laus banner 2021 2

Otvorene su prijave pristigle na natječaj za mjesto ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum, no službeno imena kandidata nije moguće dobiti. Naime, kako u priopćenju iz Javne ustanove rezervat Lokrum navode, objavu im navodno brane propisi o zaštiti osobnih podataka.

Osim što je sprdačina da se navodno ne mogu objaviti imena kandidata javnog natječaja za javnu ustanovu, odnosno imena ljudi koji misle upravljati novcem zarađenim na javnoj, odnosno imovini Grada Dubrovnika, još je veća sprdnja to što imena kandidata moraju biti dostupna odborima Gradskog vijeća i gradskim vijećnicima te se o njima može javno raspravljati na javnoj sjednici Gradskog vijeća.

Za ovo doduše ne treba kriviti Upravno vijeće JU rezervat Lokrum koje je donijelo takvu odluku, već su se poveli mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka, a koliko je takvo mišljenje, odnosno tumačenje zakona točno, drugi je par rukava i pitanje o kojem bi stručnjaci mogli diskutirati. Da apsurd bude veći javni interes objave imena kandidata nije upitan i njihova objava u medijima također nije zakonski ograničena, samo eto iz Upravnog vijeća ne smiju (zasad) odati njihova imena.

Uglavnom, sukobljavanje zakona stara je hrvatska glupost, a od devet pristiglih prijava, kako navode u priopćenju iz JU Rezervat Lokrum, sedam je pravovaljanih, za jednu prijavu nije dostavljena potpuna dokumentacija, ustanovilo je Upravno vijeće na današnjoj sjednici, a jedan kandidat se povukao iz postupka.

„Kandidatima koji ispunjavaju sve uvjete propisane natječajem objavljenim na službenim stranicama Javne ustanove Rezervat Lokrum dostavit će se privola za obradu i objavu osobnih podataka (bez čega sukladno propisima o GDPR-u nismo u mogućnosti objaviti imena) te će se kandidate pozvati na testiranje i razgovor, kako je bilo definirano natječajem.” - piše u priopćenju.

„Očekujemo da će natječaj za spomenik braniteljima biti raspisan iduće godine”, odgovor je iz gradske uprave na upit portala Dubrovnikpress.hr kada će biti raspisan natječaj za rješenje novog spomenika hrvatskim braniteljima nakon što je „Kocka mora” razmontirana i uklonjena s Pila.

Inače, razmontirani spomenik braniteljima s Pila trenutačno je smješten u prostorima Luke Dubrovnik, gdje je, navode iz Grada „primjereno uskladišten kako bi se sačuvao”.

Što se tiče autora spomenika Igora Franića iz Grada ga, nakon što je spomenik razmontiran i uskladišten u Luci, nisu kontaktirali, potvrdili su iz gradske uprave za Dubrovnikpress.hr navodeći također kako u ovom trenutku „još nije definirana njegova buduća lokacija, a što će ovisiti o dogovoru s autorom”. Iz tog odgovora može se dakle naslutiti kako nije odbačena mogućnost da „Kocka mora” ponovo bude postavljena negdje na javnoj površini.

Inače, na sjednici Gradskog vijeća Krešimir Marković (HRAST) predložio je da se „Kocka mora” postavi na novom groblju na Dupcu, a ta ideja svidjela se i gradonačelniku Matu Frankoviću.

„Vezano za poziciju novog spomenika braniteljima, Pile su lokacija na kojoj inzistiraju sve udruge branitelja grada Dubrovnika, a sama mikrolokacija bit će određena nakon što se provede postupak odabira budućeg spomenika braniteljima.” - naveli su iz gradske uprave o lokaciji novog spomenika.

Hrvatsko gospodarstvo je u komi i to je neupitno, no i u ovoj situaciji pojedini poslodavci našli su način kako de facto zaraditi na radnicima. Naime, sve češće naši sugrađani žale se kako im poslodavci nude izmjene ugovora prema kojima bi trebali dobivati netto „minimalac” u iznosu od 3.250 kuna iako tvrtke u kojima su zaposleni dobivaju potporu od 4.000 kuna po radniku za očuvanje radnih mjesta.

Sjećate li se kako su poslodavci tvrdili kako ta potpora nije namijenjena njima, već radnicima? Naravno da se mnogi sjećaju tih izjava, ali u posljednje vrijeme sve je veći broj poduzetnika koji razliku od 750 kuna od iznosa potpore od 4.000 kuna do minimalno zagarantirane plaće za puno radno vrijeme koja je u netto iznosu 3.250 kuna, zadržavaju na računu tvrtke.

Ono što je „najbolje” od svega jest to da je to sasvim legalno i to je ono što ni Vlada ni poduzetnici ni njihove udruge još nisu jasno i glasno rekli u javnosti. Naime, prema tumačenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, još iz svibnja, no tada to još nije dolazilo do izražaja već je većina poslodavaca plaću isplaćivala barem u maksimalnom iznosu potpore, poslodavac razliku od isplaćene plaće i primljene potpore za očuvanje radnih mjesta nije obavezan vratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji inače te potpore odobrava.

Dubrovnikpress.hr portal uputio je i jasan upit HZZ – u je li poslodavac može isplatiti netto plaću u manjem iznosu od dobivene potpore. Koliko se pazi da se u javnosti o ovom problemu ne progovara suviše glasno pokazuje i odgovor HZZ – a koji je stigao „u celofanu”.

Umjesto jasnog odgovora smije li ili ne smije poslodavac isplatiti plaću manju od iznosa potpore, u dopisu HZZ – a stoji kako je riječ o, vjerovali ili ne – preporuci.

„Ugovorom o dodjeli potpore za očuvanje radnih mjesta poslodavac se obvezuje radniku za kojeg je isplaćena Potpora, isplatiti plaću sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a prema priznatom razdoblju isplate Potpore. Ukoliko je ugovorom o radu ili drugim radno pravnim propisima ugovorena minimalna plaća ili iznos manji od iznosa potpore, preporuka je da poslodavac isplati potporu u cijelosti.” - odgovor je HZZ – a.

„Olakotna” okolnost je dakle samo to da poslodavac ne može isplatiti manju plaću bez izmjena ugovora o radu, ali s druge strane to čak nema veze ni s potporama, a radnici se ionako od strane poslodavaca stavljaju u poziciju „uzmi ili ostavi”, dakle ili minimalac ili otkaz bez obzira što će i dalje primati potporu od 4.000 kuna po radniku.

O ovom problemu, odnosno prilično slobodnom tumačenju da je potpora namijenjena za očuvanje radnih mjesta i da je poslodavac, osim za plaću, može koristiti i za druge poslovne aktivnosti, jer sve to služi u očuvanju radnih mjesta, jako se „sramežljivo” govori.

Vrhunac svega je to da su poslodavci koji primaju potporu oslobođeni plaćanja doprinosa, odnosno javnih davanja do iznosa isplaćene potpore, tj. iznosa isplaćenog osobnog dohotka. U konkretnim slučajevima to znači da ukoliko poslodavac isplati netto plaću od 4.000 kuna, a prima potporu u istom tom iznosu, nema gotovo nikakav trošak za isplatu te plaće već se javna davanja, tj. doprinosi plaćaju na iznose u netto plaće koji prelaze 4.000 kuna. Primjerice kada poslodavac isplati 5.000 kuna netto plaće, a prima potporu od 4.000 kuna, javna davanja obavezan je platiti samo za iznos od 1.000 kuna.

Poslodavci su s druge strane obavezni vratiti novac u slučaju kada je, odgovorili su iz HZZ – a, „isplaćen veći iznos potpore u odnosu na broj sati na koji je radnik prijavljen”. Drugim riječima, ukoliko izmjenama ugovora o radu djelatnik ima i dalje puno radno vrijeme, a manju plaću, razlika isplaćenih sredstava potpore i isplaćene netto plaće legalno ostaje na računu poslodavca.

Zasad je, na svu sreću ipak riječ o moralno upitnom ponašanju manjeg dijela poslodavaca, a i sve navedeno ne odnosi se također na poslodavce koji primaju potporu od 2.000 kuna po radniku.

Kada je o Dubrovniku konkretno riječ također je žalosno da kompanije i poslodavci koji u zadnjih petnaestak godina izražavaju milijunske dobiti svake godine tu dobit nisu preraspodjeli na zadržavanje radnika bez obzira je li im odobrena potpora ili nije.

Nedjelja, 25 Listopad 2020 11:48

Vrata u klaustru Male braće

Osim glavnih samostanskih vrata s monumentalnim portalom u klaustru je još nekoliko vrata koja služe za komunikaciju s drugim dijelovima kuće.

Piše: fra Stipe Nosić

Odmah iza glavnog ulaza je trijem, koji zapravo tvori predprostor klaustra. U njemu su vrata prema zapadu koja vode na kor ili u gospodarski dio. U tom prostoru su i dvoja vrata za ulaz u prostorije nove ljekarne. Do uređenja nove ljekarne, prema nacrtu Lorenza Vitelleschi 1828., u tom prostoru nije bilo vrata. Bio je tu samo prozor, a iza je bila portirnica.

Na samom ulazu u klaustar su rešetkasta dupla drvena vrata zvana „raštelada“. Ona su napravljena 1939., što znači da su kroz klaustar određeno vrijeme građani mogli šetati, pogotovo kada se 1901. u prostor na ulazu u samostan preselila ljekarna.

Na zapadnoj strani klaustra danas su četvera vrata. Neka od njih zajedno s prozorima, otvorena su kad je tu preseljena ljekarna, a prozori su probijeni kako bi ona imala dostatno svjetla.

Drugi otvori na toj strani napravljeni su 1935. po uzoru onima na ljekarni. Od tada je tu devet trokrilnih prozora. Od vrata upotrebljavaju se na toj strani redovito uglavnom ona stara u kutu, tik uz sjevernu stranu. Nakon posljednje obnove samostana, zbog ugradnje lifta u zapadnom krilu i drugačije organizacije nekih samostanskih prostora, postala su ova vrata od 2003. glavna vrata za komunikaciju s unutarnjim prostorijama samostana.

Malo dalje do njih, na sjevernoj strani, zazidana su vrata koja su nekada iz klaustra vodila direktno u samostansku blagovaonicu. Blagovaonica kao najveća dvorana u samostanu imala je i prozore prema klaustru. Nakon što je ta prostorija dobila svodove, jer i ona je izvorno imala ravan strop, otvoreni su prozori prema gornjoj šetnici Velikog klaustra kao i prozori prema Malom klaustru.

Na sjevernoj strani klaustra su i vrata koja su još uvijek u funkciji, a koja su do posljednje obnove bila glavna unutarnja. Pragovi, nadvratnici i dovratnici tih vrata otkrivaju da je, kao što je to s većinom vrata u samostanu, dolazilo do njihove prilagodbe. Zbog ugradnje profiliranog nadvratnika nad ovim vratima, konzola s desne strane na koju se oslanjaju lukovi svoda morala je biti podignuta nešto uvis.

Na istočnoj strani klaustra, smještena je samostanska kapitularna dvorana, koja je danas spojena s prostorom u kojem je sve do 1681. djelovala samostanska ljekarna. Dvorana je kroz povijest služila u različite svrhe, a danas je izložbeni prostor. Na toj strani su i vrata koja su vodila u ljekarnu, dok je tu djelovala. To je bio ujedno i ulaz u sakristiju, koji i danas služi u tu svrhu.

Na južnoj strani klaustra velika su vrata kroz koja se u nekim osobitim prigodama ulazilo i još danas ulazi u crkvu. Na kamenom nadvratniku tih vrata sa strane iz klaustra uklesan je natpis: „Domus mea domus orationis est“ (Dom moj, dom je molitve), a ispod nadvratnika u sredini je medaljon gdje je Kristov monogram IHS. Još su na toj strani manja vrata koja vode na propovjedaonicu, ali ona se danas vrlo rijetko koriste. Većina kamenih pragova vrata u klaustru ukrašeno je simbolima perunike.

Nakon što je nedavno razriješen na Gradskom vijeću, odnosno smijenjen s mjesta ravnatelja JU Rezervat Lokrum, Ivica Grilec nije više zaposlenik te ustanove te mu je uručen otkaz. Grilec trenutno nije nigdje zaposlen, a otkaz u JU Rezervat Lokrum nije želio komentirati. Grileca je Gradsko vijeće razriješilo dužnosti nakon što je to predložilo Upravno vijeće JU Rezervat Lokrum, a nakon što su internom revizijom utvrđene nepravilnosti u javnoj nabavi za odvoz smeća s otoka Lokruma.

Iako samoj ustanovi Rezervat Lokrum nije nanesena financijska šteta, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odlučio je kako Grilec treba snositi odgovornost, a nije tajna da danas već bivši ravnatelj Lokruma nije od samog početka baš najbolje „legao” gradonačelniku Frankoviću. Možda baš tu treba tražiti i razlog zašto Grilecu nije pronađeno novo radno mjesto nakon smjene, što bi naravno trebalo biti sasvim normalno, ali u ovoj tužnoj državi raritet je kako HDZ svom članu nije pronašao novo radno mjesto u javnom sektoru. Uhljebljeni su čak i oni koji nisu članovi HDZ – a, npr. Maro Kristić u Čistoći, a možemo se sjetiti i kako je prije smjene bivše ravnateljice Kinematografa Dubrovnik Đive Galov u toj ustanovi u kulturi napravljena nova sistematizacija radnih mjesta, ma cijeli je niz primjera, ali eto Grileca stranka očito baš i ne voli.

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje Grilecu je otkaz, i to bez mogućnosti da ostvari dodatna prava, uručen na osnovu ugovora u kojem je sve tako i predviđeno u slučaju da ga se razriješi prije kraja mandata, što i jest bio slučaj.

Puno bolje od Grileca proći će pomoćnica ravnatelja za promidžbu i razvoj Kristina Ćurčija i pomoćnik ravnatelja za poslovanje Srđan Dragojević. Kako je još prije Girlecove smjene najavio gradonačelnik Franković ta radna mjesta u JU Rezervat Lokrum neće ni postojati, a prema informacijama kojima raspolaže Dubrovnikpress.hr prijedlog nove sistematizacije radnih mjesta je već gotov i očekuje se njegovo usvajanje. Prema toj sistematizaciji Ćurčija i Dragojević ostat će zaposlenici JU rezervat Lokrum, ali „dva skalina niže”.

Inače, u tijeku je i natječaj za ravnatelja JU Rezervat Lokrum koji trenutno kao v.d. ravnateljice vodi Nikolina Grković, a neslužbeno doznajemo kako se na taj natječaj još uvijek nitko nije javio.

Dok Hrvatska bilježi rekordan broj novooboljelih od koronavirusa, kao i zemlje u okruženju, jutros je redakcijama iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske stiglo iznenađujuće priopćenje o otvaranju graničnih prijelaza za pogranični promet, od toga ih je pet na području djelovanja PU dubrovačko – neretvanske.

Dvadeset takvih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom u cijeloj Hrvatskoj bilo je zatvoreno 2. travnja zbog koronavirusa i svo ovo vrijeme, pa i kada je situacija s COVID - om bila znatno povoljnija, nisu se otvarali, a sada, kada je broj oboljelih rekordan kako piše u priopćenju PU „na inicijativu Republike Hrvatske”, ma što god to značilo, valjda se misli na Vladu, Stožer, tko zna koga, promet preko tih graničnih prijelaza nije problematičan. Eto još jedne vijesti koja kao da je ispala iz Top liste nadrealista poput nedavnog odgovora iz grada Dubrovnika o nelegalnim antenama teleoperatera.

Dajte se dogovorite, imamo li problem s koronom ili nemamo ili ga imamo selektivno po pravilima koja ne vrijede za sve isto, kao npr. kad premijer grli bolesnu osobu, a onda stručnjaci kažu kako to nije bliski kontakt, jer ipak je riječ o premijeru, a zna se da on nije blizak s nikim, ponajmanje s ljudima.

Grad Dubrovnik nedavno je donio novu Odluku o komunalnom redu prema kojoj se sve bazne stanice i komunikacijske antene teleoperatera koej su postavljenje bez dozvola, odnosno ilegalno, moraju ukloniti u roku od dva mjeseca.

Rok za uklanjanje je tako 26. studenoga s obzirom da je odluka stupila na snagu 26. rujna.

Stoga je Dubrovnikpress.hr odaslao upit gradskoj upravi u kojem se tražio i popis lokacija nelaglano postavljenih antena i baznih stanica teleoperatera.

Odgovor iz gradske uprave je urnebesan. Zapravo - unrebesno tužan.

nelegalne stanice 121020 2

Naime, iz gradske uprave prvo u odgovoru na upit kada će krenuti uklanjanje nelegalno postavljenih antena, navode spomenuti rok od dva mjeseca, a zatim da će „protiv onih koji to ne naprave u zakonskom roku Odsjek komunalnog redarstva poduzeti mjere s ciljem uklanjanja ilegalno postavljenih antena u narednom periodu”.

I to bi bilo sasvim u redu da u sljedećoj rečenici ne piše: „Grad Dubrovnik u ovom trenutku nema registar nelegalnih antena teleoperatera.”

Dakle, da zaključimo, u Gradu nemaju pojma gdje su postavljenje antene i bazne stanice bez odgovarajućih dozvola, ali iako kao ne znaju gdje se te antene nalaze i čije su, tvrde kako će poduzeti mjere „s ciljem uklanjanja”. Eto, nije riječ o Top listi nadrealista, ali isto kao da jest.

Sve nekako vonja na to da je teleoperaterima omogućeno da u dogledno vrijeme legaliziraju bazne stanice ili antene, kako god to (na)zvali, pa se idemo malo pravit blesavi.

Kako god, proći će i ta dva mjeseca pa će onda valjda sve biti jasnije.

Dragan Grubišić koji je koncem kolovoza uhićen i pritvoren zbog sumnje na iznudu, osumnjičen je za još jedno kazneno djelo i to na štetu 49 – godišnjeg slovenskog državljanina.

Također, ono što je interesantno jest da je Grubišić trenutno nedostupan policiji. Naime, nakon što mu je bio određen pritvor od mjesec dana, odbijen je zahtjev policije da se pritvor produži, a on se trenutno ne nalazi u Hrvatskoj. No, kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje Grubišić nije bio napustio Hrvatsku zbog ovih optužbi.

„Nastavkom kriminalističkog istraživanja policijskih službenika Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave utvrđeno je da je 57-godišnji muškarac, koji je krajem kolovoza ove godine uhićen i kazneno prijavljen za više kaznenih djela „Iznuda“ i „Lihvarski ugovor“, počinio veći broj kaznenih djela „Lihvarski ugovor“ i na štetu 49-godišnjeg slovenskog državljanina koji je na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj.” - navodi se danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, u namjeri da sebi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, iskorištavajući nuždu oštećenog koji je kao vlasnik trgovačkog društva zapao u financijske poteškoće, tijekom 2019. i 2020. g. istome u četiri navrata pozajmio 160 tisuća eura obračunavajući mu mjesečnu kamatu od 10% i 8%, odnosno kamatu koja je u neočiglednom nesrazmjeru s visinom zajma, temeljem čega mu je po osnovi kamata oštećeni isplatio iznos od najmanje 147 tisuća eura.

Osumnjičeni je trenutno nedostupan policiji, a kaznena prijava protiv njega je podnesena nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.” - piše još u priopćenju.

Kako navode iz policije, kriminalističko istraživanje se nastavlja, te još jednom pozivaju eventualne žrtve ovakvih i sličnih kaznenih djela da im se s punim povjerenjem obrate.

U maniri najgorih komunističkih pljački privatnog dobra koja se odvijala nakon II. Svjetskog rata Republika Hrvatska, odnosno Hrvatske ceste spremaju se u ponedjeljak ući u posjed zemljišta koje je zbog izgradnje pristupnih cesta za budući Pelješki most izvlašteno Mihu Roziću, iako on smatra kako mu nije pravično nadoknađena šteta za izvlaštenje. Riječ je inače o nekretninama koje su prostornim planom obuhvaćene za izgradnju državne ceste DC 414, dionica Sparagovići – Doli – čvor Prapratno.

Stoga je uputio otvoreno pismo predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

Kako Miho Rozić govori za Dubrovnikpress.hr, za vrijedno poljoprivredno zemljište koje obrađuje i na kojem su posađene visokovrijedne autohtone vrste loza i masline, isplaćeno mu je tek nešto više od pet eura po kvadratu. Kaže, to je smiješna cijena s obzirom na vrijednost nasada.

- U isto vrijeme namještale su se prenamijene zemljišta, odnosno građevinske parcele, koje dolaze tik do moje zemlje, a koje vrijed 57 eura po kvadratu. - kazao je Miho Rozić za Dubrovnikpress.hr.

No, najbolje ili najgore od svega je to što Miho Rozić uopće ne želi novac! Naime, on se, govori, niti ne protivi izvlaštenju, ali se protivi načinu na koje se ono vrši, a novac, kaže, ne želi, već želi jednakovrijedno zemljište na kojem bi sa svojom obitelji nastavio uzgajati lozu i masline.

„Tijekom postupka, što sam, što preko svojih odvjetnika, od rujna 2019. do danas, tražio sam da mi se dio lokacije Mili, u naravi kamenito, nekultivirano brdo iznad uvale Prapratno, koje se proteže neposredno uz moje vinograde, a nosi oznaku čest.zem.25/1 k.o. Boljenovići, dodijeli u postupku izvlaštenja kao oblik naknade po odredbama Zakona o izvlaštenju, za oduzetih mi 40000 m2, u površini od 34.394 m2. na kojem bih imao mogućnost da nastavim s gradnjom suhozida, obradom tla i sađenjem novih sadnica visokovrijedne autohtone vrste loze, čime bi se ostvarili uvjeti da moj sin i moja obitelj nastavi živjeti na svom ognjištu.” - predlagao je Rozić što piše i u pismu predsjedniku uprave Hravtskih cesta.

Problem je nastao što mu, kazao je za Dubrovnikpress.hr, nitko nije odgovorio na prijedlog nagodbe za zamjenu zemljišta, a zbog svega je spreman ići na sudske istance Europske unije.

U otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću Miho Rozić je, između ostalog napisao kako je prijedlog nagodbe bio dostavljen i „svim relevantnim sudionicima izvlaštenja, kako Hrvatskim cestama d.o.o. tako i tadašnjem Ministarstvu državne imovine i Ministarstvu poljoprivrede te Državnom odvjetništvu”, ali...

„Moj zaključak je da, iz meni nepoznatog razloga, svatko od navedenih struktura izbjegava postupanje u skladu sa zakonom, logikom, strukom i životnim pristupom u odnosu na malog čovjeka, pa predlažem da se o ovom prijedlogu (zahtjevu), ukoliko to više ima smisla za nadležne strukture, razmotri mogućnost da se na miran i ipak obostran interes, a sve utemeljeno na zakonu i zakonskim postupcima, donese odluka nadležnih javnopravnih tijela RH i prihvati i naloži potpisivanje predložene nagodbe pred upravnim tijelom u postupku izvlaštenja.” - napisao je Miho Rozić predsjedniku uprave Hrvatskih cesta.

Prije tog zaključka, između ostalog Rozić je u istom pismu napisao:
„U postupku izvlaštenja, koji se vodi pred Upravnim odjelom za zaštitu okoliša, imovinsko-poravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije pod posl.br.KLASA:UP/I-943-04/20-01-67 izvlaštenjem mi se oduzima nešto više od 40.000 m2 poljoprivrednog zemljišta koja se nalaze u katastarskim općinama k.o. Boljenovići i u k.o. Ston. Sada imam ukupno 22 000 korijena visokovrijednih autohtonih vrsta loze i 210 stabala maslina od čega mi se izgradnjom ove dionice državne ceste uništava 6 000 korijena loze u punom biološkom naponu (dakle, otprilike 35 % nasada loze ) te 23 stabala maslina (tj. nešto manje od 15 % nasada maslina). Pored mog oca i sina, ja sam četvrta generacija vinogradara i vinara koji žive od uzgoja visokovrijednih autohtonih vinograda i maslina i proizvodnje daleko poznatih vina po kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti na ovom prostoru.

Moja obitelj je stoljećima vezana za ovu zemlju i način života i privređivanja, a oduzimanjem najkvalitetnije zemlje i uništavanjem nasada loze i maslina od kojih živim ja i moja obitelj, čini da se, kao potez očajnika, na ovaj način moram obratiti svim nadležnim strukturama, pa i sada Vama, u nadi da ćete sagledati moje argumente i prijedloge koje se odnose na ovaj problem.

Problem koji imam je meni velik kao Himalaja, a Vama minoran kao kamenčić u cipeli, stoga molim da odvojite malo vremena i pokušate sagledati ovu problematiku na objektivan način, uvažavajući poziciju malog čovjeka spram velikog državnog sustava.

Moja želja je da se izgradnja pristupne ceste za most Pelješac, kao projekt od državnog interesa odvija bez problema, uz napomenu da javni interes ne može biti ostvaren na način da se uništi domicilna obitelj, da se na grubi način prekine jedna tradicija i način života i posebno da se razbije obitelj na način da joj se onemogući opstanak na svom ognjištu i da mladi otiđu u svijet, noseći u sebi pečat bešćutnosti, bahatosti i nedostatka razumijevanja administracije s kojom sam se susreo u ovom postupku.” - napisao je također Miho Rozić u otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

U sklopu Dječjeg tjedna, koji se ove godine obilježava od 5. do 11. listopada 2020. godine, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić i zamjenik pročelnika Miho Katičić primili su danas u Velikoj vijećnici predstavnike Društva naša djeca Dubrovnik i predstavnike Dječjeg gradskog vijeća.
 
Na održanom prijemu, koji se tradicionalno održava povodom obilježavanja Dječjeg tjedna, gradonačelnik Franković prvenstveno je naglasio da u ovom neizvjesnom vremenu prisutnosti zdravstvene ugroze, interes zajednice treba biti zaštita djece i njihovih prava. Gradonačelnik Franković kazao je kako je potrebno dodatno podići razinu dječje odgovornosti i opreza s obzirom na okolnosti svakodnevnog života.
 
Predsjednik Društva naša djeca Dubrovnik Miodrag Kirgin, u ovoj je prilici zahvalio predstavnicima Grada Dubrovnika na iznimno dobroj suradnji i razumijevanju tijekom čitave godine. Dodao je kako se djeca i mladi danas nalaze u turbulentnim vremenima u kojima su njihova prava poput igre, učenja i druženja ugrožena, te da se nada pozitivnijoj situaciju u nadolazećim razdobljima.
 
Također, prisutnim se obratio i pročelnik Dživo Brčić koji je kazao kako će Grad nastaviti ulagati napor kako bi se Društvu naša djeca Dubrovnik i ostalim društvima za mlade osigurali bolji uvjeti za provođenje aktivnosti i druženja.
 
Na samom kraju prijema, gradonačelnik Franković istaknuo je kako u ovim kriznim vremenima za djecu trebamo imati više sluha, kako bi njihovo odrastanje i školsko doba bilo sigurno i bezbrižno.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Stranica 9 od 57

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020