Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija putem videokonferencije. Delegatima se povodom budućeg francuskog predsjedništva Vijećem EU-a obratio predsjednik Eanuel Macron. 

Naime, nakon Slovenije, Francuska od 1. siječnja 2022. preuzima predsjedanje Vijećem EU. Župan Dobroslavić sudjelovao je u raspravi s prvom potpredsjednicom Europskog parlamenta iz grupe Europske pučke stranke, Robertom Metsolom, te izrazio podršku njezinoj kandidaturi za predsjednicu Europskog parlamenta.

Naglasio je pritom argumente opravdanosti njezine kandidature za ovu visoku dužnost poput uspješne dosadašnje kandidature, činjenice da je kandidatkinja pripadnica mlađe generacije političara koja pritom dolazi iz Malte, po stanovništvu, iz reda jedne od manjih zemalja EU-a. „Postoji mnogo izazova s ​​kojima se EU susreće i očekujemo potrebnu suradnju između ova dva tijela EU-a za njihovo rješavanje. Jedan od tih izazova je proširenje. Ovo proširenje trebalo bi, kako smo naglasili u našem mišljenju, obuhvatiti sve zemlje zapadnog Balkana, ali prvo moraju ispuniti sve kriterije za članstvo.” – istaknuo je župan Dobroslavić.

Temeljem svog iskustva na izradi mišljenja župan Nikola Dobroslavić pohvalio je suradnju Odbora regija i  Europskog parlamenta te izrazio uvjerenje da će gospođa Metsola nakon postupka izbora uspješno voditi ovo ključno tijelo koje predstavlja građane EU-a.

Na dnevnom redu zasjedanja raspravljat će se o jačanju europske demokracije u kontekstu konferencije o budućnosti Europe, iskorjenjivanju beskućništva u EU, o europskoj godini mladih 2022., te o borbi protiv dezinformiranja radi osiguravanja funkcionalne i otporne demokracije na svim razinama. Uz delegate Europskog odbora regija na ovom, posljednjem ovogodišnjem, zasjedanju raspravljaju članovi Europskog parlamenta, stručnjaci iz Europske komisije kao i predstavnici  drugih institucija EU.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća u srijedu će se naći i Prijedlog zaključka o postavljanju spomen obilježja uz 30. godišnjicu pogibije Pava Urbana. Naizgled je to jedan sasvim običan prijedlog o odavanju počasti mladom poginulom fotografu, fotoreporteru koji je nesretno okončao svoj život 6. prosinca 1991. snimajući razaranje Grada. Samo naizgled, jer nije riječ o takvom, sasvim uobičajenom prijedlogu uz ovakve obljetnice.

Naime, Pavo Urban trebao bi biti prvi Dubrovčanin kojem će se u 1.300 godina povijesti Grada ime uklesati u njegove zidove. Da, doslovno – uklesati. Simbolika je ogromna, toliko silna da uistinu nije pretjerano kazati kako je upitno je li pojedinci u Gradskom vijeću, koji će odlučivati o tome, uopće mogu pojmiti njeno značenje. Stoga treba ponoviti: Pavo Urban bit će prva osoba u 1.300 godina povijesti Dubrovnika kojemu će se odati priznanje uklesavanjem njegova imena u gradske zidove. Spomen obilježje trebalo bi naime, po prijedlogu Slavena Tolja, biti uklesano na kantunu ispod Luže, gdje je Urban i poginuo, u biti na samom Stradunu.

NEMOJ O TOME, OSJETLJIVA JE TEMA

Pripremajući ovaj komentar, raspitujući se kod poznanika i prijatelja otvorenih da pričaju o svakoj temi, iako su različitih i svjetonazora i životnih putova i političkih preferencija, što oni misle o ovoj temi, dvije trećine njih smatralo je ideju o uklesavanju imena Pava Urbana u kameni blok na kantunu ispod Luže potpuno neprihvatljivom, općenito bilo čijeg imena, bilo komu u spomen, nije to zapravo pitanje Pava Urbana. Tek jedna osoba u tim je dijalozima kazala kako nema ništa protiv. Zajedničko im je pak bilo jedno – svi su naime savjetovali: pusti, nemoj pisati o tome, osjetljiva je tema.

Savjete da se o ovoj temi ne piše jer je osjetljiva, jer bi se netko mogao uvrijediti, jer onaj tko je otvori, kažu, ispast će neprijatelj, otpadak i nitko i ništa i, kako to u Dubrovniku biva, na njegovu stranu neće javno stati ni istomišljenici, nije bilo smisla poslušati. Čemu bi zaboga onda uopće služili mediji ako o osjetljivim temama ne bi progovarali, čemu bi služili komentatori ako bi pisali samo o onom o čemu postoji jedinstven stav ili čekali nečiju podršku u Gradu u kojem se na prste jedne ruke mogu pobrojati oni spremni javno reći svoje pravo mišljenje o „osjetljivim temama”?!

A ovo uistinu jest osjetljiva tema, ali ne iz razloga jer progovora o mrtvom čovjeku. Dapače, Pavo Urban ovdje je samo još jednom žrtva neke ideje, 1991. direktna žrtva ideje o Velikoj Srbiji, 2021. kolateralna žrtva ideje koja je u 1.300 godina povijesti Grada prvi put nekom pala na pamet. Postavljale su se spomen ploče u Dubrovniku, postavljali su se spomenici, ali ništa od toga nema takvu simboliku kao što je urezivanje, klesanje nečijeg imena u blok gradskog zida, makar svako od slova bilo i samo dva centimetra veliko.

Zato to jest osjetljiva tema i Pavo Urban jest ponovo žrtva s obzirom da se, zašto se ne usuditi i to ustvrditi, dobar dio Dubrovčana ne slaže s urezivanjem njegova imena u kameni blok ispod Zvonika i nije bilo potrebno, uistinu nije, da se o njegovu imenu, što se već može čuti, na kontroverzan način govori u kontekstu je li njegov život bio vrjedniji od života nekog drugog poginulog u Domovinskom ratu, nekog branitelja, nečije majke, nečijeg djeteta, nečijeg oca pa da se Urbanova smrt obilježava uklesavanjem njegova imena, prvi put u povijesti Grada, a nečija druga nije toga vrijedna. Sasvim je realno i očekivano da se to govori u Gradu koji ni spomenik braniteljima nema.

SIMBOLIKA UREZIVANJA IMENA U KAMENO TKIVO GRADA NADMAŠUJE SVE

Urbanova posljednja fotografija, njegov zadnji stisak okidača fotoaparata na kantunu ispod Zvonika, ima jaku simboliku, ali simbolika uklesavanja njegova imena u kameno tkivo Grada, na Stradunu, tu simboliku daleko nadmašuje. Surova je to stvarnost koju je potrebno izreći, netko mora biti onaj „nitko i ništa”. Surova je to stvarnost koja se najbolje može predočiti odgovorom (koji bi trebao biti jasan) na pitanje koje glasi: Je li Pavo Urban najzaslužniji Dubrovčanin u 1.300 godina dugoj povijesti Grada da bude prvi i jedini kojem će se ime UKLESATI u njegov kamen, urezati na ulazu na Stradun?

Baš to moraju se naime zapitati i gradski vijećnici koji će o prijedlogu Slavena Tolja, koji je prošao Odbor za određivanje imena i trgova, odlučivati u srijedu na sjednici Gradskog vijeća. Ako oni smatraju da je odgovor pozitivan, neka dignu ruku „za”. Ako je njihov odgovor na ovo pitanje negativan, ruku mogu jedino dignuti iz nezamjeranja, jer „osjetljiva je to tema”, a oni „osjetljive teme” i ne vole baš, takve teme odnose glasove.

No, gradski vijećnici ionako su odavno već izgubili kredibilitet iako imaju legitimitet da takvu odluku donesu. Kredibilitet su odavno izgubili i dubrovački konzervatori, ali imaju legitimitet da kažu kako je uklesavanje spomen obilježja u kameni blok na Stradunu prihvatljivo. Hajde da se ne lažemo, u kantune ispod Luže tko zna koliko puta godišnje udari neko dostavno vozilo pa se konzervatorima nema što zamjeriti po pitanju fizičkog očuvanja baštine. Ipak, njihov posao nije samo fizičko očuvanje baštine, njihov posao je na jedan način i čuvanje simbolike Grada. Zato ono što se konzervatorima treba zamjeriti, jest što se prilikom odluke nisu zapitali je li uopće postoji osoba takvih zasluga kojoj bi ime trebalo uklesati u kameni blok Grada?

A takva osoba još se nije ni rodila ni umrla jer silna je to, premoćna simbolika - urezati nečije ime u kameno tkivo Grada – ispod Luže, na Stradunu, simbolika koja u Dubrovniku nadmašuje sve ostalo. Simbolika, čast je to koja nije pripala ni Marojici Kabogi bez kojeg bi Dubrovnik danas možda bio tek arheološko nalazište kao ono na Pustijerni.

Ivica Didić, koji je bio ujedno i jedini kandidat, izabran je danas za predsjednika SDP –a Dubrovnik na unutarstranačkim izborima na kojima je glasalo 34 posto članstva. Za potpredsjednicu je izabrana Anita Bonačić Obradović.

U Gradski odbor SDP -a Dubrovnik izabrani su: Tatjana Šimac Bonačić, Jele Vukotić, Andro Burđelez, Ivan Tropan, Vinko Barešić, Josip Mikulić, Maja Teodorović, Maro Budrović, Dominik Cvjetković, Milica Vukosav i Ivan Obuljen.

nm

Nakon što je korčulanska policija dovršila istragu 27 – godišnja konobarica je osumnjičena za krađu deset tisuća kuna iz kabine suvlasnika turističkog broda koji je ovog ljeta prevozio goste na relaciji Split – Korčula.

„Kazneno djelo je sredinom listopada prijavio 33 -godišnjak, pri čemu je naveo da je, kao suvlasnik turističkog broda, sredinom rujna prevozio turiste na relaciji Split – Dubrovnik. Kada su došli u Korčulu, gosti i vlasnici broda su pošli u šetnju otokom dok su za to vrijeme na brodu ostali kuhar i konobarica. Pri povratku na brod, 33 -godišnjak je uočio da mu je iz kabine otuđeno deset tisuća kuna.” - navode danas iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je novac otuđila 27 -godišnja konobarica te je protiv nje podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.” - naveli su još iz PU.

dpp

Tko su ljudi koji su jučer prosvjedovali u Zagrebu, a dio njih stigao je i iz Dubrovnika? Dio njih sudjelovao je i prije u prosvjedima u Dubrovniku u kojima su u prvom planu bili politički redikuli, žena koja nema djece u školi, ali poziva sugrađane da djecu ne šalju u školu u znak protesta protiv COVID potvrda, zatim ljudi koji jebeno uzimanje brisa nosa smatraju „invazivnom tehnikom” testiranja, predlažu sugrađanima tužbe jer ih se pri mjerenju febre „zrači infracrvenim zrakama” i sve to nazivaju izdajom.

Ako je tko koga izdao, onda je dio njih izdala vlastita pamet pa se s podsmijehom gleda i na one koji su čak i iznijeli pokoji argument iz zdravorazumskog promišljanja, a ne ludosti, o uvođenju COVID potvrda kao određenoj vrsti diskriminacije. To su oni iz „mekane struje”, oni što ne vjeruju da će im, kad dođu doma, Bill Gates preko čipa ugrađenog cijepljenjem iz zajebancije palit – gasit svjetlo.

Na stranu munjare koje su među prosvjednicima najglasnije pa se i one koji bi i imali što pametno za reći jedva može čuti, zapravo mi je osobno fascinantno koliko je uvođenje COVID potvrda ujedinilo ekstreme svih političkih orijentacija pa smo na jednom mjestu, ujedinjene, kako pričaju iste stvari mogli čuti i zagovornike ustašluka i komunjare i liberale i... Ma nema koga nije bilo, među njima u Dubrovniku nekidan primjetih i nekoliko njih za koje bih u šali mogao reći kako u tišini doma svoga deboto onaniraju na sliku Josipa Broza Tita, a ispred Gradske vijećnice glasno viču o slobodi izbora.

To licemjerje je ono što prati sve prosvjednike protiv COVID potvrda, munjare pričaju o 5G zračenju, čipovima, ljudskim zamorcima i svjetskoj eliti koja nas kontrolira, a onda prosvjede snimaju mobitelima s najmodernijom tehnologijom koja uistinu prati svaki naš i njihov korak. Usporedio bih to s onim kao kad eko Jadre, ako ga ima, hvala Bogu dragome, već pomalo zaboravljena, šalje mobitelom slike medijima prosvjedujući protiv postavljanja mrežnih antena. Što je licemjerje nego kad uzorni, puni ljubavi i tolerancije katolički prosvjednici jednom rukom drže Gospinu sliku, a drugom mlate novinare dok njima rame uz rame komunjare zagovaraju slobodu izbora. Svima njima uistinu ne trebaju cjepiva da tijelom hvataju radio stanice i drže ožice i pantarule po sebi, to je pokvarenim čipom čipirano od rođenja i magnetizirano, privlače jedni druge kao govno muhe.

I što sad... A ništa, potegnut vodu i idemo dalje do nove prilike u kojoj će isti likovi, samo možda ne više zajedno i na istom mjestu, tražiti pozornost, tako im piše u programskom kodu.

Više od 1.200, a teško je smisliti neki izraz da ih ne uvrijedim pa hajde da napišem samo - slabomislećih ljudi - negativno je komentiralo na FB stranici Dubrovnikpress portala nedavnu izjavu dr. Stjepana Đuričića koji je na konferenciji za novinare između ostalog kazao kako se cijepljeni razbole jer su okruženi necijepljenima.

Većina njih koji su komentirali nije ni stigla dalje od naslova, ali to je ionako nebitno, oni koji na FB -u komentiraju najčešće ni ne čitaju, bitno je da oni već imaju formirano mišljenje o cjepivu protiv COVID -a i sve da nešto i pročitaju – uzalud je.

Uglavnom tih tisuću i dvjesto i kusur „komentatora”, svi odreda su veliki stručnjaci za COVID, smatraju da je dr. Đuričić kupio diplomu u BiH, da je kao doktor zaposlen samo zato što je u HDZ -u, jer eto doktora inače imamo na bacanje, da su svi liječnici u Općoj bolnici Dubrovnik idioti i da ne nabrajamo dalje te stupidne komentare.

Eto, ja im predlažem, ako se ne daj Bože razbole, da nipošto ne idu u Opću bolnicu Dubrovnik, tamo HDZ -ovi doktori ubijaju ljude, osim ako im ne donesete slikani glasački listić sa zaokruženim HDZ -om. Preporučam im posjetu lokalnom travaru ili da potraže savjet na Internetu, naravno ne na nekoj stranici službene institucije već isključivo na „fejzbuku” u raznim grupama istomišljenika i samoizlječe se preko ekrana.

E da, ako kojim slučajem, ne Daj bože, ali svašta vam može pasti na pamet, pođete ipak u neku bolnicu, odmah pitajte doktora iz koje je stranke.

Predsjedniku Sindikata Čistoća Dubrovnik Nikši Šutalu uručena je opomena pred otkaz u tom gradskom poduzeću nakon što je preko oglasne ploče tvrtke pozivao radnike na učlanjenje u taj sindikat, inače osnovan ove godine.

Upravi Čistoće taj poziv možda i ne bi bio sporan da ga Šutalo nije postavio na oglasnu ploču uz poziv radnicima da se iščlane iz drugog sindikata jer, kako je napisao, „taj sindikat nije za radnika nego protiv” te je javno objavio privatni broj mobitela pravnika kojem se trebaju javiti. Iz uprave su mu zamjerili i javnu objavu imena članova Sindikata Čistoće Dubrovnik na oglasnoj ploči poduzeća uz brojku 100, ali vrhunac svega je savjet koji je dao radnicima: „Pravniku nemojte doći pijani jer kancelariju dijeli sa...”

Na FB stranici Sindikata Čistoća Dubrovnik objavljena je i opomena pred otkaz koja je uručena Šutalu uz opasku kako se radi o pritisku na sindikat od strana člana uprave Tomislava Tabaka. Tabak je inače nedavno imenovan još jednim direktorom Čistoće uz predsjednika uprave Marka Ivekovića.

Kako piše u opomeni pred otkaz koju je potpisao Tabak objavom ovakve obavijesti na oglasnoj ploči, a Tabak u opomeni navodi kako je ista bila postavljena i u WC -ima Čistoće, Šutalo je prekršio svoje obaveze iz radnog odnosa. Također u opomeni pred otkaz uručenoj predsjedniku Sindikata Čistoća Dubrovnik uprava je ocijenila neprimjerenim, kako stoji, „interno prepucavanje između dva sindikata te istome nije mjesto na oglasnoj ploči poslodavca”.

„Svoje međusobne odnose unutar pojedinog sindikata i između drugih sindikata radnici nisu ovlašteni rješavati putem oglasne ploče poslodavaca, a pogotovo na mjestima kao što je javni WC.” - piše u opomeni pred otkaz javno objavljenoj na FB stranici Sindikata Čistoća Dubrovnik.

U opomeni piše također kako je „poslodavac stava da nije primjereno da radnik na oglasnu ploču i na javne WC -ove objavljuje posprdne komentare kojima projicira svoje osobne stavove i mišljenja”, a što se očito odnosni na Šutalov savjet radnicima da pravniku ne dolaze pijani, jer kancelariju dijeli s određenom osobom. Da se našalimo, ostaje visjeti u zraku smiju li radnici doći pravniku pijani ako je sam u kancelariji, a evo i još jednog zabavnog detalja na fotografiji, odnosno objavi na oglasnoj ploči:
oglasna ploca cistocatekst101121

Inače, Sindikat Čistoća Dubrovnik treći je, odnosno zadnje osnovani sindikat u Čistoći, a uz njega djeluju još i podružnice Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima (SSKH) i Sindikata hrvatskog vozača. Sindikat Čistoća Dubrovnik u međuvremenu je postao najbrojniji članstvom sa 104 upisana djelatnika, dok SSKH ima 41, a Sindikat hrvatskog vozača 17 članova.

Nakon što je na sjednici Županijske skupštine dubrovačko – neretvanske donesena odluka kojom je prošireno lučko područje, odnosno dio od Orsana do Mandrača stavljen pod jurisdikciju Županijske lučke uprave Dubrovnik (ŽLUD), ravnatelj ŽLUD Željko Dadić kazao je za Dubrovnikpress.hr kako bi se vezovi, zbog čega je navedena odluka i donesena, mogli napraviti u roku od četiri godine.

- Na tom području su predviđeni prostornim planom komunalni vezovi za domicilno stanovništvo, a čim Odluka Županijske skupštine postane pravomoćna krenut ćemo u izradu projektno - tehničke dokumentacije za što je i potpisan ugovor između Grada Dubrovnika, Županije dubrovačko – neretvanske i Županijske lučke uprave. Nakon toga ide se u realizaciju, odnosno ishodavanje svih potrebnih dozvola i izradu projekta. Što se tiče financiranja otvara se i mogućnost EU fondova i bit ćemo spremni kako bi se sve moglo financirati.- kazao je Željko Dadić.

Koliko bi se barki tamo moglo smjestiti, odnosno koliko će vezova biti uređeno, Dadić nije mogao precizirati, ali je kazao:
- Potrebno je prvo izraditi idejno rješenje, znamo da su tamo jaki udari vjetra iz Rijeke dubrovačke, potrebno je napraviti vjetrovalnu maritimnu studiju i batimetriju te nakon toga odrediti neku varijantu idejnog rješenja. Nezahvalno je govoriti koliko bi moglo biti vezova, ali naravno što više to bolje. - rekao je ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić dodajući kako se nada da bi cijeli projekt mogao biti gotov u idućem četverogodišnjem razdoblju ne bude li kakvih trenutno nepredvidljivih prepreka.

USKOK je podnio kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu protiv donedavnog načelnika Općine Lastovo Lea Katića. Katić je osumnjičen za više kaznenih djela između kojih je i ono za zlouporabu položaja i ovlasti te primanje mita, donosi partnerski portal Južni.

Uz njega su osumnjičeni i također su podnesene kaznene prijave USKOK -a protiv 35 – godišnjaka i 47 -godišnjaka, direktora poduzeća čiji je osnivač Općina Lastovo, a za koje se sumnja da su počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

No nisu samo bivši lastovski načelnik i dvojica direktora osumnjičeni, uz njih USKOK je podnio i kaznene prijave protiv još tri osobe umiješane u nečasne radnje na Lastovu.

U priopćenju Ravnateljstva policije navodi se kako su „policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Služba Rijeka) u koordinaciji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Dubrovniku dovršili višemjesečno kriminalističko istraživanje nad šest hrvatskih državljana starosti 60, 35, 47, 61, 67 i 66 godina zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela protiv gospodarstva”.

„Sumnja se da je 60 -godišnjak u svojstvu čelnika jedinice lokalne samouprave s područja Dubrovačko - neretvanske županije počinio dva kaznena djela Zlouporaba položaja i ovlasti, potom kaznena djela Protupravna gradnja, Primanje mita u gospodarskom poslovanju te Zlouporaba položaja i ovlasti. Za 35- i 47-godišnjaka, kao direktore poduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, se sumnja da su počinili kaznena djela Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju i Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.” - piše u priopćenju u kojem se ne navode imena osumnjičenih.

„Što se tiče 61 -godišnjaka, za njega se sumnja da je kao voditelj poslovanja obrta s područja Splita počinio kazneno djelo davanje mita u gospodarskom poslovanju, a za 67 -godišnjakinju, građevinsku inspektoricu, da je počinila tri kaznena djela Zlouporaba položaja i ovlasti. Na kraju, za 66 -godišnjaka kao investitora nezakonite gradnje na pomorskom dobru se sumnja da je počinio kazneno djelo protupravne gradnje.” - navodi se u priopćenju.
 
Nadalje iz Ravnateljstva policije navode kako se sumnja se da su bivši općinski načelnik i dvojica direktora općinskih tvrtki „od kraja svibnja 2016. do početka srpnja 2019. godine nezakonito prikazivali prihode i rashode iz poslovanja poduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave”.

„Navedeno je uzrokovalo gomilanje dugovanja iz poslovnog odnosa jednog od poduzeća (čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave) prema jednom dobavljaču i nastavno preuzimanje i vraćanje istog duga po jedinici lokalne samouprave u iznosu od 1.422.526,01 kuna, kao i prijenos cjelokupne djelatnosti i osnovnih sredstava poduzeća čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave na vjerovnika.” - stoji u priopćenju.

Bivši načelnik Katić osumnjičen je da je iskoristio svoj položaj na način da je, piše u priopćenju „tijekom i nakon ugovaranja poslovne suradnje po provedenom javnom natječaju sa 61 -godišnjim voditeljem poslovanja obrta iz Splita, s kojim je i privatno povezan, dogovorio da će obrt izvesti radove na adaptaciji njegovog stambenog objekta i nabaviti potrebiti građevinski materijal, sve bez naknade”.

Prema istrazi UKSOK navedeno je obrtnik i učinio, a načelnik Katić je građevinske radove obavio bez pravomoćne i izvršne građevinske dozvole.

Tu u igru ulazi i 67 -godišnja inspektorica koja, navodi se u priopćenju Ravnateljstva policije, „tijekom provedbe inspekcijskog nadzora nije utvrdila sumnje u počinjenje kaznenog djela protupravne gradnje koje je počinio 60 -godišnjak, prikrivajući to tako da je za izvedene građevinske radove investitor morao imati građevinsku dozvolu, a što je utvrđeno naknadnim nadzorima ovlaštenih osoba nadležne građevinske inspekcije”.

Pod istragom protiv bivšeg načelnika Lastova našlo se i deset odluka kojima je „od sredine listopada 2017. do kraja svibnja 2021. godine u svojstvu čelnika jedinice lokalne samouprave ovlastio fizičke i pravne osobe za sanacije pomorskog dobra, koji je proglašen parkom prirode, da izvedu o svom trošku, a na temelju nepotpunih zahtjeva stranaka i bez da su zahtjevi bili predviđeni godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom”, navodi Ravnateljstvo policije ističe u priopćenju da im je bivši načelnik „na taj način neosnovano, bez ishođenja potrebnih dokumenata i dozvola, omogućio izvođenje građevinskih radova na pomorskom dobru koje je u vlasništvu Republike Hrvatske”.

„Sumnja se da je 66 -godišnjak tijekom 2019. godine nezakonito, bez da je ishodio građevinsku dozvolu, izveo građevinske radove na pomorskom dobru (dogradio postojeću rivu, izgradio bazen za jastoge, drveni podest i nadstrešnicu). Također se sumnja da je 67 -godišnjakinja, po izlasku na inspekcijski pregled, u trenutku kada su već izvedeni nezakoniti radovi na dogradnji postojeće rive, prikrila počinjenje kaznenog djela protupravne gradnje, što je utvrđeno i naknadnim nadzorom ovlaštenih osoba nadležne građevinske inspekcije.” - stoji nadalje u priopćenju.

Ni to nije sve, bivši načelnik Leo Katić osumnjičen je također da je načinio štetu Općini koja je ostala bez 480 tisuća kuna zbog njegovog propusta. Naime, Katić je u kolovozu 2019. godine zaključio ugovor o izvođenju radova na uređenju prometnica, kako se navodi u priopćenju Ravnateljstva policije, „s poslovnim partnerom s područja Vrgorca, a za što je projekt izgradnje bio sufinanciran u visini 98 posto ukupnog iznosa ugovorenih radova po Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU”.

„Od navedenog ugovorenog posla je izvođač radova neosnovano odustao svega tri dana od ugovorenog roka za završetak radova, nakon čega 60-godišnjak kao čelnik jedinice lokalne samouprave nije poduzeo ugovorne mogućnosti za naplatu nastale štete u iznosu od 24.441,00 kuna. Iz navedenog je razloga jedinica lokalne samouprave za isti projekt izgubila i pravo na sufinancirana sredstva u iznosu od 480.000 kuna bez PDV-a.” - piše u priopćenju Ravnateljstva policije.

Leo Katić bio je inače načelnik Općine Lastovo u dva mandata od 2013. godine do 2021. godine, a vlast je osvojio kao nezavisni kandidat. Inače, za njegova mandata Općina Lastovo se našla doslovno u bankrotu zbog dugovanja za izgubljeni sudski spor iz 2011. godine. Općinski račun je te godine blokiran zbog duga koji je prelazio milijun kuna, a u općinskoj upravi isključen je i telefon, a zaposlenici Općine i odgojiteljice u vrtiću nisu primile plaću nekoliko mjeseci.

Škole neće moći normalno funkcionirati ako se dovoljan broj građana ne cijepi. - izjavio je danas ministar znanosti i obrazovanja radovan Fuchs u Župi dubrovačkoj koju je s ostalim članovima Vlade posjetio uz Dane hrvatskog turizma koji se tamo održavaju.

- Povratka u normalan život neće biti niti će škole moći normalno funkcionirati sve dok se ne cijepi dovoljan broj građana. Ministarstvo pažljivo prati situaciju u obrazovnom sustavu. - kazao je Fuchs i još jednom naglasio:
- Ako se dovoljan broj naših građana ne procijepi nećemo se moći vratiti u nekakav normalan život i škole neće moći funkcionirati kako bi trebale funkcionirati, stalno će netko biti u izolaciji.

Kad bi se dovoljan broj građana procijepio, rekao je Fuchs, „tek tada se sve može vratiti u normalnu kolotečinu.
- Onda, kad je netko u školi od djece bolestan, ostat će kod kuće kao da ima gripu, a ostali neće morati ići u izolaciju. To je cilj. - rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Fuchs nije želio komentirati što će biti s nastavom nakon sljedećg tjedna školskih praznika i online nastave, kazao je kako na to pitanje može odgovoriti jedino ako zna kako će se kretati broj oboljelih, a on nije dobar.
- Jako je veliki broj djece koja su pozitivna. Na sreću su te kliničke slike prihvatljive. Dramatičan je skok s dvije na četiri tisuće, a broj bolesne djece u Hrvatskoj će se približiti brojci od pet tisuća. - rekao je još jučer Fuchs, a danas je odbacio mogućnost da bi kvaliteta obrazovanja mogla biti poremećena ako se uvede online nastava što pak ovisi o svakom lokalnom Stožeru civilne zaštite posebno.

- Odluke donose lokalni stožeri. Dogovor je da izvide situacije i donesu odluke. - rekao je inače Fuchs o tome hoće li se online nastava produžiti i na razdoblje nakon praznika koji slijede i dva dana online nastave, odnosno nakon 6. studenoga.

Stranica 1 od 59

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020