laus banner 2021 2

Iako je najavljivao kako će platforma „Dubrovnik, naš grad” na izbore izaći i na razini Županije te imati svog kandidata za župana, nakon što je objavio kandidaturu za gradonačelnika, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, kazao je kako će podržati kandidaturu Roka Tolića, nezavisnog kandidata za župana kojega je podržao SDP.

- Odlučili smo Nataša i ja i zbog pandemije i zbog dobrih odnosa sa SDP-om da nećemo ići na županijske izbore, iako smo imali gotovu listu i kandidata za župana. Podržat ćemo Roka Tolića ako bude njihov kandidat za Županiju. - rekao je Vlahušić.

Osvrnuo se i incident zbog kojega je čelnik SDP-a Jadran Barač povukao kandidaturu za gradonačelnika, ali i dao neopozivu ostavku na mjesto predsjednika dubrovačkog odbora te stranke.

- Žao mi je što se to Jadranu dogodilo i naravno da ne likujemo i naš odnos prema SDP-u bit će partnerski. Podržavao sam Jadrana u gradonačelničkoj kandidaturi. Cijenio sam Jadrana Barača i nikad se ne veselim tuđoj nevolji i što god da odluči SDP ja to poštujem. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako je sa SDP-om uvijek imao partnerski odnos, a očekuje li podršku SDP-a nakon što je Barač povukao kandidaturu Vlahušić je kazao:

- SDP je uvijek bio moj partner i puno puta smo išli zajedno na izbore, a povremeno nismo. Kad nismo o išli zajedno 2013. SDP je sudjelovao u gradskoj vlasti kao da je bio moj partner i tako će bit i ubuduće. Zajedno smo 2009. pobijedili na izborima, a ja sam tada nosio listu HNS-a. Nakon pobjede je Olga Muratti bila predsjednica Gradskog vijeća. Na izbore 2013. su išli samostalno s Nikom Šaljom kao kandidatom za gradonačelnika i nisu uspjeli, ali svi kadrovi SDP-a koji su bili kvalitetni ostali su na svojim mjestima. Ponovo smo išli zajedno 2015. i Tatjana je bila moja zamjenica. Kad 2017. nismo išli zajedno kandidat HNS-a, moj kandidat Valentin Dujmović je ušao u drugi krug i koju god odluku da donesu, ja ću je poštivati. Ne tražim od njih ništa za uzvrat, podržat ću Tolića, a što god naprave na gradskoj razini je ću poštivati.- kazao je Vlahušić.

Na Dan žena Vlahušić se zapitao je li HDZ-ov odnos prema nasilju isti neovisno dolaze li nasilnici iz redova HDZ-a ili nekih drugih stranaka.

- Ima li HDZ isti odnos prema nasilju kad ga rade njegovi članovi i kad ga radi netko drugi. Može li Franković izaći pred dubrovačku javnost i reći je li netko od njegovih najbližih suradnika u stranci, u Gradskom vijeću ima registrirano nasilničko ponašanje. Kad govorimo o registriranom nasilničkom ponašanju mislim na javne istupe, mislim na policijske izvještaje i mislim na sudske postupke. - rekao je Vlahušić.

Ususret lokalnim izborima bivši gradonačelnik Andro Vlahušić objavio je i službeno, na konferenciji za novinare, novu gradonačelničku kandidaturu. Vlahušić na izbore izlazi s platformom Dubrovnik – naš grad uz potporu HNS-a, HSLS-a i Reformista. Kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika je predsjednica gradskog HNS-a Nataša Gabričević, inače bivša direktorica Čistoće. Kandidaturu je Vlahušić simbolično objavio ispred Gradske uprave.

- Konferenciju za tisak održavam ispred Ureda gradonačelnika, mog bivšeg Ureda iz kojega su me istjerali jer ja sam nepobijeđeni gradonačelnik. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako se njegov predizborni program sastoji od tri ključne stavke.

- Sve tri se tiču turizma i gospodarstva. Kao Grad smo 2019. uprihodovali šest milijardi kuna od turizma, prošle godine zbog pandemije i katastrofalnog upravljanja manje od 600 milijuna kuna. Nismo imali niti vodstvo Grada jer Franković vrijeme provodi pola u Gradu pola u Saboru, jer je nakon lex Vlahušića u Saboru postao gradonačelnik. Ima dva primanja, jedno u Saboru, a drugo u Gradu i zašto bi ga za išta bilo briga - kazao je Vlahušić.

Kad je u pitanju turizam kazao je kako u svijet šaljemo lošu poruku jer se ništa u godinu dana od početka pandemije nije napravilo.

- Prvi smo prije 600 godina izmislili karantenu, a danas nakon 600 godina ne znamo što činiti. Ljudi očekuju od Grada i TZ-a konkretne mjere, one su već trebale bit donesene. Treba učiniti sve da cijepimo ljude. Trebamo 100 000 doza cjepiva i to košta 20 milijuna kuna, da se svi cijepimo u svibnju, da imamo protokole kako živjeti u Gradu. Ovo ponašanje koje imamo je neracionalno, neodgovorno i služi samo jednom čovjeku koji je napustio svoj grad i pola vremena je u Saboru dok su ljudi na ivici gladi. To bi se u ratnim uvjetima zvalo dezerterstvo. - rekao je Vlahušić.

Kad je u pitanju izborna križaljka Vlahušić je istaknuo kako još uvijek o zajedničkom izlasku pregovora s HSS-om, a iznio je i neka od imena ljudi koji će biti na listi za Gradsko vijeće.

- Vido Bogdanović mi je dao broj Kreša Beljka i razgovaramo o zajedničkom izlasku na izbore. Dali smo im jasnu ponudu i oni će ovih dana odlučiti. Razgovarao sam s Vidom Bogdanovićem jer mi je njegovo mišljenje važno. Dosad me, uz HNS, podržavaju Reformisti, HSLS. Dakle tu je Belka Elezović, Darko Marinović, Mario Tevšić. Na našoj listi je dovoljan broj ljudi jer Dubrovnik, naš grad ne uzima nikome ništa. Ja sam idejni tvorac te platforme i ne pripadam nijednoj političkoj stranci i nadam se da ni neću do kraja života. - rekao je Vlahušić, istaknuvši kako očekuje da će u Vijeću imati pet mandata.

- Naša lista ima pet ljudi koji sigurno prolaze. Nakon liste HDZ-a bit ćemo najjača opcija najjača, ja ću bit gradonačelnik, a Nataša moja zamjenica. Platforma Dubrovnik, naš grad nije dubrovački dogovor nego konsenzus za Dubrovnik u koji su uključeni svi ljudi koji žele da izguramo ovu godinu jer dovoljno je pogledati najave aviona i zapita se od čega će ljudi živjeti.- kazao je Vlahušić.

Nedjelja, 07 Ožujak 2021 15:52

COVID spektakl u Gospinome polju

Bio je ožujak 1972. godine kada je u tadašnjoj Jugoslaviji zabilježen prvi slučaj velikih boginja, u travnju je već bilo procijepljeno 18 milijuna stanovnika bivše države, u svibnju variola vera smatrala se ponovo iskorijenjenom bolešću u Jugoslaviji.

18 milijuna... U nekoliko tjedana. Jugoslavija je te godine imala nešto manje od 21 milijun stanovnika.

Velike boginje i koronavirus nisu naravno usporedive bolesti, kao ni njihov način širenja, nije čak ni usporediva situacija oko cjepiva, Jugoslavija je proizvela i dobila dovoljan broj doza cjepiva za variolu, cjepiva za COVID-19 nedostaje, ali je usporediv sustav.

Naime, cijeli tadašnji zdravstveni sustav 1972. godine, uostalom i cijela država, ali i stanovnici, upustili su se u borbu s bolešću, većina stanovnika tada je bez sumnje vjerovala da je Zemlja okrugla, Bill Gates bio je nepoznati teenager, a liječnici i ostalo medicinsko osoblje su cijepljenje smatrali sasvim normalnim poslom, u jeku epidemije nisu kukali kako im je teško što su dodatno angažirani, ni pomislili da su heroji jer se bore s višestruko smrtonosnijom bolesti nego što je danas COVID, jer to im je, sukladno njihovu pozivu, bilo – normalno.

A sve što je tada bilo normalno, danas je valjda nenormalno pa su tako dubrovački mediji od Županije dubrovačko – neretvanske, u petak dobili poziv da u ponedjeljak, pazi sad, medijski poprate organizirano cijepljenje protiv COVID-a u sportskoj dvorani u gospinome polju, navodno masovno cijepljenje, a to masovno po mjerilima 2021. znači – 500 ljudi. Valjda ponoviti: 18 milijuna... U nekoliko tjedna. Jugoslavija je te godine imala nešto manje od 21 milijun stanovnika.

Tako bi novinari u ponedjeljak trebali trčati u Gospino polje kako bi brže – bolje popratili spektakl i izvijestili o ogromnom uspjehu hrvatskog, županijskog i dubrovačkog zdravstva, jer zamislimo samo - cijepit će se čak 500 Dubrovkinja i Dubrovčana. Njih će cijepiti doktori i sestre, naravno - heroji, jadni izmučeni ljudi koji padaju zadnjih godinu dana s nogu od posla iako u bolnicama i ordinacijama prosječni građanin jedva da može dobiti adekvatnu pomoć, jer bolesnima se dijagnoza postavlja preko telefona, a u bolnicu se deboto može ući jedino ako dokažeš da si zdrav i da ti bolnica ne treba.

18 od 21 milijuna, 500 od 43 tisuće, ma spektakl u PM. Svi ćemo vam čičat.

Nedavno je održana sjednica Vijeća za prevenciju Gradskog kotara Mokošica, a u sklopu projekta „Mokošica – sigurno mjesto življenja”, a na kojoj je ukazano na problem neprimjerenih grafita u Ulici Bartola Kašića.

U priopćenju Policijske uprave, koja provodi projekt, pisalo je tako kako je „donesena odluka o podržavanju inicijative don Marina Šljivića i udruge mladih Župe sv. Obitelji za rješavanje problema neprimjerenih grafita na početku Ulice Bartola Kašića”.

U biti to je jako žalosno... Naime, ne samo da nije trebalo čekati svećenika ili bilo kojeg drugog građanina da ukaže na ovaj problem umjesto da je on odavno riješen, već groteskno zvuči kako je eto donesena odluka o „podržavanju incijative” kao da je uklanjanje grafita posao svećenika i mladih Župe sv. Obitelji, a ne posao komunalaca, u konačnici i slučaj kojim se treba baviti policija s obzirom na sadržaj grafita, a jedna od njih izražava i mržnju prema policiji. Nema se stoga što davati podrška, već su odmah sutradan nakon sjednice grafiti od strane gradskih službi na zahtjev policije ili Gradskog kotara trebali biti uklonjeni.

Riječ je inače o grafitima koji veličaju ustaše i zločinca Vjekoslava Maksa Luburića. Na jednom od njih, koji je napisala polupismena osoba tako piše: „Hladan nož a noć je duga, ustaše sa juga.” I da, "sa juga" i "noć" s tvrdim "č", možda i zbog toga jer se "slavni" grafiter malo zbunio pa dva puta napisao "nož" i prepravljao grafit. S obzirom na veličinu mozga nekog tko ovakvo nešto može napisati nije ni čudo.

Gradonačelnik Mato Fanković uputio je prijedlog resornim ministarstvima da se u zračnim lukama uvede testiranje na COVID, a što su već uvele pojedine zemlje. Uputio je i prijedlog Ministarstvu kulture prema kojemu bi se u Upravnom odboru Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika osiguralo sudjelovanje predstavnika gradskih kotara.

U prostoru bivše Stanice za tehnički pregled vozila u Gospinu polju započelo je uređenje sportske dvorane u Gospinu polju. S ciljem osnaživanja žurnih službi osigurano je novo vozila za HGSS, a za obnovu Doma na Kalamoti Gradu Dubrovniku dodijeljeno je 400 000 kuna.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ ZA UVOĐENJE COVID TESTOVA U ZRAČNIM LUKAMA

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je prijedlog nadležnim ministarstvima da se u hrvatskim zračnim lukama omogući testiranje na COVID po uzoru na druge turističke zemlje koje se na taj način pripremaju za novu turističku sezonu.

Takve testove (Lapm test, PCR test i brzi antigenski test) uveli su, primjerice, Engleska, Italija, Španjolska i u ovom trenutku gotovo sve europske zračne luke idu u tom smjeru. Protokol je takav da putnik kada leti prema Hrvatskoj napravi COVID test u zračnoj luci iz koje leti te Republika Hrvatska priznaje navedeni test. Isto tako kada se taj putnik vraća nazad  napravi COVID test u našoj zračnoj luci i zemlja u koju se vraća priznaje rezultate tog testa te putnik nema potrebe za zadržavanjem u karanteni.

- Na ovaj bi način omogućili normalan boravak svih gostiju na području Republike Hrvatske, a ujedno ne bi opterećivali zdravstveni sustav RH testiranjem na tisuće turista u zdravstvenim ustanovama već bi isto bilo povjereno zračnim lukama, koje bi se morale opremiti odgovarajućom opremom i zaposliti stručno osoblje. - naveo je gradonačelnik Franković u prijedlogu u kojem je također istaknuo i poseban položaj Dubrovnika gdje je dolazak gostiju u najvećoj mjeri vezan upravo za avio promet.

O navedenom prijedlogu dubrovački gradonačelnik izvijestio je i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića tijekom njegovog nedavnog boravka u Dubrovniku.

ČETVRTI PLAN UPRAVLJAČKOG ODBORA PLANA UPRAVLJANJA BIT ĆE PREDSTAVNIK GRADSKIH KOTARA

Kako bi se osigurao nastavak aktivne participacije građana i u završnoj fazi izrade, odnosno usvajanja te provođenja Plana upravljana zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković uputio je prijedlog Ministarstvu kulture i medija prema kojem bi se u budućem Upravnom odboru Plana upravljanja osiguralo sudjelovanje i legitimno izabranog predstavnika gradskih kotara.
Naime, Upravni odbor krovno je tijelo koje nadzire provedbu Plana upravljanja, a prema modelu kojeg je iznio Gradonačelnik, u radu i stoga bi uz predložene članove – ministricu kulture i medija, župana Dubrovačko-neretvanske županije i gradonačelnika Grada Dubrovnika sudjelovao još jedan član koji je predstavnik tri gradska kotara – Pile-Kono, Grad i Ploče iza Grada.

Predstavnik navedenih kotara, usuglašeno je između Grada, Ministarstva i Zavoda za obnovu Dubrovnika, izrađivača i koordinatora izrade Plana, birao bi se od strane članova izvršnih vijeća svih kotara na mandat od četiri godine. Predstavnik u Upravnom odboru Plana upravljanja ne mora biti član izvršnog vijeća, ali mora imati prebivalište na području navedenih kotara.

Uloga građana i civilnog društva bila je od velike važnosti u dosadašnjem procesu izrade Plana upravljanja te će se uključenjem predstavnika gradskih kotara u upravljačko tijelo Plana osigurati kontinuitet sudjelovanja što može samo doprinijeti kvalitetnom provođenju odredbi Plana na zadovoljstvo svih uključenih, svih građana Dubrovnika, a posebno onih s područja gradskih kotara Pile-Kono, Grad i Ploče iza Grada.

Ovakva upravljačka struktura ugradit će se u konačni Prijedlog plana za koji se do 6. ožujka 2021. provodi javna rasprava.

ZAPOČELI RADOVI NA OBJEKTU BUDUĆE DVORANE ZA BORILAČKE SPORTOVE

Započeli su radovi na uređenju i adaptaciji sportske dvorane za borilačke sportove u prostoru bivše Stanice za tehnički prijem vozila u Gospinu polju, još jedne u nizu investicija Grada Dubrovnika u sportsku infrastrukturu. Postojeća građevina površine 634 m2 preuredit će se na način da će u prizemlju biti prostor za trening, podijeljen na zone, te će se ujedno urediti preteći prostori – svlačionice i sanitarije. Na gornjem katu objekta smjestit će se uredi za sportske klubove koji do sada nisu imali svoje klupske prostorije.

Radove adaptacije i cjelokupnog uređenja sportske dvorane izvodi tvrtka Capitalis d.o.o Cavtat, ukupna vrijednost radova iznosi 2.783.532,95 kuna s PDV-om, a planirani rok izvođenja radova uređenja je tri mjeseca. Za provedbu projekta nadležan je Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika.

tjednitk2260221

Podsjetimo, sukladno usvojenoj Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture Grad Dubrovnik je nakon dugo godina krenuo s ulaganjem u sportsku infrastrukturu pa je tako konačno obnovljen nogometni teren u Gospinom polju, uređena judo dvorana u Mokošici, jedriličari su dobili nove prostore, hotel Stadion i Jugov dom temeljito se obnavljaju, energetski su obnovljene školske sportske

GRADU DUBROVNIKU DODIJELJENO 400 000 KUNA ZA OBNOVU DOMA NA KALAMOTI

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Gradu Dubrovniku odobrilo je sufinanciranje projekta „Adaptacija i sanacija - energetska obnova zgrade Doma kulture na otoku Koločepu'' u iznosu od 400 tisuća kuna, u sklopu Programa razvoja otoka u 2021. godini.

Projektom je predviđena adaptacija unutarnjeg prostora te radovi na vanjskoj ovojnici zgrade: toplinska izolacija vanjskih zidova grijanog dijela, toplinska izolacija krovne konstrukcije, izvedba slojeva plivajućeg poda i zamjena postojeće vanjske stolarije novom PVC stolarijom. Osim toga ugradit će se dizalica topline zrak-voda, dok će se postojeća rasvjeta zamijeniti novom energetski učinkovitijom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.381.481,88 kuna s PDV-om.

Realizacijom ovoga projekta stanovnicima otoka osigurat će se polivalentan javno-društveni prostor za provedbu raznih društvenih aktivnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života na otoku na kojemu ne postoje slični sadržaji za lokalno stanovništvo. Nastavak je to brojnih ulaganja u Elafite, kako bi se poboljšao i izjednačio položaj svih stanovnika Grada Dubrovnika.

Podsjetimo, u posljednje tri godine na Kalamoti su pokrenuti i realizirani brojni projekti. Samo za zdravstvo za koje Grad nije nadležan ova je gradska uprava uložila čak 2,2 milijuna kuna, i to za financiranje turističke ambulante, liječničkog tima i Hitnog interventnog tima na Elafitima. Jedan od ključnih projekata je i izgradnja jedinstvenog kanalizacijskog sustava koji bi bio zajednički za naselja Donje i Gornje Čelo, a za koji je ishodovana lokacijska dozvola. Povrh toga, kontinuirano se sufinancira brodska linija, a u 2020. izrađeno je stručno rješenje UPU Koločep.

GRAD NASTAVLJA OSNAŽIVANJE ŽURNIH SLUŽBI – HGSS - u TERENSKO VOZILO

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predao je ključeve novog interventnog vozila pročelniku HGGS – Stanice Dubrovnik Mariju Begiću. Dodatak voznom parku terensko je vozilo marke Toyota Hilux s pogonom na sva četiri kotača i prilagođeno nepristupačnim terenima. Automobil ima ugrađeno dodatno vitlo te opremu za izlazak na intervencije, a vrijednost mu iznosi 243.700 kuna. Grad je iz proračunskih sredstava sufinancirao kupnju vozila u iznosu od 100 tisuća kuna, a novac osiguran u 2020. dio je kontinuiranih izdvajanja za neometano djelovanje gradskih HGSS-ovaca.

tjednitk1260221

Prepoznajući značaj HGSS-a unutar sustava zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika, od 2017. gradska uprava osigurava stalno financiranje ove žurne službe s ciljem njenog učinkovitog funkcioniranja i osnaživanja. U tom razdoblju za potrebe HGSS-a iz proračuna je izdvojeno ukupno 1.85 milijuna kuna, a u 2021. planiran je iznos od 500 tisuća kuna. Terensko vozilo je novi dodatak opremi, a osim za automobil, sredstva su utrošena za još jedno vozilo, održavanje vježbi i edukacija, osiguranja, održavanje voznog parka, objekta i infrastrukture te financiranje tekućih troškova. Angažman pripadnika HGSS-a baziran je na volonterstvu, a za redovito funkcioniranje i osnaživanje službe ključne su im donacije. U narednom razdoblju planirat će se sredstva za adekvatan objekt za sjedište dubrovačke stanice.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u ponedjeljak u Dubrovniku s načelnikom Općine Mljet Đivom Marketom, ravnateljem JU NP Mljet Ivanom Sršenom te ravnateljem Doma zdravlja Dubrovnik Brankom Bazdanom Sporazum o financiranju nadstandardnog dijela sanitetskog prijevoza na području Općine Mljet.

Također, ovom prilikom župan Dobroslavić i ravnatelj Bazdan potpisali su ugovor o suradnji kojim Županija snosi dio troškova za plaću, dodatak na plaću, prijevoz i stalnu pripravnost liječnika medicine na Koločepu.

Županija i na ovaj način nastavlja dugogodišnju praksu ulaganja u zdravstveni nadstandard na jugu Hrvatske.

Sadržaj Dubrovačko - neretvanske županije

Danas, točno tri mjeseca pred dan lokalnih izbora, otužna je situacija na političkoj sceni u Gradu Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Iako se kandidature, odnosno ljudi koji namjeravaju preuzeti vlast, trebaju dugo graditi i povrh svega kao ozbiljni kandidati biti prepoznati u javnosti tj. kod potencijalnih birača i puno prije objava službenih kandidatura, točnije namjere kandidatura (jer treba se i potpise skupiti i tek nakon njihove predaje možemo govoriti o kandidaturama koje ispunjavaju uvjete).

Zasad, točno sitna tri mjeseca pred dan kada će birači izaći pred biračke kutije, u Dubrovniku zapravo imamo tek dvije ozbiljne, kompletne kandidature i dvije polovične.

Naime, od svega se zna tek da će aktualni gradonačelnik Mato Franković, sasvim očekivano, biti ponovo kandidat HDZ-a za gradonačelnika Dubrovnika sa zamjenicom, također aktualnom dogradonačelnicom Jelkom Tepšić te da će kandidat Srđ je Grad biti Đuro Capor sa zamjenikom Nikšom Selmanijem. I to je to od ozbiljnih kandidatura i stranački službeno potvrđenih kompletnih kandidatura. Od polovičnih zasad je stranački službeno potvrđeno tek da je kandidat SDP-a za gradonačelnika Dubrovnika Jadran Barač, ali i tri mjeseca pred izbore on još ne zna tko će mu biti kandidat za zamjenika/zamjenicu te da je kandidat Mosta za gradonačelnika Dubrovnika Maro Kristić koji također nema ime zamjenika/zamjenice.

Ništa drukčije, još gore, stanje je s kandidaturama za župana/županicu. Naime, tri mjeseca uoči izbora stranački službeno potvrđenu kandidaturu ima tek aktualni župan Nikola Dobroslavić (HDZ) kojem će kandidat za zamjenika biti njegov aktualni zamjenik Joško Cebalo te Marko Giljača (SJG) sa zamjenicom Igrom Šain Kovačević (Nova ljevica).

Pri svemu tome treba istaknuti da su pred novinare zasad izašli samo srđevci i jutros Maro Kristić sa spomenutom polovičnom kandidaturom.

Svi ostali, zasad – nula bodova. Daleko su trenutno od ozbiljnosti koju zahtjeva kandidatura za gradonačelnika ili župana, a ovdje govorimo upravo o tim kandidaturama, ne o listama za Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu.

Andro Vlahušić puno zuji i zasad malo meda daje, kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika dugo najavljuje preko medija i Facebooka, ali još nije otkrio koga to uz sebe ima u onom što je nazvao pokret Dubrovnik – naš Grad, a kamoli da znamo ime njegova zamjenika ili zamjenice. Roko Tolić koji mu je trebao biti na listi, pa i kandidat njegove liste za župana, prišao je SDP-u čiji bi trebao biti kandidat za župana, ali niti on niti SDP još nisu očito spremni službeno s tim izaći u javnost, možda upravo zbog Tolićeve prevrtljivosti koja već prelazi u kukavičluk, ne reci dvaput da u konačnici i odustane.

Otužno je bilo pozvati novinare na konferenciju koja se održala jutros u Mostu, najaviti predstavljanje kandidata za gradonačelnika Dubrovnika i župana Dubrovačko – neretvanskog, a onda Božo Petrov, koji je trebao biti taj kandidat za župana, reče kako kandidata za župana neće još uvijek predstavljati jer „imaju neke nove fine informacije koje će podijeliti sa članstvom”. Sprdnja.

Osim već spomenutih imena i stranaka sve ostale kandidature za gradonačelnika i župana uostalom i bit će jedna velika sprdnja, točnije, bit će riječ o kandidaturama - hajde da se kandidiramo da izgledamo ozbiljno. Ma ne izgledate ozbiljno, izgledate jadno, bijedno i kukavno samom činjenicom da tri mjeseca uoči izbora niti ste se predstavili, niti imate razrađen program za izaći pred birače.

U vikendu koji je ostao za nama konačno je atrij palače Sponza ostao prazan. Naime, završila je izložba naziva „Likovna tišina o crvenim zločinima” autora Damira Kukavice te Sponza i oni koji uđu u njen atrij konačno mogu odahnuti.

Naime, takvo izloženo likovno smeće, slike čiji dio možete vidjeti u foto prilogu, koje ne zaslužuju niti da se objese u javni zahod kako bi poboljšale pražnjenje nečijih crijeva, ponovo su potaknule temu mora li se, odnosno može li se baš svaki „umjetnik” primiti na izlaganje u tom reprezentativnom objektu.

Da riješimo i jednu drugu dvojbu, kada se govori o Sponzi kao reprezentativnom objektu, onda se isključivo govori o njenom arhitektonskom i povijesnom značaju, a nipošto o objektu koji je reprezentativan za izložbe. Dapače, Sponza, točnije atrij nema uopće nikakve uvjete za neki ozbiljniji postav. Sponza je, u ovom kontekstu, priručni objekt u kojem, nažalost, izlaže bilo tko, tj. tko god aplicira.

Ne ulazeći uopće u tematiku slika Damira Kukavice, stavljanja u isti kontekst hrvatskih branitelja i npr. ustaškog gradonačelnika, kao i bljuvotine marginalnih likova izrečene na otvaranju te izložbe o nekakvom prvom domovinskom ratu (namjerno sve malim slovima, jer u suprotnom bilo bi to vrijeđanje sudionika Domovinskog rata), pri čemu se misli na razdoblje od 1941. do 1945. godine, i onom koji nikada u životu nije malo dublje ušao u likovnu umjetnost može biti jasno kako se tu radi, ne o kiču, jer i kič ima neku svoju vrijednost, već o bezvrijednim švrljotinama koje su na neki način i uvreda onim pokojnicima koji su na tim slikama prikazani.

Državni arhiv u Dubrovniku kojeg vodi ravnateljica Nikolina Pozniak nažalost nema razrađen nikakav kriterij niti pravilnik tko i što može izlagati u tom reprezentativnom objektu. Time se u Sponzi nitko niti ne želi baviti iako postoje zaposleni povjesničari umjetnosti. No, ti ljudi plaćeni su da bi se bavili svojim poslom u Arhivu, a ne procjenama likovnih radova i likovnih švrljotina. Pozniak stoga i sama priznaje da je kriterij koji ne postoji - problem, govori o ogromnim pritiscima na nju osobno i Arhiv kada je riječ o izlaganju (sjetimo se „slučaja” koji to i nije bio, kada je veliki „problem” nastao jer je radovima djece s jedne radionice namijenjen drugi termin od onog koji su u toj radionici zamislili) i priznaje zapravo svoju nemoć da se odupre svemu tome i jasno i nedvojbeno reče: „U Sponzi se ne može izlagati.” Uostalom, to može reći i Upravno vijeće ili se barem savjetovati s nekim vanjskim suradnikom je li nešto vrijedno Sponze ili obezvrjeđuje taj povijesni prostor.

Naime, Sponza bi trebala biti objekt u koji ne može svašta ući, niti „djela” Damira Kukavice niti dječji radovi koji zanimaju samo roditelje djece sudionika neke radionice. Djeca vesele, njihova kreativnost veseli, ali zaboga, tome nije mjesto u Sponzi. U Sponzi se, nedvojbeno to treba reći, trebaju postavljati isključivo tematske izložbe Državnog arhiva u Dubrovniku i izložbe slične tematike postavljene od strane stručnjaka, a ne hobista.

No, ako ne u Sponzi, a gdje bi se drugdje mogle izlagati amaterske i slične izložbe. Zasigurno ne u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, ali npr. moglo bi se u Lazaretima, iako je također riječ o povijesnom objektu, no njihov koncept lakše podnosi i trpi izložbe ovakvog tipa (mada ovakvim izlošcima poput Kukavičinih ni tamo ne bi trebalo biti mjesta, neki kriterij mora svugdje postojati). Grad Dubrovnik uložio je milijune kuna u obnovu Lazareta, postoji čak i tvrtka Dubrovačka baština koja o njima kao skrbi, čiji bi radni dan zaposlenika bilo zanimljivo vidjeti, onako iz prikrajka, jer u Lazaretima se uglavnom, uz rijetke iznimke, događa jedno veliko – ništa.

Za Gradskog vijećnika HDZ-a Iva Lučića zvanog Minđuha novinari su crvi, lešinari, bunkerašine, šupci (pakaši), pa i slastičari (mada nije baš jasno što bi trebalo biti uvredljivo kod toga „slastičari”, a napisano je u tom kontekstu, kao da bude uvredljivo). Naime, sve su to objave koje je Ivo Lučić zvani Minđuha, „lajkao” ispod napisa Dubrovnikpress.hr portala iz redovne rubrike u kojoj, ususret izborima, donosimo kratki rezime rada gradskih vijećnika pa je tako na red došao i on.

Ivu Lučiću, koji u svakoj civiliziranoj zemlji nakon afere koju je otkrio Dubrovnikpress.hr, odnosno nakon što je objavljeno da je bespravno koristio gradski stan dok je u isto vrijeme ubirao tisuće i tisuće kuna iznajmljujući obiteljsku kuću u rodnom Mrčevu, koje inače također teritorijalno pripada Gradu Dubrovniku, ne bi mogao biti gradski vijećnik, očito se nije baš svidjelo kako smo ocijenili njegov rad u Gradskom vijeću te zaključili kako je puno poznatiji kao branitelj i nelegalni korisnik gradskog stana, kojeg je u međuvremenu napustio, nego kao gradski vijećnik.

Podržao ga je u tome još jedan gradski vijećnik HDZ-a, Pero Milković, također poznat u javnosti po incidentu na Mostu dr. Franja Tuđmana, o čemu je također pisao Dubrovnikpress.hr, kada su sudionici njegove svadbene povorke izrazili krajnji primitivizam zaustavivši promet kako bi nasred mosta palili bengalke, jer eto, ženi se Pero Milković pa je to valjda bio strašno važan događaj za cijeli Grad Dubrovnik i neka sve stane. Jednako tako, kao što smo već pisali, u svakoj civiliziranoj zemlji Pero Milković nakon toga ne bi mogao ni prismrditi Gradskom vijeću, ali mi smo ipak u Hrvatskoj i Dubrovniku.

mindjuha1

Likovi koji pišu takve komentare ispod članak na FB-u također očito smatraju kako je sasvim u redu da netko koristi bespravno gradski stan ili možda ima ilegalno odlagalište otpada, pa tako, poput izvjesnog Pietra Tomića pišu: „Ivo samo meti i oni bi isti bili i još gori !!!”. Znači, Pietro Tomić zna za Lučićeve grijehe, ali to mu nimalo ne smeta, dapače, neka „Ivo mete”, možda ilegalno odlagalište otpada, i eto siguran je taj izvjesni Tomić, da bi i novinari ilegalno odlagali otpad i ilegalno koristili gradski stan.

Neki polupismeni Marko Margaretić uspio je čak zaključiti: „Da nije Minđuhe i branitelja nebi (da, „nebi”, op.a.) bilo ni vas ni Gradskog vijeća...” A ako nam smeta Minđuha, kaže neka idemo u „trebinja” (da, malim slovom i u množini, op.a.).

mindjuha2

Nekakav Zdravko Matić piše da mu (Minđuhi valjda, op.a.) „možemo podimit” ili, navodi on „idemo opet”. Što se pod tim podrazumijeva, gdje bi on i s kim išao, nije objasnio, nekako baca na to da bi on malo pucao, valjda po novinarima.

mindjuha3

mindjuha4

mindjuha5

mindjuha6

U biti, ti i takvi likovi, koji pišu uvrede i oni koji to podržavaju (spremni naravno odgovarati za sve napisano, možemo samo zamislit koliko, kao što za svaku riječ odgovaraju i novinari), u plejadi koje možete vidjeti na „screehotovima” su manje važni, puno je bitne ponašanje gradskih vijećnika, u ovom slučaju Iva Lučića zvanog Minđuha i Pera Milkovića, koji takve likove podržavaju, a kada nešto takvo „lajkaš” jednako je tome kao da i si sam napisao.

Iako nas u krajnjoj liniji nimalo nije briga što će o nekom novinaru privatno misliti Ivo Lučić zvani Minđuha ili Pero Milković ili uostalom bilo tko drugi od (kvazi)političara, dapače, da nešto dobro misle mi bismo se morali zabrinuti, ali takvim razmišljanjima u javnom prostoru nema mjesta baš kao što, s druge strane, nije bilo mjesta ni za epitet „ološi” Igora Miošića (SJG), kako je on „počastio” sve HDZ-ovce.

Eto, mi i dalje ne mislimo da se nekog može nazvati „ološi” samo zato jer je u HDZ-u, ali možemo kazati da su dosezi moderne civilizacije, poput npr. asfalta, odavno, tekuća vode nedavno, došli do Gornjih sela, ali ne i do glava pojedinaca.

Subota, 13 Veljača 2021 13:28

Provincijski bal s pipunom na kraju

Eto, u petak je otvoren Dubrovački karnevo, kažu, 21. po redu, otvorila ga je, prikladno, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić pa je u toj zgodi rekla kako je „tradicija maškaravanja u Dubrovniku duga stoljećima”. Iako nije Jelka Tepšić kriva što je netko prije 21 godinu zamislio kako karnevo počinje s njim/njom, u gradskoj upravi i Turističkoj zajednici grada Dubrovnika, kao organizatori, mogli bi se konačno sami sa sobom dogovoriti je li Dubrovnik ima tradiciju karnevala, odnosno veljuna, a ima je, ili je ovo uistinu tek 21. karnevo.

Karnevala je vazda bilo i bit će ga, samo je pitanje u kojoj mjeri i kakvom obliku, svi smo mi pomalo dio karnevala i on je s nama i kad nije doba veljuna, ne treba ga organizirati ni Grad ni Turistička zajednica i uzalud trošit solde, jer ovo što se događa oko karnevala u Gradu, u karnevalskom duhu rečeno – a bolje tim soldima obrisati guzicu, bili bi svrsishodniji, nego ih bacati na manifestaciju koja skoro pa nikoga ne zanima.

Ma da, koronavirus je u điru, pa što onda i očekivati od karnevala... No, upravo u tome i jest stvar, u tom nesretnom spoju COVID-a i karnevala i što će se otužni COVID karnevo koji nas očekuje zapravo po malo čemu razlikovati od žalosnih karnevala svih prethodnih godina. To je ono tužno, za nekih 20 ili 30 godina, gledajući fotografije teško će biti zamijetiti razliku između karnevala održanog usred korona krize i, recimo, karnevala od prije dvije, tri, pet ili deset godina.

Tradicija veljuna, koja je svoj vrhunac, iako duga, doživjela ipak duboko nakon pada Republike, 20.-tih i 30.-tih godina prošlog stoljeća pa zamrla s Drugim svjetskim ratom i na velika se vrata počela vraćati s Njarnjasima koncem pedesetih te opet imala novi vrhunac 70.-tih i 80.-ih godina, nakon zadnjeg, Domovinskog rata, lagano se gasila, tinjala je dugo, ali se više nije rasplamsala.

Nema više Njarnjasa, nema više ni hotelskih maškarata iz 70. i 80.-tih, neki su drugi hotelijeri danas među nama, bez smisla i osjećaja za sredinu u kojoj zarađuju, a teško je i pronaći izraz kojim bi se mogao deminutivizirati, odnosno dočarati današnji plamičak karnevala. Da nema povremenih škeraca Udruge Nazbilj i taj bi se plamičak odavno ugasio.

Dubrovački veljun uokviren u službenu manifestaciju u kojoj najveću pozornost dobije maškarana parada dječjih vrtića i đaka nižih razreda osnovnih škola, uz ultime od karnevala koji odaju dojam kao da su epidemiološke mjere ograničenja okupljanja već godinama na snazi, lišen je karnevalskoga duha, jer karnevali i inače, kada postanu manifestacije pod okriljem službene vlasti, prestaju biti karnevali i, da parafraziram Johnnya i apostrofiram „slavni” Pipun party kao pandan neuspjehu Dubrovačkog karnevala, pretvaraju se tek u provincijske balove s pipunom na kraju.

Ipak, ono što je nagore od svega, uobičajeni dežurni krivac ne postoji, lako bi bilo da je tako, jer ipak nije to ni Grad ni Turistička zajednica Grada, još manje npr. Udruga DART ili neki drugi sudionici, istinski se potrude, čak ni programi ne budu loše zamišljeni, već veljun jednostavno očito malo koga više uopće zanima, pa eto, opet u karnevalskom duhu, valja priznati: „Čeljadi, u kurcu smo i za kurac smo.”

Tek ako se opet ni za krafen na maškarati ne bude imalo, možda se i veljun vrati, neće trebati onda manifestacije organizirati, bit će karnevo svaki dan.

Stranica 6 od 57

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020