laus banner 2021 2

Na netom završenim izborima za gradska i općinska vijeća u Dubrovačko – neretvanskoj županiji uz stranačke našlo se i čak 14 nezavisnih lista, odnosno kandidacijskih lista grupe birača, kako je službeni naziv. Po dvije liste nezavisnih kandidata sudjelovale su u dvije općine, Orebić i Trpanj.

Ono što je također zanimljivo, svih 14 nezavisnih lista prešle su izborni prag, i ne samo to, već je dio njih ostvario impozantne rezultate u postotcima, druga je stvar što je u pojedinim općinicama uistinu bilo dovoljno da za njih glasa šira rodbina kako bi te postotke i ostvarili, no stoji činjenica da ni mnoge stranke koje sebe smatraju nezaibilaznim faktorima u političkom životu nisu ostvarile bolje rezultate, odnosno uopće nisu izašle na izbore jer ni tu rodbinu nisu mogle skupiti.

Uz liste za mjesto općinskih načelnika natjecalo se 12 nezavisnih kandidata, no dio njih bili su kandidati grupe građana samo formalno jer su imali stranački „background”, odnosno podršku. U Općini Blato bila su dva nezavisna kandidata.

Od njih 12 pobjedu u prvom krugu ostvarila je Marija Klisura u Lumbardi, uz podršku SDP-a, a imala je jednog protukandidata. U drugi krug ušlo je četvero nezavisnih kandidata, Ante Šeparović u Blatu, Vlaho Mozara u Dubrovačkom primorju, Ivan Mataga u Opuzenu uz podršku Mosta i Matej Marević u Pojezerju. Vrijedi spomenuti i to da je u Orebiću jedini protukandidat (dakle odmah se u prvom krugu odlučivalo) izabranom načelniku bio Goran Palihnić kao i u Slivnu Dario Sršen.

Uz spomenute za mandate općinskih načelnika natjecali su se još Ivan Milat (Blato), Nikša Trojanović (Konavle), Annette Mufić Trojković (Lastovo), Mladen Franić (Mljet) i Josip Nesanović (Trpanj).

Zanimljivo da na izborima za Županijsku skupštinu nije sudjelovala niti jedna nezavisna lista, dok je bio jedan nezavisni kandidat, Roko Tolić uz podršku SDP-a i HNS-a.

Rezultati nezavisnih lista u postotcima:
Blato, Ante Šeparović 26,42 posto
Dubrovačko primorje, Vlaho Mozara 38,49
Metković, Maša Gabrić Plećaš 8,15
Opuzen, Jure Stanić 14,47
Orebić, Goran Palihnić 18,88 i Tomislav Jurjević 9,28
Pojezerje, Matej Marević 35,21
Slivno, Dario Sršen 27,53
Smokvica, Jerko Stipišić 25,34
Ston, Antonio Andrović 11,07
Trpanj, Antonija Mirko 28.19 i Ivo Žegura 12,36
Vela Luka, Ivo Burmas 9,25
Dubrovnik, Ivica Roko 9,05

Srijeda, 19 Svi 2021 20:08

SDP ovo sebi nije smio dopustiti

U čak 12 od 17 općina u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nisu imali svog kandidata za načelnika/načelnicu kao ni kandidate za gradonačelnike/gradonačelnice u dva od pet gradova u Županiji dubrovačko - neretvanskoj, odnosno, u čak 14 od 22 jedinice lokalne samouprave u DNŽ SDP nije imao dovoljno sposobnu, dovoljno politički prepoznatljivu i elokventnu osobu koja bi se uopće mogla kandidirati. I ne samo to, SDP u čak šest općina uopće nije izašao na izbore niti s listom za općinska vijeća, pa ni u koalicijama.

Stranka koja pretendira biti druga po snazi u Hrvatskoj takvo što jednostavno sebi ne bi smjela dopustiti. Svaki daljnji komentar je zapravo suvišan. Možda tek treba napomenuti da nada za SDP postoji, ona se na jugu zove Nikola Hajdić, nakon ostavke predsjednika županijskog SDP-a Krešimira Kurana, a predao je de facto uoči priprema za izbore, čovjek je to kojemu je kao županijskom povjereniku ukazano povjerenje da stranku dovede u red, malo prekasno za ove izbore. Za buduće izbore uistinu će uvelike sve ovisiti o tome koliku će podršku, u svojim nastojanjima da od jedne interesne skupine političkih analfabeta SDP ponovo dovede na razinu pristojne stranke, Nikola Hajdić dobiti od samog članstva, a problem je u tome što članstvo i jest problem.

SDP je inače u DNŽ samostalno izašao s listama u općinama Blato, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica i Župa dubrovačka te u gradu Metkoviću. U koaliciji, koje je SDP u većini slučajeva ipak nosio, izašli su s listama u Dubrovniku (Glas), Konavlima (Reformisti, HNS), Korčuli (HSU), Kuli Norinskoj (HSU), Opuzenu (HNS), Pločama (PLS), Stonu (HNS) i Vela Luci (HNS). SDP uopće nije izašao na izbore u općinama Dubrovačko primorje, Janjina, Pojezerje, Slivno, Trpanj i Zažablje.

Bez kandidata za načelnika SDP je bio u općinama Dubrovačko primorje, Janjina, Pojezerje, Slivno, Trpanj, Zažablje, Konavle, Lastovo, Orebić, Ston i Župa dubrovačka kao i u gradu Metkoviću, dok je u Opuzenu SDP podržavao koalicijskog kandidata iz HNS-a, a u Općini Lumbarda SDP podržao je nezavisnu kandidatkinju Mariju Klisuru.

Niti jedan kandidat SDP-a nije ušao u drugi krug, a imali su ih samo u Blatu, Dubrovniku, Kuli Norinskoj i Općini Mljet, a u već spomenutom Opuzenu HNS-ov koalicijski kandidat također nije izborio drugi krug.

Da ne bude sve skroz crno za SDP pobrinuli su se svojim pobjedama u prvom krugu Nika Silić Maroević (Korčula), Mišo Krstičević (Ploče), Kuzma Tomašić (Smokvica) i Katarina Gugić (Vela Luka) uz već spomenutu Mariju Klisuru (Lumbarda).

Protekli izbori za gradska i općinska vijeća u Dubrovačko – neretvanskoj županiji tragedija su za demokraciju, ne zbog rezultata izbora, odnosno izbora samih birača, već zbog toga što zapravo u dvije općine nisu ni imali izbora između koga birati, a u još dvije imali su izbor samo između HDZ-a i SDP-a, dok su se u šest općina na izborima pojavile samo tri liste. Od tih šest općina sa po tri liste u pet bi kniga spala na dva slova da nije bilo nezavisnih lista, odnosno kako se to službeno zove kandidacijskih lista birača.

Tako je bio čisti mazohizam izaći npr. na izbore u Janjini i Zažablju gdje je, s obzirom da ne postoji zakonski minimum, za stopostonu pobjedu, apsolutnu vlast, bilo dovoljno da samo kandidati izađu na izbore i zaokruži svoju listu, jedinu na izborima, a riječ je o HDZ-ovim listama. U Janjini je tako na izbore izašlo 44 posto mazohista, a u Zažablju čak 51,41 posto.

Na Lastovu i Mljetu natjecale su se samo dvije liste, a i Lastovci i Mljećani su birali samo između HDZ-a i SDP-a. OK, doduše na Mljetu se na izborima našla i kratica HSS-a, na koalicijskoj listi s HDZ-om.

Kako je već spomenuto u šest općina na izbore su izašle samo tri liste. Donosimo popis...
Blato: HDZ, KLGB Ante Šeparović, SDP
Dubrovačko primorje: HDZ, KLGB Vlaho Mozara, DDS
Kula Norinska: HDZ-HSLS, Most, SDP-HSU
Pojezerje: HDZ, KLGB Matej Marević, NLM
Slivno: HDZ, KLGB Dario Sršen, NLM
Smokvica: HDZ, SDP, KLGB Jerko Stipišić

Izbori bi trebali biti festival demokracije, no kada u dest od 22 jedinice lokalne samouprave stanje na političkoj sceni ovakvo, nije to ni blizu da bi se izborima mogao prišiti takav epitet.

Povrh svega u još pet jedinica lokalne samouprave na izborima je bilo samo po četiri liste, od toga su u tri jedinice bile kandidirane nezavisne liste.

Sve to pokazuje totalni nerad u mnogim strankama, jer jedino je HDZ izašao na izbore u svim jedinicama lokalne samouprave na području Dubrovačko – neretvanske županije, dok su pojedine stranke, koje su se nekada dičile brojnim članstvom, bile parlamentarne pa i značajne, u potpunosti nestale, nisu uopće izašle na izbore, dok pojedine, primjerice HSU, također nisu imale snage izaći samostalno na izbore, a nije daleko od njih ni npr. HSS, ta stranka jedino je u Konavlima izašla samostalno na izbore. Stranke poput nekakvog Glasa, NS Reformista, raznih inačica HSP-a i sličnih valjda je suvišno i spominjati.

Na netom održanim izborima za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika izmjena zakona prvi put birao se manji broj vijećnika. Naime, umjesto dosadašnjih 25 buduće gradsko vijeće imati će 21 vijećnika/vijećnicu.

U novom sazivu Gradskog vijeća HDZ-ova kolicija će tako imati sedam, Srđ je Grad i DDS po tri vijećnika, KLGB Ivice Roka, DUSTRA i SDP po dva te Most i koalicija HNS-HSLS-NS po jednog, s time da u potonjem slučaju mandat pripada nezavisnom Andru Vlahušiću.

No, kako bi izgledalo Gradsko vijeće da je ostao broj od 25 vijećnika, tko bi bili dobitnici, a tko gubitnici.

E, da je 25 vijećnika HDZ koalicija, koja je u prošlom sazivu imala deset mandata, u odnosu na taj saziv izgubila bi dva vijećnika, umjesto tri koliko je HDZ koalicija izgubila u sustavu po kojem se birao 21 vijećnik. Dakle, po starom broju vijećnika HDZ bi imao osam mandata, DDS bi napredovao i imao četiri mandata, umjesto tri koliko imaju u sastavu od 21-og vijećnika, a najveći napredak ostvarili bi Srđevci, koji uostalom i jesu ostvarili najveći napredak i po novom izbornom sustavu te su s jednog skočili na tri mandata, a da je ostalo 25 vijećnika imali bi čak četiri. Osnivanjem stranke SJG je tako dosad ostvario najbolji izborni rezultat.

Gubitnik bi svakako bila DUSTRA. Iako je ta stranka osvojila tek 137 glasova manje nego na prošlim izborima u novom sazivu imat će dva umjesto tri mandata koliko je imala dosad, a i da je ostao sustav od 25 vijećnika DUSTRA bi pala za jedan mandat.

SDP bi i u starom sustavu ostvario jednak rezultat, dva mandata dok bi u Vijeću od 25 vijećnika profitirao Most koji bi imao također dva mandata umjesto jednog koliko je dobio u sazivu od 21 vijećnika.

Najveći poraz svakako je doživio HNS kao predvodnik koalicije s nezavisnim Androm Vlahušićem, HSLS-om i NS Reformistima. Ta koalicija u oba sustava imala bi po jedan mandat, a na prethodnim izborima HNS je osvojio tri mandata. U međuvremenu je ostao bez jednog izlaskom Matije Čale Mratović iz stranke, a sad neće zapravo imati niti jedan s obzirom da onaj osvojeni pripada Vlahušiću.

Najveće iznenađenje izbora KLGB Ivice Roka i u Gradskom vijeću koje bi sačinjavalo 25 vijećnika imala bi dva mandata.

Ove godine Frankoviću će se u drugom krugu suprotstaviti Pero Vićan (DDS). Nikada kandidat s manje glasova nije ušao u drugi krug, Vićan je naime imao samo 2.682 glasa, dok je Franković ostvario dosad najbolji osobni rezultat u prvom krugu, dobio je 7.301 glas. Na izbore je od registriranih 38.500 birača na birališta izašlo njih 19.799.

Andro Vlahušić 2009. godine imao je u prvom krugu 8.383 glasa, a Dubravka Šuica 7.641 glas dok se u drugom krugu Vlahušić popeo na 11.924 glasa, a Šuica na 9.796. No, tada je u Dubrovniku bilo više registriranih birača, njih 40.160, a na izbore je u prvom krugu izašlo 19.536 te u drugom čak 22.120 birača.

Četiri godine kasnije, 2013. u Dubrovniku je već bilo registrirano više od dvije tisuće birača manje. U prvom krugu izbora tada aktualni gradonačelnik Vlahušić dobio je 5.963 glasa, odnosno oko 2.400 glasova manje nego u prvom krugu 2009. godine, a njegov protukandidat iz HDZ-a Teo Andrić u durgi krug ušao je s 4.868 glasova. U drugom krugu te godine Vlahušić je osvojio 10.294 glasa, a Andrić 6.418. Tada je u prvom krugu glasalo 18.788 birača, a u drugom samo 17.215.

U Dubrovniku su 2015. godine održani prijevremeni izbori s obzirom da nije usvojen proračun Grada Dubrovnika. Te godine Vlahušić je ponovo bio pobjednik izbora, ovaj put HDZ mu je suprotstavio danas aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića. Te godine Vlahušić je u prvom krugu dobio 7.354 glasa, a Franković 5.454 glasa. Od 38.455 birača na izbore je u prvom krugu izašlo njih 18.905, a u drugom krugu 18.081 te su Vlahušiću dali 9.059 glasova, a Frankoviću 8.587.

Na izborima 2017. godine gradonačelničku fotelju preuzeo je Franković. Vlahušić se tada nije mogao kandidirati zbog presude u aferu Šipan, a te godine HNS je Frankoviću suprotstavio Valentina Dujmovića. Registriranih birača bilo je 38.656, a u prvom krugu Frankoviću je povjerenje dalo njih 5.953, a Dujmoviću 3.034. U drugom krugu Franković je ostvario pobjedu s 8.995 glasova, dok je Dujmović imao 5.648 glasova. I dok je u prvom krugu glasalo 18.411 birača, izlaznost u drugom je bila uistinu porazna, glasalo je samo 15.389 birača.

Franici Đevoić kojoj je danas na biračkom mjestu u dječjem vrtiću u Staroj Mokošici onemogućeno glasanje jer je birački odbor tvrdio kako je ona već glasala, o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, na kraju je odlukom Gradskog izbornog povjerenstva omogućeno da izađe na izbore.

Prema dopisu koji je primila Frnica Đevoić utvrđeno je da su je članovi biračkog odbora greškom zaokružili kao osobu koja je već glasala.

Nažalost ova nepravilnost baca ozbiljnu sumnju na petljanje s glasanjem na ovom biračkom mjestu, no ipak je ispravljena nepravda prema ovoj biračici koja je eto slučajno ili ne označena kao osoba koja je već glasala nakon što je njen suprug glasao ujutro, a ona nije došla s njim na biračko mjesto već nešto kasnije.

Nije inače sasvim baš jasno kako će birački odbor na tom biračkom mjestu, broj 29, uskladiti na koncu broj listića s brojem izašlih birača. Da neće zaokružiti koga drugog umjesto Franice koju su pitali je li sigurna da se zove Franica.

dpp

Na glasačkom mjestu u Staroj Mokošici uskraćena je mogućnost glasanja Franici Đevoić jer u biračkom odboru tvrde kako je ona već glasala, a ovu 47 – godišnjakinju na biračkom mjestu deboto su proglasili dementnom. Naime, nakon što joj je glasanje uskraćeno jer se njeno ime našlo prekriženo na listama glasača, iako na izbore nije izašla, jedna od članica biračkog odbora „uspjela” ju čak pitati je li ona sigurna da se zove Franica.

- Došla sam na biračko mjesto u dječjem vrtiću, imaju dvije prostorije za glasanje, čekala sam ispred one u kojoj obično i glasam, ali kad sam došla na red uputili su me u drugu, a onda sam doživjela šok. Naime, oni tvrde kako sam ujutro ja već glasala. - rekla je Franica Đevoić za Dubrovnikpress.hr

Ona je dalje ispričala kako su iz biračkog odbora rekli da „trebaju zazvati sud”, a da su im na, govori ona, „na sudu odgovorili kako ona više nema pravo glasa” s obzirom da je njeno ime prekriženo na popisu, odnosno nalazi se među onima koji su već glasali.

- I kad su zvali na telefon krivo je osoba koja je zvala rekla moje ime, nazvala me Marta. Na to sam im odgovorila kako nije ni čudo da su moje ime prekržili kad nisu u stanju zapamtiti ni ono što smo pričali prije pola minute. Ne znam što su oni radili, ali diskutirali su i oko toga zašto je moje ime prekriženo crnom, a ne plavom penkalom „kako su se dogovorili”. Na kraju mi se nitko nije ni ispričao, a glasanje mi je uskraćeno. - ispričala je Franica Đevoić.

Petak, 14 Svi 2021 23:25

Franković, Vlahušić i statisti

Osam kandidata sučelit će se u nedjelju u prvom krugu izbora za gradonačelnika Dubrovnika. Valjda nema uopće sumnje kako je aktualni gradonačelnik Mato Franković siguran sudionik drugog kruga, a mada neki predviđaju drukčije bivši gradonačelnik Andro Vlahušić trebao bi biti taj koji će mu se pridružiti. Uostalom, Vlahušić i jest najozbiljniji protukandidat Frankoviću, ostali se čine ipak kao statisti.

Vlahušić je ujedno i jedini uistinu vodio kampanju u prvom krugu, doduše možda malo i prenapadnu u ritmu jedan dan konferencija za novinare drugi dan priopćenje, ponekad i dva, dok je Franković uglavnom šutio do pred sami kraj kampanje i bavio se svojim redovnim gradonačelničkim poslom uz koji ide i medijska pažnja. No, političkim protivnicima Franković je zapravo malo odgovarao, osim u samom finišu. Franković se očito povodio time da su realizirani projekti, a bilo ih je, sasvim dovoljna kampanja.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, ovaj put kandidat tzv. platforme „Dubrovnik, naš grad”, odnosno koalicije HNS-HSLS-NS Reformisti, čini se da je sasvim drukčijim pristupom od Frankovića, što je uostalom i očekivano, ali ipak preintenzivnom kampanjom sam sebi više naštetio nego što je imao koristi. Ipak, ostalo mu je dovoljno kredita i uostalom političke prepoznatljivosti da njegov ulazak u drugi krug ne bi trebao biti upitan.

Naime, ostali kandidati od bljedunjavog SDP-ova Ivana Tropana, koji za jednog socijaldemokratu pokazuje premalo empatije i uostalom samih emocija te podsjeća tek na usputnog salonskog ljevičara, preko „vječitih kandidata” Pera Vićana (DDS), Mara Kristića (Most) i Željka Raguža (Dustra), do Ivane Končevske (DP) za koju malo Dubrovčana uopće zna tko je i Đura Capora, čija se kandidatura čini kao najveća greška SJG, svoju ulogu statista zapravo su potvrdili time što su se u kampanjicama, koje su koliko toliko imali, više bazirali na Andra Vlahušića nego na Mata Frankovića. Doduše tu treba izuzeti Željka Raguža koji se kao nekadašnji Vlahušićev zamjenik suzdržavao, jer uostalom tako bi pljuvao i sam po sebi i svom radu, ali i Končevsku koju je zapravo rijetko tko imao priliku uopće čuti pa javnost ni ne zna što ona misli. 

Četverolist Vićan, Capor, Kristić, Tropan iz petnih žila više se trudio u što lošijem svjetlu prikazati Andra Vlahušića, kao da je on aktualni gradonačelnik, nego kritizirati rad aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića. S jedne strane to je razumljivo s obzirom da im je Vlahušić pravi protivnik u prvom krugu dok je Franković siguran putnik u drugi, no, s druge strane to pokazuje i koliko ne vjeruju sami u sebe da su jači od Vlahušića, jer da vjeruju ne bi se na njega obazirali već bi otpočetka radili na svojim bitkama protiv Frankovića. 

Pri svemu tome najčudniji je mladi SDP-ov kandidat Ivan Tropan koji je početak svoje karijere izabrao graditi na nizu projekata i ideja preuzetih upravo od Andra Vlahušića. Zapravo, gledajući i slušajući Tropana kao da gledamo i slušamo reprizu izbora iz 2017. godine kada je SDP-ova kandidatkinja bila Tatjana Šimac Bonačić i takvim pristupom ostala zadnja, osramotivši time vlastitu stranku. Njena kći Anita Bonačić Obradović kandidatkinja je za zamjenicu Tropanu, pa se i tu može pronaći poveznica s repriznom izvedbom SDP-ove kampanje.

Vlahušić i platforma „Dubrovnik, naš grad” osim po intenzitetu kampanje od ostalih su drukčiji po još jednoj činjenici. Naime, to je jedini gradonačelnički kandidat i jedina lista koja je u kampanji dala nešto više prostora i drugim kandidatima s liste, predstavila ih javnosti, dok su svi ostali, pa i sam Franković, iako su on i gradski HDZ za nositeljicu liste odabrali Zrinku Raguž (Frankovića, podsjetimo, uopće nema na listi), forsirali isključivo gradonačelničke kandidate. Kampanja je dakle u potpunosti protekla uz atmosferu kao da se izbori za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika uopće ne događaju, osim što su gradonačelnički kandidati govorili koliko mandata očekuju, uz stav kao da će se oni klonirati i sami te mandate i konzumirati.

Svašta su kandidati na predstojećim izborima obećali, a pri tome najavljivali i uštede. Nije sasvim jasno kako neki od njih misle realizirati brojne projekte, osim onih koji mogu ići preko EU fondova, a da pri tome uštede, nije jasno ni kako sa smanjenim prihodima namjeravaju izvršiti obećanja prema kojima će građani deboto imati mukte sve usluge, ali korak dalje od tih obećanja pošla je Župska stranka.

Naime, usred koronakrize iz te stranke, koja je, treba spomenuti, od samog osnivanja zagovaratelj ukidanja mjesta zamjenika načelnika, i imaju u tome pravo, a i došli su na svoje izmjenama zakona, nakon svega najavljuju, pobjede li na izborima, kako će zapravo povećati trošak općinske administracije, odnosno zaposlenih u Općini Župa dubrovačka.

Predsjednik te stranke i kandidat za načelnika Antun Bašić tako najavljuje da će se u Župi dubrovačkoj osnovati čak šest novih upravnih odjela. Bašić bi naime ukinuo Jedinstveni Upravni odjel i osnovao šest novih UO, naravno uz šest pročelnika.

Župa bi tako umjesto Jedinstvenog UO imala UO za proračun i financije, UO za opće i pravne poslove, UO za komunalno gospodarstvo, UO za EU fondove, UO za društvene djelatnosti i UO za zaštitu okoliša. Ono što je još apsurdnije od toga, Bašić, kao financijski stručnjak, izjavljuje kako to ne bi dovelo do povećanja troškova, jer je, kaže on, ukinuto mjesto zamjenika načelnika pa bi od te jedne plaće dosadašnjeg zamjenika načelnika on financirao plaće šest pročelnika. Izbalansirao bi, veli on, razliku plaće dosadašnjih, odnosno aktualnih voditelja odsjeka s pročelničkim plaćama, šest njih, sredstvima od plaće jednog zamjenika.

Bašić ne govori da će zaposliti nove ljude u Općini, po tome ispada da bi voditelji dosadašnjih odsjeka samo postali pročelnici pa su dvije stvari kontradiktorne.

Prva je kada iz Župke, odnosno kada Bašić ističe da Jedinstveni odjel ne funkcionira kako treba jer su zaposlenici prezauzeti, a šest novih odjela bi po njemu riješilo tu njihovu prezauzetost, ako ne bi zapošljavao nove ljude, kako bi istim opsegom posla s istim brojem zaposlenih oni odjednom postali manje opterećeni samom promjenom imena i povećanjem plaća.

Druga kontradiktornost je u tome, ako Bašić i Župka nisu zadovoljni dosadašnjim radom općinskih zaposlenika kako to da bi im povjerili vođenje budućih Upravnih odjela umjesto da zaposle kadar kojem vjeruju da će biti bolji?

Stoga nekako ipak sve miriše na to da Bašić u kampanji izbjegava spominjanje novih zapošljavanja, kako se to već popularno reče – uhljebljavanja. Sve kad bi se to i dogodilo, kad i ako bi Župka osvojila vlast, ne bi takav potez bio ništa novo, redovna je to pojava u Hrvatskoj i po tome Župka ne bi bila nikakva iznimka.

Inače, Općina Župa dubrovačka, kao i npr. Općina Konavle, ma što god netko mislio o aktualnoj i bivšim vlastima, primjer su kakvu bi politiku zapošljavanja trebale voditi i mnoge druge jedinice lokalne samouprave. Tako je u Općini Župa dubrovačka zaposleno samo 19, a u Općini Konavle 24 djelatnika, pa je s obzirom na broj stanovnika u te dvije općine i potrebe sukladno tome, Bašić zapravo u jednom u pravu, ti ljudi uistinu zarade svoje plaće.

Iz Župke su u pravu u još jednom, a to je kada upozoravaju na troškove raznih nadzornih odbora, što je uostalom problem u cijeloj državi. No, da se radi o populističkim izjavama, daj narodu da čuje što želi, pokazuje i Blaženko Svaguša, inače četvrti kandidat na listi i donedavni vijećnik. Naime, on kaže kako se „javni novci zapravo rasipaju na stvari kao što su nadzorni odbori” i da je „to zapravo jedan od glavnih problema zašto u Župi fale osnovne stvari kao što je kanalizacija ili lučica u Srebrenom”. Sa Svagušom bi se mnogi složili u jednom dijelu, da naknade za rad raznih nadzornih odbora znaju biti preuveličane, ali zaboga, usporediti trošak nadzornih odbora, odnosno navesti ga kao jedan od glavnih problema za realizaciju projekata koji zahtijevaju višemilijunska sredstva uistinu je neozbiljno i služi tek u predizborne svrhe.

Grad Dubrovnik je putem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo  krenuo s isplatama mjesečnog dodatka na mirovine za 761 korisnika, u ukupnom iznosu od 163.300 kuna.
 
Riječ je o dodatku za mjesec travanj za umirovljenike čija mirovina ne prelazi 1.800,00 kuna te im se dodatak u iznosu 200 kuna isplaćuje svakog mjeseca, kao i za umirovljenike čija mirovina ne prelazi ovaj iznos, a čije su socijalne prilike dodatno posebno otegotne te im se mjesečno isplaćuje dodatak od 500 kuna, sve sukladno Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.
 
Ovo je još jedna od mjera socijalnog programa Grada koje imaju za cilj očuvanje životnog standarda građana te primjereno zadovoljavanje potreba socijalno osjetljivih skupina, među kojima su i umirovljenici s niskim mirovinama. Za ovu je svrhu, kao i za isplate osobama starijima od 65 godina koje nemaju vlastitu mirovinu ili drugu vrstu primanja, tijekom prošle godine Grad Dubrovnik izdvojio iznos od 3,8 milijuna kuna.

dpp

Stranica 2 od 57

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020