u prvom redu u Konavlima i na Korčuli najčešće se zapljenjuje marihuana.

„Na tim smo područjima u proteklih nekoliko godina otkrili nekoliko plantaža marihuane koja je bila namijenjena proizvodnja s ciljem dalje distribucije.” – navode iz PU dubrovačko-neretvanske za Južni.

„U urbanim dijelovima Županije zapljenjuje se marihuana, amfetamin i kokain, dok se na graničnim prijelazima često zapljenjuju sve vrste droga. Najrjeđe se zapljenjuje heroin, čija je upotreba u posljednjih nekoliko godina u padu, međutim zabrinjava činjenica da se ove godine, po prvi puta i u vrlo maloj količini, zaplijenio crystal meth, kemijska droga koja spada u najopasnije droge na svijetu.” - podaci su PU.

Najveći broj zapljena evidentiran na području Dubrovnika što je sasvim očekivano obzirom je to područje gdje se okuplja najveći broj građana i turista.
Veliki broj zapljena evidentira se i na graničnim prijelazima Karasovići, Klek i Zaton Doli gdje su počinitelji uglavnom strani državljani.

„Kada govorimo o ovoj temi treba spomenuti da je područje Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tranzitno područje kod krijumčarenja marihuane i kokaina u zemlje zapadne Europe. Radi se o drogi čije odredište nije Hrvatska, ali je ova Policijska uprava ostvarila zapažene rezultate u presijecanju tih lanaca krijumčarenja što je rezultiralo izbjegavanjem ovog područja prilikom planiranja rute krijumčarenja.” – ističu iz policije.

Odgovarajući na pitanje jesu li zamijetili eventualno povećanje konzumacija droga tijekom pandemije iz PU dubrovačko-neretvanske su naveli: „Analizirajuću podatke s kojima raspolažemo, ne primjećuje se povećanje broja konzumenata u vremenu nakon karantene, a naše brojke pokazuju da je broj zapljena ove godine gotovo podjednak broju zapljena prije pandemije virusom COVID-19.”

U Općini Župa dubrovačka planiraju na idućoj sjednici Općinskog vijeća predložiti na usvajanje Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, nakon čega će se u dogovoru s Čistoćom Dubrovnik, koja vrši usluge odvoza otpada na području ove općine, organizirati novi način i formirati cijena sakupljanja komunalnog otpada. Stoga je za očekivati da će cijene i način biti kao na području Grada Dubrovnika, a o čemu smo već pisali OVDJE.

- Obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te izdvojenih vrsta komunalnog otpada s područja Općine Župa dubrovačka povjereno je Čistoći d.o.o. Dubrovnik. Trenutno se na području Općine Župa dubrovačka miješani komunalni otpad odvozi s 57 sabirnih mjesta. Na području se nalazi i 13 zelenih otoka sa spremnicima za papir, staklo i plastiku. Od svibnja ove godine započelo je s radom i mobilno reciklažno dvorište koje se svakih 15 dana premješta u jedno od pet nasalja i to Čibača, Mandaljena i Zagruda, Kupari, Soline i Donji Brgat. – pojasnila je Josipa Gašpar Deranja, viša savjetnica za zaštitu okoliša u općinskom Odsjeku za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, dodajući kao je sukladno sporazumu s Gradom Dubrovnikom stanovnicima Općine Župa dubrovačka omogućeno i korištenje reciklažnih dvorišta Pod Dubom i u Mokošici.

Kako bi se prilagodili traženjima Europske unije gradovi i općine diljem Hrvatske rade na uređivanju načina odlaganja i odvoza komunalnog otpada. Konavoski komunalci već su podijelili oko 1.200 čipiranih kanti za otpatke za 400 korisnika, a tijekom jeseni planiraju za još 700 korisnika osigurati 2.100 kanti i to kapaciteta od 60, 120 i 240 litara. To je, prema riječima direktora tvrke Čistoća i zelenilo Konavle Pava Arbulića, dio projekta za uvođenje novog i kvalitetnijeg sustava po pitanju razdvajanja i zbrinjavanja otpada na području Konavala.

- Kante za miješani komunalni otpad podijelit ćemo i po ostalim kućama po Konavlima, a korisnicima koji ih već imaju, na osnovi dosadašnjih podataka, sugerirat ćemo trebaju li uzeti manju ili veću kantu ili su odabrali optimalnu. Odvoz kanti bit će s kućnog praga, ali ćemo u Cavtatu, na Obodu i Zvekovici ipak morati staviti polupodzemne kontejnere što će izgledati dosta urednije nego do sada, trenutno na dvije lokacije su već postavljeni spremnici i dosta su urednija odlagališta u staroj gradskoj jezgri i pored OŠ Cavtat. Pomoć u odvozu smeća u dijelu Cavtata i Konavlima pruža nam i dubrovačka Čistoća, ali stalnim ulaganjem u nova vozila i Čistoća i zelenilo Konavala će moći preuzeti sve veći i veći dio posao odvoza. - pojasnio je Arbulić.

Konavoska općinska vlast još nije donijela odluku o novim cijenama odvoza otpada no zna se da će se računi, kako zakon propisuje, plaćati u dvije kategorije i to kućanstvo i „nije kućanstvo”, a nove cijene bi trebale imati fiksni i varijabilni dio. Prijedlog je to o kojem će se uskoro očitovati konavoski vijećnici, a predviđa da fiskni dio računa za kućanstvo iznosi 65 kuna, a 130 kuna za korisnike iz kategorije „nije kućanstvo”.

- Uistinu puno radimo na uređenju tog komunalnog segmenta i želimo da naši Konavljani što bolje shvate potrebu recikliranja. Tako planiramo za reciklažno dvorište u Popovićima uvesti i posebne povoljnosti, npr. nagradne bodove za one koji poštivaju sva pravila i na osnovu kojih mogu povoljnije dobiti usluge Čistoće i zelenila Konavle, recimo kroz umanjenje računa za otpad ili povoljniju cijenu nekih proizvoda lokalnih OPG-a. Planirano je kroz EU fondove osigurati novac za postavljanje aparata gdje će korisnici sa svojom ambalažom moći otkupiti razne proizvode, tipa maslinovog ulja ili tekućeg sapuna. - rekao je Arbulić.

Direktor tvrke Čistoća i zelenilo Konavle Pavo Arbulić smatra kako upravo nedostatak centra za reciklažni otpad, u kojem bi se podigla razina razdvajanja otpada, predstavlja veliki problem jer je vrlo skupo otpad voziti do udaljenih destinacija.

- Umjesto da nešto i zaradimo na otpadu mi moramo plaćati da nam te sirovine preuzmu. I ti se dodatni troškovi nažalost često prelijevaju prema krajnim korisnicima. - kazao je Arbulić, te nastavio:

- Centar Lučino razdolje predviđen je za primanje miješanog komunalnog otpada, ali ovom području nedostaje i centar koji može obraditi otpad u sirovinu. Recimo, plastiku iz reciklaže možete drobiti na određene granulate i dobivate sirovinu. Znači skidate s materijala etiketu otpada te dobivate sirovinu koja se može prodavati. Isto tako vrijedi za elektronski otpad, koji se može rastaviti i na više komponenti. – kazao je Pavo Arbulić.

Kako bi se prilagodili traženjima Europske unije gradovi i općine diljem Hrvatske rade na uređivanju načina odlaganja i odvoza komunalnog otpada. U razgovor s čelnicima gradova i općina na jugu Hrvatske lako se da zaključiti da nisu baš zadovoljni odredbama novog hrvatskog zakona kojim se regulira u prvom redu naplata usluge odvoza otpada.

- Pokušali smo putem Zajednice općina napraviti nešto da se izmjeni zakon. U prvom redu tu mislim na činjenicu da će primjerice odvjetnički uredi i mali iznajmljivači plaćati jednaku fiksnu cijenu za odvoz smeća kao i veliki trgovački centri i hotelske kompanije. Oni spadaju u kategoriju „nisu domaćinstva“ pa nemaju pravo na besplatno korištenje reciklažnog dvorišta, kao ni odvoz glomaznog otpada. – govori načelnik Općine Konavle Božo Lasić, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske zajednica općina.

- Mogu slobodno reći da smo puno u tome odmakli, ali je i dalje najveći problem, kao i svima na jugu Hrvatske, izgradnja Centra za gospodarenje otpadom, koji je nužno potreban. – rekao je Lasić.

Naši susjedi Talijani godinama su među najbrojnijim gostima, posebno u kolovozu jer tijekom svojih praznika, popularnog ferragosta, rado dolaze na hrvatsku obalu. Koliko se to izmijenilo u posljednjih nekoliko godina, odnosno je li se izmijenilo ili je samo dojam da na ulicama čujemo sve manje glasne Talijane?

- Da je Talijana manje primijetili smo još prije covida. Ipak moram reći da ove godine s više punktova dobivamo informacije da se vraćaju i na dubrovačko područje. Financijska kriza koja je proteklih godina pogodila Italiju imala je za posljedicu da su se Talijani radije opredjeljivali za talijansku obalu te za ljetovanje u Grčkoj koja je jeftinija od Hrvatske. Naime, Hvar i Dubrovnik bile su omiljene destinacije Talijana, koje su se u posljednjih nekoliko godina dodatno razvile i unaprijedile ponudu što je dovelo i do povećanja cijena. – govori direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković.

- Kako bismo nastavili s privlačenjem talijanskih turista pripremamo različite akcije s predstavnicom Hrvatske turističke zajednice u Milanu. U prvom redu planiramo organiziranje različitih radionica za agente i turoperatore u Italiji, a kako bismo već za iduću sezonu privukli što više turista iz te zemlje. Osim u Milano, planiramo ići i u Bari, Napulj i Rim. – kazao je Drašković.

Talijane bi prema njegovim riječima mogao privući i novi Pelješki most, jer bi sada mogli lakše dolaziti do Dubrovnika.

- Iako imamo brodsku liniju na relaciji Bari - Dubrovnik, poznato je da Talijani rado koriste i liniju Ancona - Split , odakle su onda svojim vozilima rasprše po cijeloj obali pa i prema jugu. Zato mislim da će most imati veliko značenje u promociji naše destinacije i privlačenju talijanskih turista. – rekao je direktor TZ grada Dubrovnika Miro Drašković.

Talijanskih gostiju u Dubrovniku je ipak više nego prošle godine, a na razini su dolazaka iz 2019. U odnosu na prošlu godinu kada ih je u Dubrovniku do kraja kolovoza evidentirano 9.030 ove godine do 29. kolovoza evidentirano je 24.137 dolazaka talijanskih gostiju, a tek ih sedam više bilo u istom razdoblju 2019. godine.

Kakvo je stanje s talijanskim gostima na području cijele Županije dubrovačko – neretvanske možete čitati OVDJE.

Grad Dubrovnik i iduće tri godine namjerava održavati i financirati liniju za Kalamotu kojom je dva puta dnevno, uz Jadroliniju koja plovi u Donje čelo, taj otok povezan s gruškom lukom. Naime, jedna od točaka za ponedjeljak najavljene sjednice Gradskog vijeća bit će i imenovanje članova Stručnog povjerenstva za provođenje postupka javne nabave za obavljanje javne usluge na neprofitnoj lokalnoj liniji u obalnom pomorskom prometu na relaciji Luka Gruž – Gornje Čelo na otoku Kalamoti. Njihova je zadaća, odabir brodara koji će nastaviti voziti tu liniju i na taj način povezati najbliži Elafitski otok s Gradom.

Mještani Kalamote zadovoljni su što se ta linija nastavlja.

- Ta linija puno znači mještanima Kalamote, kao i onima koji dolaze ujutro raditi na naš otok. Isto tako, nadamo se da će gradska uprava osigurati u ljetnim mjesecima i dodatne linije. Zašto netko iz Grada ne bi došao na kupanje na Kalamotu umjesto da ode npr. na Lokrum ili bilo gdje drugo. - kazao je mještanin Kalamote Đuro Musladin, dodajući kako je potrebno sustavnije razmišljanje o rješavanjima niza problema otočnog stanovnika kao i načinima povezivanja Elafita s Gradom.

Kalamotezi su, prema Musladinovim riječima, zadovoljni brodom koji protekle tri godine prometuje na toj relaciji te dodaje kako su u razgovoru s brodarom saznali da je on spreman i za kupnju još boljeg broda iako postojeći zadovoljava tražene uvjete za zimu.

- Međutim, on dobija ugovor na samo tri godine što mu ne daje dovoljno sigurnosti za budućnost. Kad bi taj ugovor bio bar na pet godina, vjerujem da bi čovjeku bilo sigurnije ulagati. - smatra Musladin.

Grad Dubrovnik u financiranje ove linije planira uložiti 1,44 milijuna kuna uključujući i PDV, što znači 480 tisuća kuna godišnje, odnosno 40 tisuća kuna mjesečno. Od tih 40 tisuća kuna mjesečno brodar mora namiriti plaće dvojice zaposlenika, gorivo što je sve veći izdatak, kao i svaki eventualni popravak te redovno održavanje broda.

O svemu tome konačan sud bi trebalo donijeti Povjerenstvo čiji bi članovi trebali biti diplomirana pravnica s certifikatom iz područja javne nabave Ivana Kralj, kap. Mato Kekez iz Lučke kapetanije, Niki Borovina iz Hrvatskog registra brodova, Željko Dadić iz Županijske lučke uprave Dubrovnik, te zamjenica pročelnice Upravnog odjela za turizam Anita Burić.

Ljuta naranča „na katove” Mata Barišića iz Kupara u Župi dubrovačkoj, jedno je od pet kandidata za finalni odabir ovogodišnjeg hrvatskog stabla godine.

Natjecanje Hrvatsko stablo 2022. godine započinje 1. rujna otvaranjem javnog glasanja za izbor pobjednika natjecanja i traje do 30. rujna. Za titulu Hrvatskog stabla 2022. godine natjecat će se pet kandidata, a samo jedan će imat priliku predstavljati Republiku Hrvatsku na međunarodnom natjecanju Europsko stablo 2023. godine. Proglašenje pobjednika će biti 14. listopada.

Ovogodišnji kandidati su:
Naranča na katove (ljuta naranča – Citrus x aurantium) iz Kupara, Mlini, Dubrovačko-neretvanska županija;
Stabla Tinova djetinjstva (kostela ili košćela – Celtis australis) iz Vrgorca, Splitsko-dalmatinska županija;
Kostela (kostela ili košćela – Celtis australis) iz sela Jasenice, Zadarska županija;
Kostela uspomena (kostela ili košćela – Celtis australis) iz općine Gradac, Splitsko-dalmatinska županija;
Čarobna šuma (hrast lužnjak – Quercus robur) iz Drežničkog polja, Ogulin, Karlovačka županija;

Glasat se može za jednog kandidata putem službene stranice Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, koja će kao nacionalni koordinator natjecanja Stablo godine (Tree of the year) u ime Republike Hrvatske nominirati pobjednika na natjecanje za Europsko stablo 2023. godine. Natjecanje Stablo godine, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, iz godine u godinu poprima sve veće razmjere što se tiče broja sudionika, ali i glasača. Pobjednik natjecanja Europsko stablo godine simbolično se proglašava ususret Svjetskom danu šuma 21. ožujka svake godine. Ceremonija proglašenja tradicionalno se održava svake godine u Bruxellesu.

Cilj natjecanja Stablo godine (Tree of the year) je promocija bioraznolikosti i prirodnih bogatstava diljem Europe. Natjecanjem se nastoje promicati pojedinačna stabla i njihovo značenje u prirodnoj i kulturnoj baštini ljudi koji o njima skrbe, a koja iziskuju našu brigu i zaštitu u budućnosti.

kšc

Najave da bi Europska unija mogla zabraniti ulazak ruskih turista u zemlje članice, čelnici turističkih zajednica s juga Hrvatske dočekali su s određenom rezervom. Naime, u ponedjeljak bi ministri vanjskih poslova EU – a mogli razgovarati o zabrani izdavanja viza za sve ruske građane za ulazak u Europsku uniju, što najjače podupire pet zemalja koje graniče s Rusijom.

Ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis kaže da bi pet zemalja članica EU -a, Estonija, Latvija, Litva, Poljska i Finska, koje dijele granicu s Rusijom, mogle zaustaviti ruske turiste od ulaska u njihove zemlje ako EU ne donese zabranu na razini cijele unije, o čemu mižete čitati OVDJE.

Ruski turisti ne predstavljaju bitan udio u ukupnoj turističkoj statistici u svim krajevima Dubrovačko - neretvanske županije. Ipak, to su gosti koji tradicionalno puno troše i zadnjih godina postali su ponovno zanimljivi i za hrvatske turističke djelatnike. Prije rata u Ukrajini vođene su promotivne akcije za privlačenje ruskih turista, ali je uvijek bio prisutan problem izdavanje vize. No, nešto se i bilo pokrenulo pa su tako zrakoplovi ruskog Aeroflota lani slijetali na dubrovački aerodrom, a u cilju što bolje promocije na jug Hrvatske su stizali i ruski novinari koji su pripremali promotivne reportaže i emisije. Rusko tržište je za hrvatski turizam postalo zanimljivo i bio je evidentan uzlazni trend dolazaka turista iz Rusije.

- Mi nismo političari, ali trebamo pratiti njihove odluke i provoditi ih. S druge strane nismo ni protiv turista i u nas je svaki turist dobrodošao. - rekao je na ovu temu direktor dubrovačke Turističke zajednice Miro Drašković, dodajući kako često po Gradu sretne grupe ruskih turista.

S Draškovićevim stavom se slaže i direktorica korčulanske TZ Milijana Borojević koja je tek kratko dodala:
- Ne bih ulazila u komentare vanjske politike. To nema veze s nama niti možemo odlučivati o tome.

Da se ipak radi o „višoj politici“ ističe i direktor TZ Orebić Mladen Đeldum.
- Nama je svaki gost dobrodošao i učinit ćemo sve da se ovdje dobro osjeća. No, na nama je samo provoditi odluke koje više razine donesu, a bit će nam najvjerojatnije proslijeđene putem Hrvatske turističke zajednice. – rekao je Đeldum te podsjetio kako je do rata u Ukrajini u Orebiću djelovalo aparmansko naselje „Orebić Club“ ruskog vlasnika u kojem su na pripreme stizale uglavnom ruske gimnastičarke.

- Sada su svi ti aparmani zatvoreni i tamo nikoga nema. – dodao je Đeldum.

Da ruskim turistima ne bi trebalo zabraniti dolazak u Hrvatsku smatra Glorija Boras, direktorica TZ Slivno, najjače turističke zajednice u dolini Neretve.

- Rusi vrlo malo stižu na naše području i nisu brojni kao primjerice Poljaci, Česi ili Nijemci. No, načelno mislim da turistima ne bi trebalo biti zabranjeno dolaziti u bilo koju destinaciju. - smatra Boras.

Julio Srgota, novoizabrani direktor Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije, a koji tu funkciju još nije preuzeo, podsjeća kako su Rusi uvijek bili dobri gosti koji su puno trošili.

- Naravno, gledajući globalno jako je nezgodna politička situacija. Rat je u Ukrajini i Rusija je direktni sudionik i agresor. S turističkog aspekta mi tu ne možemo ništa napraviti jer sve to spada u druge geopolitičke sfere. Rat je tragedija sama po sebi. – rekao je Srgota.

- Nama bi trebao biti dobrodošao svaki gost koji je spreman i želi upoznati našu prelijepu destinaciju. Svakome gostu trebamo pružiti dobrodošlicu i sve napraviti kako bi se on ovdje ugodno osjećao. – dodao je novi direktor županijske TZ Julio Srgota.

Najnovije: Bit će ograničenja za ulazak Rusa u EU

Prvi načelnik koji je progovorio o problemu visokih računa za struju i posljedicama tog velikog poskupljenja zasigurno je Božo Lasić iz Konavala, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice općina. Svoj stav nije ni sada promijenio pa kaže da je najjasniji komentar na nastalu situaciju: „Strašno“.

- Temu cijene struje nedavno sam načeo u razgovoru s premijerom Andrejem Plenkovićem i nadam se da će sa svojim suradnicima razmotriti probleme koje sam mu iznio u ime Hrvatske zajednice općina. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Rješenje toga problema vidi u tome da se struja za javnu rasvjetu ne tretira više kao gospodarska.

- Ta potrošnja nema nikakav gospodarski aspekt, već sigurnosni i u službi je stanovnika. Ukoliko se više ne bi tretirala kao struja za gospodarstvo već za domaćinstvo, cijena po kilovatu bi bila manja. - pojašnjava Lasić.

On nedavno nije skrivao ni razočaranje nakon što, iako su to mnogi očekivali, vlada nije donijela paket mjera za pomoć jedinicima lokalne samouprave po pitanju izrazito povećanih troškova energenata. Novi računi i do nekoliko su puta veći od dosadašnjih troškova za električnu energiju.

Dok su računi za javnu rasvjetu 2021. godine Općini Konavle iznosili 961 tisuću kuna, sada, nakon provedenog postupka javne nabave po ponudama Općina Konavle plaća preko tri milijuna kuna.

- To je iznos samo za javnu rasvjetu, a mi plaćamo i struju za Dom umirovljenika, vrtić i svi su ti iznosi povećani za preko sto posto, kazao je Lasić, te nastavio:
- Sve su to iznosi od kojih boli glava. Opskrba energentima je veliki problem i ne znam na koji način ga rješavati. Energenti su poskupili u cijeloj Europi. Danas plaćamo odluku Njemačke da se osloni na Rusiju i njihov plin i naftu. – smatra konavoski načelnik.

On nadalje ističe kako je Općina Konavle kod HBOR-a podigla kredit od 8 milijuna kuna za LED rasvjetu, što im je na neki način osiguralo smanjenje potrošnje.
- Trudimo se pronaći alternativne izvore energije pa tako imamo solarnu elektranu od 2 megavata za Općinu, kao i za Vatrogasni dom. Drago mi je da su se mnogi Konavljani odlučili na korištenje solarne energije koju danas kojristi preko 70 kuća i to uglavnom za grijanje. Taj se projekt isplatio ljudima, a neki su i prodavali višak energije. Tako se prije 7, 8 godina kilovat struje iz sunčane energije plaćao 4 kune, dok je sada taj iznos pao ispod jedne kune. – rekao je načelnik Lasić, dodajući kako razrađuju dodatne projekte za alternativne izvore energije.

Povećanje cijene struje pogodilo je i Općinu Janjina. Prema riječima načelnika Vlatka Mratovića, dok im je lani godišnji ugovor iznosio 90 tisuća kuna, od travnja ove godine iznosi 270 tisuća kuna, dvjesto posto više.

- A što nas čeka na proljeće iduće godine to je sad teško prognozirati. - rekao je Mratović, uzdajući se u pokušaje Hrvatske zajednice općina da struja za javnu rasvjetu više ne bude kategorizirana kao gospodarska o čemu je nedvano govorio i načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

- Nema tu nikakvog gospodarstva. Javna rasvjeta svijetli u korist građana, a gradovi i općine nemaju nikakva prihod od toga. - kazao je načelnik Janjine Vlatko Mratović, dodajući kako zbog tih neodrživih iznosa za struju intenzivno rade na postavljanju ekološke i štedljivije javne rasvjete.

- Inače nam je ta stavka javne rasvjete jako velika u proračunu, dosta novca na to trošimo. Naime, šire se naselja i radimo na postavljanju nove i izmjeni stare rasvjete. Svi ti novi materijali su strašno poskupili, a i za redovito održavanje izdvajamo skoro pola milijuna kuna godišnje – rekao je Mratović.

Stranica 2 od 6

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019