Davor Mladošić

Kao što je bio i u vrijeme bivše države i od samostalnosti Hrvatske vaterpolo je bio sport u kojem se nacija mogla nadati međunarodnim uspjesima, kako reprezentativnim tako i klupskim. Jug, Mladost, Jadran i POŠK u posljednja dva i pol desetljeća donosili su naslove europskih prvaka uz još nekoliko finala u kojima je igralo i Primorje, no nije se uspjelo domoći titule.

Imena su to klubova koja u vaterpolu, ako se uopće može usporediti, znače isto što i imena velikana poput Reala, Barcelone, Juventusa, Bayerna ili Manchester Uniteda u nogometu. Razlika je naravno velika, osim u onom financijskom dijelu, i u popularnosti igre, brojnosti klubova, igrača i naravno broju pretendenata na naslov najboljeg.

I upravo stoga što je ta razlika tako ogromna žalosno je na što je spao hrvatski vaterpolo koji se, ruku na srce, uz Hrvatsku igra „ozbiljno“ u svega par europskih zemalja, a na pojedinim dijelovima kugle zemaljske gotovo i da se ne zna da taj sport postoji.  

Naime ove godine hrvatski klubovi u Ligi prvaka spali su na jedno jedino ime, najveći vaterpolo klub ikad koji je rođen na ovim prostorima – Jug. Ostali su postali europski drugo i trećeligaši.

Gdje treba tražiti uzroke takve propasti hrvatskog klupskog vaterpola?

Sve zapravo počinje od onih najnižih liga. Vaterpolo jednostavno nije više dio života kao što je nekad bio uz jadransku obalu. Frapantan je podatak da je ove godine s jedanaest, u Prvoj B ligi, broj klubova koji će nastupiti pao na svega njih šest među kojima su Bellevue i KPK! Veliki troškovi takve lige nagnali su mnoge da odustanu od natjecanja, a kad se tome pridoda i minoran interes za te utakmice sasvim je jasno da situacija ne može biti bolja. Tko će gledati drugoligašku vaterpolo utakmicu dok je vani „plus dva“?! Tu nije tehničko pitanje, bazeni su grijani, nije ni na tribinama hladno, ali jednostavno, vaterpolo ne pripada takvom „ugođaju“, vanka „krepavaju pingvini“, a tamo se četrnaest mladića u kupaćim gaćicama igra nekom žutom, u zadnje vrijeme šarenom boćom. Ma koga, dok zakopčava kaput, za to boli briga?  U Dubrovniku, koji važi za grad vaterpola, to još može i proći, ali u drugim sredinama sve teže i teže, a nije ni da je u Gružu velika gužva na utakmicama.

Došla su neka druga vremena kad se od sporta traži više od same puke utakmice. Traži se zabava, cjelovečernji izlazak u kojem je utakmica jedan dio večeri. Nisu ni u HVS-u mutavi i ludi pa da ne znaju da bi ljetna liga zasigurno bila gledanija i popularnija. No, u HVS-u nisu nikad imali snage suprotstaviti se LEN-i, koja izgleda postoji sama zbog sebe, nego su se uvijek gotovo bespogovorno podvrgavali kalendaru federacije. Klubovi bez stava, savezi u kojima sjede ljudi, a da ne znaju ni zašto tamo sjede, LEN-a koja ubija sport zbog kojeg, između ostalih, i postoji, doveli su do toga da je vaterpolo pao vjerojatno na najniže grane od postanka igre, ne samo u Hrvatskoj.

HVS bi, s obzirom na ono što hrvatski vaterpolo i hrvatski klubovi znače u ovom sportu, trebao imati značajno veći utjecaj na LEN-u, na kalendare natjecanja, pa u konačnici, zašto ne, ima i pravo zaprijetiti istupanjem iz federacije ne pokrenu li se promjene koje bi omogućile ponovnu popularizaciju ove igre. Nije Hrvatski vaterpolski savez u poziciji Hrvatskog nogometnog saveza i odnosa prema UEFA-i pa da mora lizati stražnjicu nekim tamo fićfirićima iz LEN-e, barem ne bi trebao biti, trebao bi biti dovoljno moćan da u LEN-i, ne samo uvažavaju, već i brinu što se radi i misli u hrvatskom vaterpolu. No, u HVS-u ili su nesposobni ili ih nije briga ili misle da je ovako dobro.

Nesposobnost u LEN-i i nacionalnim savezima se najviše očituje upravo u tome što kopiraju puno uspješnije kolege sportaše po pitanju organizacije – nogometaše. Pa tako pokušavaju napraviti kopiju nogometne Lige prvaka, ugašen je odavno Kup kupova, a LEN kup ili Europski kup je postao nižerazredno natjecanje.

Još gore od toga jest forsiranje regionalne lige na uštrb nacionalnih liga. Osim što naslov prvaka nekakve regionalne lige, zvala se ona Jadranska ili bilo kako drugo, u emotivnom smislu navijačima ne znači tako puno, neminovnost je bila da je kod onih klubova koji nisu dio regionalnog natjecanja s godinama, uz pad kvalitete samih momčadi, došlo do još manjeg interesa publike, a kao i svaki drugi sport i vaterpolo se igra zbog publike. Tako bi barem trebalo biti.

Ako ostavimo ostatak Europe po strani i podvrgavanje HVS-a LEN-inu kalendaru, logično se zapitati, ako već ne može prvoligaško, zašto se drugoligaško natjecanje ne igra više ljeti?

Ljetni bazeni i morski tereni, Cavtat je bio izvanredan primjer, okupljali su veliki broj zainteresiranih, bazeni i morska igrališta bili su mjesto večernjeg izlaska, zabave. To je jedina stvar za koju HVS i LEN-a nisu krivi. Naime, vaterpolo, s obzirom da su niželigaška natjecanja amaterska, ljeti više nema tko igrati! Amaterski klubovi uglavnom djeluju diljem obale, a vaterpolisti amateri jednostavno više nemaju vremena ni za utakmice, kamoli za treniranje. Ljetni drugoligaški vaterpolo uz koji se uživalo desetljećima je ubijen modernim životnim ritmom. Situacija je toliko loša da npr. već spomenuti Cavtat nije uopće nastupao u službenim natjecanjima ove godine.

No, dok prvoligaški klubovi još uvijek imaju dovoljan broj igrača kojima je vaterpolo profesionalno zanimanje, a ne dokolica, vrijeme je da se nešto pomakne naprijed, ma što god ostatak Europe mislio o tome, jer domalo neće se imati što ni pomaknuti. Kako su nestale ljetne amaterske, lagano će nestajati i neke druge lige. Opstat će one imenom, ali klubova će biti sve manje i manje, a kako nitko ne želi gledati vaterpolo zakopčavajući kaput, jednako tako nikome neće biti u interesu pogledati utakmicu Juga i Primorja možda i deset puta u sezoni, u nekakvom budućem peterokružnom sustavu natjecanja nacionalne lige s par klubova.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i pročelnik UO za poduzetništvo, turizam i more Vlaho Margaretić primili su danas producente i glavne glumce indijskog filma „Zatvorenik br. 150“, koji se do 20. studenog snima u Dubrovniku.
 
Prvi je to film jednog od najpopularnijih indijskih glumaca Chiranjeevija nakon devetogodišnje pauze, a ukupno 150.-ti u dugogodišnjoj karijeri. Osim što je glumac, pjevač i plesač, Konidela Siva Sankara Vara Prasad poznatiji kao Chiranjeevi, ujedno je i političar, tako da je od 2012. do 2014. godine obnašao dužnost  ministra turizma u Vladi Republike Indije. On je gradonačelnika upoznao s radnjom filma čija je premijera zakazana za 13. siječnja 2017. godine, a očekuje se da će ga samo tijekom originalnog prikazivanja u kinima vidjeti više od 250 milijuna ljudi.

Uz njega, glavnu žensku ulogu tumači 31-godišnja glumica i model Kajal Aggarwal.  Sama ljubiteljica serije „Igra prijestolja“ glumica je otkrila da svaku pauzu koristi tražeći lokacije na kojima je serija snimana.

Gradonačelnik Vlahušić poželio im je dobrodošlicu u Dubrovnik, koji je kao destinacija sve poželjniji na indijskom tržištu, dijelom zahvaljujući i promociji putem bolivudskog hita „Fan“ snimanog u ožujku prošle godine. Izrazio je zadovoljstvo što Dubrovnik i u Indiji postaje prepoznat kao jedan od najvećih filmskih studija na otovorenom. Gospodinu Chiranjeeviju gradonačelnik je uputio poziv da nakon snimanja kao njegov gost posjeti Dubrovnik kako bi se dogovorili oko zajedničkih projekata na promociji našeg grada na indijskom tržištu.  

Nakon prijema gradonačelnik je obišao i filmski set. Za razliku od akcijom nabijenog „Fana“ producenti su se odlučili u Dubrovniku snimiti glazbene i plesne točke, koje su neodvojivi dio indijske kinematografije. Prije Dubrovnika, određene scene snimane su u Šibeniku i Primoštenu.

DPP

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti u prostorijama Doma za starije i nemoćne osobe „Konavle“ održano je predavanje na temu: „Svjesnost o prevenciji dijabetesa kod osoba starije životne dobi“.

Predavanje je održano u organizaciji patronažne službe Doma zdravlja Dubrovnik, a gosti predavači su bili bacc.med.tech. Slavica Ramadan i bacc.med.tech. Paulina Rilović koji su korisnike Doma upoznali sa važnošću adekvatne prehrane i fizičke aktivnosti u spriječavanju pojavljivanja šećerne bolesti, njenim posljedicama kao i suzbijanja eventualnih posljedica promjenom životnog stila i navika.

Nakon spomenutog predavanja, stručne djelatnice patronažne službe korisnicima su mjerile GUK u krvi i krvni tlak te individualnim preporukama pristupile svakom korisniku kako bi ih educirali i usmjerili na promjenu životnih navika, a sve u cilju preventivnog spriječavanja ili odgode šećerne bolesti.

DPP

Ponedjeljak, 14 Studeni 2016 07:51

Srce mi se, eto, strogo cijepa

Suza suzu nekidan stiže. Steglo me nešto oko srca. Prvo štreclo, a onda ne pušta. Kisik mi stali davat. Ma ne pomaže. Bio bi sigurno partio da se neko nije sjetio zapalit španjulet i dat mi umjetno udimljavanje usta na usta.

Što ću kad sam emotivan. Nisam mogo mirno stat i gledat tog siromaška u njegovoj bijednoj sudbini koja ga je zatekla nespremnog i nebranjenog ko mačku u veljači, sjebalo ga sa svih strana.

Ma ne bi ni kučku takvu sudbinu poželio, a kamoli čeljadetu. Gledam mu sitne okice, onako malo neinteligentne, upale u duplje, vidi se da ne spava noćima, rosne su, prelazi ćevap prstima preko njih i stišće ih, trepće jadan suzdržavajući suze. Znaš da nije TV kamera oko njega da bi puko od muke i jada, rasplako se ko i ja što ga gledam, ma mu ponos ne da, a vidiš da se osjeća rastočen ko govno na kiši.

Još da ne znam čovjeka bilo bi mi lakše, ali ovako razmišljam što će sad njegova bijedna i kukavna djeca. Okrutan je ovo svijet, počet će se druga djeca rugat s njima ako iz BMW-a sedmice uskoče u peticu ili ne daj Bože trojku ili… Gospe moje, grijeh je ovo sad kazat, u kakvo auto manje od pet metara.

Pa mi onda, dok on priča kako će mu od kila kafe ostat jedva nešto sitno da ne radi s gubitkom, a od radioaktivnih japanskih oliganja ni to, kroz glavu prolazi ko će mu Boga ti i Boga asistit mlađahnu mantenjutu ako mu se više ne bude mogo dizat kad mu dignu PDV na 25 posto.

Srce mi se, eto, strogo cijepa.

Župan Nikola Dobroslavić na radnom je sastanku s ravnateljicom i predsjednikom Upravnog vijeća Ljekarni Dubrovnik Marijom Bagović Lučić i Draganom Vukićem razgovarao o obilježavanju 700 godina ljekarništva Male braće u Dubrovniku.

Naime,  od 1317. godine u samostanu Male braće u Dubrovniku neprekidno se obavlja ljekarnički posao i pripravljaju medikamenti, pa je ova apoteka svrstana među najstarije u Europi.

Dubrovačko-neretvanska županija imenovat će organizacijski odbor za proslavu ove značajne obljetnice, a planirano je izdavanje monografije te organizacija znanstvenog skupa.

G.C.

Nakon inspekcije Ministarstvo poljoprivrede priopćilo je u srijedu da ipak neće zatvoriti azil na Žarkovici iako ne udovoljava propisanim zahtjevima, a razlog je dobrobit životinja. Naime, prema prijašnjem inspekcijskom rješenju zbog toga što azil ne udovoljava uvjetima zabranjeno je smještanje novih životinja na Žarkovicu, a od strane Ministarstva poljoprivrede bilo je naloženo i izmještanje svih životinja u odobrena skloništa ili udomljenje, što u biti znači i zatvaranje azila, kao i osiguravanje daljnjeg skupljanja i prevoženja životinja s područja Grada Dubrovnika u odobrena skloništa.
Grad Dubrovnik je prema tom inspekcijskom rješenju sklopio ugovore s nekoliko skloništa, a nakon što je dio pasa prema naređenju Ministarstva poljoprivrede odveden u ta skloništa došlo je do prosvjeda skupine ljubitelja životinja ispred kuće gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića.

Nova inspekcija obavljena je nakon što je gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, na konferenciji za novinare prije sjednice Gradskog vijeća na kojoj se raspravljalo i o odobrenju sredstava za kupovinu zemljišta za novi azil, a nakon što je zabranjena izgradnja novog azila na Žarkovici pored postojećeg koji ne udovoljava uvjetima, zatražio od ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da se očituje hoće li azil na Žarkovici zatvoriti ili ne.

- Tražimo od Ministarstva poljoprivrede, a sad je Tomislav Tolušić ministar, da potpuno jasno kaže treba li se azil na Žarkovici zatvoriti ili ne. Ako se treba zatvoriti onda država to treba napraviti. Ako se ne treba zatvoriti, a ja mislim da ne treba, da možemo dobiti neku odgodu, tada će Grad Dubrovnik kućice koje je već bio kupio za uređenje azila na Žarkovica, i čiju je gradnju Ministarstvo kulture zabranilo zbog preporuke UNESCO-a, gore postaviti i zaposliti dio ljudi te nastaviti tražiti rješenje za azil.- rekao je Vlahušić, istaknuvši kako Grad razmatra nekoliko lokacija za izgradnju novog azila.ž

Odgovor je bila nova inspekcija nakon koje je Ministarstvo odlučilo kako neće zatvoriti azil iako ne zadovoljava uvjete.

"U objektu smještenom na predjelu naselja Žarkovica obavljen je izvanredni nadzor Veterinarske inspekcije te je utvrđeno da, iako Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik ne udovoljava propisanim zahtjevima, zahvaljujući dodatnom trudu osoblja Društva, dobrobit životinja smještenih u objektu nije ugrožena – imaju vodu, hranu i krov nad glavom. Svi su psi cijepljeni, čipirani i kastrirani. S obzirom da se iz objekta životinje postupno zbrinjavaju prema udomiteljima, a u objekt na navedenoj lokaciji se ne zbrinjavaju nove životinje, vodeći računa o dobrobiti životinja, Ministarstvo poljoprivrede nije donijelo rješenje o zatvaranju azila.“ - navodi se u priopćenju o nalazu inspekcije kojim je utvrđeno da se sklonište ipak neće zatvoriti te da je „Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik veterinarskoj inspekciji predočilo Iskaz interesa za realizaciju skloništa za životinje“ kao i da u ministarstvu vjeruju da će problem biti riješen nakon što je Gradsko vijeće osiguralo sredstva za kupnju zemljišta.

No, izgleda da je ministru Tomislavu Tolušiću nepoznato da uz Dubrovnik postoji još gomila lokalnih samouprava, pa i u najbližem susjedstvu, koje nemaju skloništa za zbrinjavanje napuštenih životinja, ali je Dubrovnik očito magnet za medijsku samopromociju i politiziranje, pa Tolušić uz pranje ruku od problema sa Žarkovicom još i pametuje:
„Ministarstvo poljoprivrede ne može rješavati probleme lošeg upravljanja poslovima koji su  u nadležnosti lokalne samouprave i ovom prilikom pozivam mjerodavne da se konačno, nakon 13 godina, umjesto loptanja odgovornošću međusobno dogovore na koji će način olakšati život ljudima i psima koji se nalaze na njihovom terenu.“ – stoji kao izjava ministra Tolušića u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.

Ako Tolušić ne zna da većina gradova i općina u Hrvatskoj ima problema sa zbrinjavanjem životinja možda mu pomogne konstatacija predsjednice Društva za zaštitu životinja Dubrovnik Anice Sambrailo koja je rekla kako prijašenje rješenje veterinarske inspekcije o izmještanju životinja nije provedivo jer, kazala je Sambrailo „u Hrvatskoj ne postoje skloništa u koja je trenutno moguće izmjestiti 50, a kamoli 300 životinja koliko ih je na Žarkovici“.

Eto Tolušiću posla za rješavanje umjesto pametovanja.

Inače, predsjednica Društva za zaštitu životinja Dubrovnik Anica Sambrailo rekla je kako očekuju provođenje postojeće odluke Gradskog vijeća i konačnu kupnju novog zemljišta za azil koju čekaju godinama.

"Mi tražimo da se konačno provede Odluka Gradskog vijeća i kupi zemljište za azil, te da se prihvate milijuni kuna sredstava koje nude donatori kako bi se konačno izgradio azil dostojan ovog grada. Volonteri Društva za zaštitu životinja su u brigu za životinje uložili godine i godine svog života i nevjerojatnu ljubav i davno je prošlo vrijeme da gradska uprava to prepozna i postavi se sukladno tome.“ - rekla je Sambrailo.

Davor Mladošić/Hina

Srijeda, 09 Studeni 2016 09:17

Donald Trump novi američki predsjednik

Donald Trump bit će novi predsjednik SAD-a. Trump je osigurao 276 elektorskih glasova nakon što je nekoliko posljednjih država u kojima je rezultat bio vrlo tijesan prevagnulo na njegovu stranu.
Birači u industrijskom središnjem dijelu Amerike pretvorili su tradicionalno demokratske države u Trumpove pobjedničke baze, u puno neizvjesnijoj izbornoj utrci nego što se predviđalo.
Trump je također osvojio i glavne neodlučne države, uključujući Ohio, Floridu i Sjevernu Karolinu.

Nagao, neumjeren i politički neiskusan, Donald Trump nije se uklapao u tradicionalni profil kandidata za najmoćnije radno mjesto na svijetu.

Republikanski multimilijarder bezgranične energije i golema ega prkosio je svim predviđanjima od samog početka i pokazao se žilavim političkim protivnikom prvo svojim protukandidatima za stranačku nominaciju, a zatim i mnogo iskusnijoj Hillary Clinton.

Sedamdesetgodišnji bogataš svojim je govorima, koji su bili melem za uši frustiranim i nesigurnim Amerikancima na vjetrometini globalizacije, milijunima njih postao glasonoša promjena. Do srži je potresao Republikansku stranku koja ni do zadnjih dana kampanje nije sigurna bi li ga prigrlila ili se od njega distancirala. Prije nego što je krenuo u kandidaturu, Trump je bio poznat u gotovo svakom američkom domaćinstvu po svojem golemom bogatstvu, luksuznim hotelima, golferskim igralištima i kockarnicama, po razvodima koji su punili naslovnice i po televizijskom 'reality showu' Pripravnik.

U kampanji se pokazao i kao snažna politička životinja i populistički junak koji je obećao da će "Ameriku ponovo učiniti velikom". Trump se u kampanji nije bojao reći bilo što, ali uistinu bilo što. Protivnike je udarao ondje gdje ih najviše boli. Osuđivao "pokvareni" sustav, političke dužnosnike nazivao "korumpiranima" i tvrdio da "američki mediji truju mozak biračima".

Donald Trump, čovjek živopisne frizure i besprijekornih odijela, u kampanji je učinio stvari koje bi uništile bilo kojeg drugog kandidata. Vrijeđao je, dodvoravao se, proturječio samome sebi. Ali osim stare video snimke na kojoj prostački govori o ženama, naštetilo mu nije gotovo ništa.

Nudio je jednostavna rješenja za najsloženije probleme - rekao da će izgraditi zid na američkoj granici s Meksikom kako bi zaustavio useljavanje i natjerati Meksiko da ga sam plati. Najavio je da će protjerati 11 milijuna ilegalnih useljenika. Uvjeren je da će stvoriti nova radna mjesta samo tako što će iznova ispregovarati američke međunarodne trgovinske sporazume. Tijekom kampanje uvrijedio je žene, muslimane, razljutio je i crnačko stanovništvo. Najavljivao je čak i mogućnost da neće priznati izborne rezultate. U politici je mijenjao kapute i uvjerenja pa je tako bio i demokrat i reformist i neovisan prije nego što je postao republikanac.

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump. Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga s 13 godina poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni poslovni fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon fakulteta, a ovaj mu je pomogao da stane na noge "malim zajmom od par milijuna dolara".
Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luskuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u ‘reality showu’ Pripravnik i njegovom nastavku sa slavnim osobama.

Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi.
Razmetljivi Trump, koji živi u raskošnom trokatnom apartmanu na vrhu vlastita nebodera u New Yorku, tvrdi da vrijedi barem deset milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica. Sve troje mu sada pomažu u kampanji.

Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.
 
(Hina)

Ponedjeljak, 07 Studeni 2016 23:21

Lučićev debi ispao debakl

Ivo Lučić Minđuha, kao što je za portal Dubrovnikpress.hr i najavio, u Gradskom vijeću namjerava se najviše zauzimati za Gornja sela iz kojih dolazi, kao i za braniteljsku populaciju, čiji je također dio. No, u svom prvom nastupu u svom drugom vijećničkom mandatu, nakon što je dao prisegu, zamijenivši u Vijeću Marijetu Hladilo, novopečeni vijećnik HDZ-a doživio je debakl.

Naime, Lučić je postavio pitanje gradonačelniku Dubrovnika Andru Vlahušiću o radovima na cesti koja spaja primorska Gornja sela, a koji su zaustavljeni.

- Imamo ovu cestu koju smo probili amandmanima HDZ-a i kolega većine u Vijeću. Na toj cesti se već duže vrijeme ne radi ništa, a vodovod ide dalje. Imamo prenesena sredstva. Hoćemo li ih uložiti gore? Na dionici od Mrčeva do Kliševa, 3 600 metara, građani su dragovoljno dali deset tisuća kvadrata svoje zemlje. Ljudi su dali svoje maslinike, ostali su maslinici ostali visjet u zraku. - kazao je Lučić.

Gradonačelnik mu je rekao kako je za zaustavljanje radova krivac upravo HDZ, objasnivši:
 -Kad bi se amandmanima probijale ceste tada bi sve ceste u Hrvatskoj bile napravljene. Nikakvim amandmanima se ceste ne probijaju, a najmanje HDZ-a, jer inače bi do sada i Pelješki most i autocesta do Dubrovnika, što se tiče amandmana i deklaracija Županijske skupštine i Gradskog vijeća, bile napravljene. Ja cijenim izrazito dobru volju vlasnika tih zemljišta koje su to svoje dali. Napravili smo što smo mogli napravit, napravaljen je idejni projekt i on se nalazi sada na usvajanju za dobivanje dozvole. Da li smijemo radit ili ne to trebate pitati svoje vijećnike i Ministarstvo graditeljstva, da li na toj cesti smijemo išta raditi. - rekao je Vlahušić dalje pojašnjavajući Lučiću:

- Koliko znamo mi u Gradu Dubrovniku, u Upravnom odjelu za cestogradnju, Upravnom odjelu za dozvole, ne smijemo radit jer ste zabranili i radove bez građevinske dozvole u Zagrebačkoj ulici, Klub vijećnika HDZ-a i Ministarstvo graditeljstva. Znači svaki je rad po toj cesti po nama nelegalan i nezakonit. Svaki rad osim nečega što bi bila sanacija postojeće ceste. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

- Apsolutno smo spremni potrošiti do zadnje lipe. Ne samo do zadnje lipe nego i staviti više milijuna kuna za cestu od Kliševa do Mrčeva, da se cesta napravi, ali da nam Ministarstvo graditeljstva potpuno jasno kaže što smijemo raditi i što ne smijemo radit. Sami znate, i naši sugrađani znaju, da su radovi u Zagrebačkoj ulici prekinuti zato što je amandmanom Kluba vijećnika HDZ-a naređeno državnim službama da nam zabrane radove. To je točna činjenica i za sada će upravni odjel uputiti dopis ministarstvima da vidimo koji oblik radova pri postojećoj dokumentaciji smijemo raditi, da ne budemo u prekršaju kao što smo bili u prekršaju u Zagrebačkoj pa smo zaustavili radove sve do onog trenutka dok nismo dobili građevinsku dozvolu. - rekao je Vlahušić.

Gradonačelnik je također istaknuo kako zemljište za cestu privatnih vlasnika nije uknjiženo na Grad Dubrovnik, već da je riječ o dobroj volji, zasad.

- Ali naš Upravni odjel za izdavanje građevinskih dozvola ne može temeljem dobre volje nešto izdati, nego jasno treba biti uknjiženo. Onog trenutka kad bude uknjižen Grad Dubrovnik, u cijelom profilu ceste za projekt koji imamo i dobijemo suglasnot da to možemo napraviti, istog trenutka možemo raspisati radove. U međuvremenu smo voljni potrošiti novce na ono što Ministarstvo graditeljstva reče što smijemo raditi, i to ne amandmanom nego zato što su građani ovog grada zaradili i upalatili u proračun. - zaključio je Vlahušić.

Gradsko je vijeće jednoglasno usvojilo izvješće Društva prijatelja dubrovačke starine. Gradonačelnik je na početku rasprave rekao kako je podržao da se s dnevnoga reda skine njegov prijedlog izmjena ugovora o gospodarenju zidinama između Grada i Društva prijatelja dubrovačke starine. Istaknuo je kako je to učino zbog ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek s kojom želi rješavati problematiku oko upravljanja zidinama. Predložio je da se do nove godine, nakon razgovora Ministarstva kulture, DPDS-a i Grada Dubrovnika održi tematska sjednica o odnosima Grada i DPDS-a.

Nakon što je nezavisni vijećnik Esad Čustović prigovorio kako Povjerenstvo za pregovore s DPDS-om još uvijek nije iznjedrilo konkretan prijedlog kako bi se riješila raspodjela sredstava između Grada i DPDS-a, kao i da se ne sjeća kad je to Povjerenstvo zadnji put dalo objavu da je nešto radilo, predsjednik Povjerenstva Mato Franković istaknuo je kako je nedavno razgovarao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek koja je najavila svoj skori dolazak u Grad, kako bi s predstavnicima Grada i DPDS-a razgovarala o izmjenama Zakona o obnovi spomeničke baštine Dubrovnika.

 

N.M.

Župan Nikola Dobroslavić primio je veleposlanika Republike Koreje u Republici Hrvatskoj NJ.E. Park Won-Supa. Župan Dobroslavić je veleposlanika Won-Supa upoznao s povijesnim, kulturalnim i gospodarskim značajkama Dubrovačko-neretvanske županije.

Veleposlanik Sup je naglasio zadovoljstvo što se konstantno povećava broj korejskih turista te izrazio želju za produljenjem turističke sezone budući Korejci vole putovati u postsezoni, a čime bi se taj broj dodatno povećao.

Razgovaralo se i o mogućim investicijama, pri čemu je župan Dobroslavić kazao kako je naša županija otvorena za sve oblike investicija te stoji na raspolaganju za pomoć potencijalnim korejskim investitorima.

Z.R.

Stranica 19 od 20

frendy250

fabrio250

aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250