Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je u prva četiri mjeseca ove godine ostvario rekordne turističke rezultate. Od 1. siječnja do 30. travnja u Dubrovniku je boravilo 154 220 turista, što iznosi četiri posto više nego u istom razdoblju 2017. godine. Ostvareno je 436 121 noćenja, odnosno tri posto više nego prošle godine.

Od 1. siječnja do 30. travnja, najviše dolazaka ostvareno je u hotelskim objektima (118 644 dolazaka), koji bilježe porast u broju dolazaka od pet posto u odnosu na prva četiri mjeseca 2017. godine, ali bolju popunjenost bilježe i privatni smještajni kapaciteti (27 476 dolazaka), 13 posto povećanje u dolascima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U hotelskom smještaju ostvareno je 308 242noćenja, (porast od dva posto u odnosu na 2017. godinu), a u privatnom smještaju 87 256 noćenja (porast od devet posto u odnosu na prošlu godinu).

U travnju 2018. Godine ostvareno je 88 115dolazaka, što je 1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine te269 175 noćenja, što je na razini prošle godine.

Za produženi vikend, od 28. travnja do 1. svibnja u Dubrovniku je ostvareno 16 912 dolazaka (šest posto više nego prošle godine), te 52 836 noćenja (pet posto više nego prošle godine).

S.M.

Gužvovita je turneja dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića. Sa svojim suradnicima, predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom te pročelnicama Zrinkom Raguž i Marijetom Hladilo, na američkoj turnjeri obilazi Franković dosta toga, a o čemu redovito iz Grada Dubrovnika i obavještavaju javnost.

No, postoji nešto što se ističe u gotovo svakom Frankovićevom američkom posjetu. A to su žalopojke dubrovačkog gradonačelnika. Dojam je kako Franković tako u Sjedinjenim američkim državama predstavlja neki gradić Bogu iza nogu, zaostao u svakom smislu, u kojemu su nagomilani samo i jedino problemi.

Evo, recimo, kako pišu iz Grada Dubrovnika, Franković je održao predavanje na Rochester Institute of Technology, gdje je studentima govorio na temu „Izazovi s kojima se suočava dubrovački turizam".

"Tijekom prezentacije izložio je probleme s kojima se Dubrovnik suočava u ovoj grani te adresirao metode koje gradska uprava primjenjuje pokušavajući promijeniti pristup upravljanju destinacijom s naglaskom na održivi turizam." - piše u priopćenju.

Pak, u New Yorku se sastao s čelnicima cruise kompanija, gdje je predstavio projekt Respect the City, zahvalivši na "iskazanoj posvećenosti rješavanju problema s kojima se Dubrovnik kao destinacija susreće". Također u New Yorku razgovarao je s predstavnicima tvrtke NYC & Company Bryanom Grimaldijem o održivom turizmu. Grimaldi je mu je eto otkrio tom prilikom toplu vodu kazavi mu kako se "negativne posljedice velikog prometa pokušavaju izbjeći otvaranjem novih turističkih atrakcija van samog središta grada čime se postiže disperzija turističke ponude i smanjuje pritisak na centar".

Nadalje, u Los Angelesu je održao sastanak s direktorom Los Angeles Cruise Terminala Octaviom Sanchezom, a eto s tog sastanka iz Grada Dubrovnika nisu napisali kako je Franković govorio o problemima, već samo piše kako je "gospodin Sanchez iskazao spremnost staviti Gradu Dubrovniku na raspolaganje svoje ekspertize i iskustvo u vidu savjeta i uputa vezanih uz buduće projekte koji će se razvijati u Luci Dubrovnik".

Osim toga, Franković se sastajao i s američkim Hrvatima, gradonačelnikom kalifornijskog Monterreya, a za nadati se da se i njima nije žalio o dubrovačkim problemima.

Naravno da su Sjedinjene američke države jedna od razvijenijih svjetskih zemlja od koje Dubrovnik može toliko toga naučiti, ali Dubrovnik, iako geografski malen, može neke stvari naučiti i tu veliku Ameriku. Ali, kad Franković govori o toliko negativnoga, dakle s naglaskom na probleme, dojam je kao da predstavlja neki grad iz tamo neke zemlje Trećeg svijeta, a ne bivšu Republiku koja je prva priznala Sjedinjene američke države. Uostalom, niti svi građani Dubrovnika ne podupiru Frankovićevu ideju o toliko turistički nepodnošljivom Dubrovnik pa je jednostavno šteta što Franković o toj tematici kazuje kao o nekom unificiranom problemu.

Jasno da uvijek može bolje, naravno da treba sve dovesti na mjere najveće moguće funkcionalnosti, kako oko turizma, tako i oko svega drugoga, ali ovolikim opetovanim žalopojkama dubrovački gradonačelnik svom Gradu čini medvjeđu uslugu.

Sarkastično rečeno, ne trebaju mu tu sad više nikakve ekspertize i modusi djelovanja, sam on na licu mjesta, danas u Americi, a sutra negdje drugo, očito čini sve što može da smanji broj turističkih dolazaka ovom po Dubrovnik lošom reklamom. Jer, nakon što čuje sve te negativne riječi o dubrovačkom turizmu, vjerojatno bi malo tko uistinu posjetio Grad.

Dubrovnik i dalje spava zimski san. Bit će to tako sve do kraja ožujka, odnosno dok ne dođu prvi kruzeri, kao ujedno i prvi znak proljeća. Pritom, obližnji gradovi, koji također žive od turizma, sve su samo ne pusti u ovim zimskim mjesecima.

Evo, recimo Mostar za vikend bio je pun turista. Razgledavali su, kupovali suvenire, fotografirali i radili sve ono što turisti rade. Pritom, svaki restoran bio je otvoren i skroz pun. Mostar tako očito u praksi živi dubrovački san o turizmu koji traje 365 dana godišnje. Ne radi se tu samo o Mostaru, zna se reći da je sad i u Kotoru turistički živo, uostalom za vikend Crnogorce je posjetio i kruzer.

Zašto svi ti gradovi koriste i zimu za svoju turističku promociju, odnosno zašto svi turistički dionici, od ugostitelja pa da uličnih prodavača suvenira, npr. u Mostaru nisu zamrli, dok je u Dubrovniku očito potrebno neko vrijeme da se sve skupa resetira do novog turističkog zamaha na proljeće? Također, Dubrovnik je i bolje povezan s Europom i svijetom od svojih susjednih turističkih takmaca, a opet manje-više ovih dana zjapi prazan.

Odgovor na to pitanje nije jednostran niti jednostavan, kombinacija je to više čimbenika. Očito se u Dubrovniku dovoljno zaradi ljeti kako se zimi doslovno ne mora mrdnuti prstom oko ničega. Valjda baš zato ne osmišljavaju se niti ponude za zimu, niti se gostima ide ususret s cijenama... Uostalom, i ovogodišnji Zimski festival preko koljena je odrađen te, ne računajući Novu godinu, nije privukao nikoga. Kad je već takva atmosfera, logično da neće biti puno bolje niti u siječnju ili veljači.

Primjer kako je novogodišnji doček privukao zaista veliki broj gostiju govori o tome kako je potrebno malo strateškog promišljanja da se stvari promjene. Ovako, očito nikome nije potreba da Dubrovnik svoj turizam i u zimskim mjesecima oživi. Šteta, jer kad je već turizam osnovna djelatnost, ono po čemu je Dubrovnik prepoznatljiv, i što ga čini najprepoznatljivijim u jugoistočnoj Europi, onda tu stvari treba učiniti takvima da budu samoodržive i zimi.

Ne samo da bi se zaradilo, nego da Grad uistinu bude živi organizam, ispuni sve svoje potencijale, što on očito najlakše postiže uz turiste.

Ovako, neispunjenje potencijala po pravilu, u svakoj djelatnosti u životu, je tužno. A k tome, najgore od svega je što ovako svi skupa čekaju da se stvari dogode. U ovom slučaju, da se turizam dogodi sam od sebe uz kombinaciju lijepog vremena i dubrovačkog kamena. Bit će lijepog vremena, kamen još nije skroz izlizan, i turizam će se opet dogoditi u tolikoj mjeri da će se zimi moći doslovno ležati. Ali, duh, duh Grada koji počiva na slučaju, a ne na promišljanju i planiranju, pritom tužno strši, što se baš ovako u zimskim mjesecima najbolje i osjeti.

CNN Travel objavio je popis 12 turističkih destinacija koje bi turisti trebali izbjegavati, a među njima se našao i Dubrovnik. Rezultat je to izjava čelnika nove gradske vlasti koji su se netom što su preuzeli gradsku upravu potrudili na sva zvona razglasiti kako u Dubrovniku turisti nisu poželjni te kako treba njihovu brojku ograničiti te ograničiti pojsete na četiri tisuće gostiju s kruzera i broj kruzera koji posjećuju Grad.

Tako CNN Travel u svom tekstu kojega su prenijeli svi relevantni američki mediji navodi kako su gradske vlasti odlučile poduzeti drastične mjere ne bi li reducirali broj turista, odnosno nastoje ograničiti njihov broj na četiri tisuće dnevno. Navodi se naravno i kako aktualni gradonačelnik namjerava smanjiti broj kruzera.

I dok CNN preporučuje svojim čitateljima da posjete obližnji Cavtat, kako ga opisuju, slikovito mjesto s praznim plažama u kojem nema gužve, sadašnji gradonačelnik Mato Franković, svjestan težine njegovih izgovorenih riječi, nakon sastanka s predstavnicima kruzing kompanija svoje izjave pokušava pripisati „zločestim novinarima“. No štetu je već učinio, i to enormnu, smatra bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić i preporučuje građanima Dubrovnika koji žive od turizma da aktualnog gradonačelnika Frankovića tuže za izgubljenu dobit.

- Zanimljivo je da su danas proradile kamere koje broje turiste, a ja sam još bio dogovorio s predstavnicima UNESCO-a da u jednom danu u povijesnoj jezgri ne bi trebalo biti više od osam tisuća posjetitelja. Inače, samo je nekoliko dana u sezoni kada bi brojka posjetitelja premašivala tih osam tisuća posjetitelja koji su se u povijesnoj jezgri zadržavali oko dva sata. I ta brojka od osam tisuća posjetitelja u jednom danu još uvijek je puno manja od broja ljudi koji su na Stradunu dočekali novu godinu. Tolika koncentracija ljudi na Stradunu za doček puno više ugrožava povijesnu jezgru i spomeničku baštinu nego što je slučaj s brojem turista u pojedinim danima tijekom sezone. - kazao je Vlahušić.

- Inače, onaj famozni sastanak s predstavnicima kruzeraša bio je potpuni promašaj. Ništa nije dogovoreno, niti je nakon njega dana neka konkretna izjava. Opasna je igra koju Franković igra s kruzerima jer je upravo kruzing industrija najbrže rastuća u turizmu s enormnim potencijalima, ali Franković to ne prepoznaje pa ne čudi što se svjetski mediji poput Bloomberga i Suna pa i CNN-a u negativnom kontekstu pišu o Dubrovniku. Mi smo prošle godine imali 181 tisuću turista iz Velike Britanije i 120 tisuća gostiju iz SAD-a, dakle 50 posto turista dolazi iz zemalja čiji mediji donose tekstove kako oni više u Dubrovniku nisu dobrodošli. Efekte tih izjava tek ćemo osjetiti i preporučujem svim građanima koji žive od turizma da tuže gradonačelnika Mata Frankovića zbog izgubljene dobiti. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako Franković Gradu i njegovim stanovnicima zapravo čini enormnu štetu.
strancigrad- Nakon što je Mato Franković uspješno i s potpuno jasnom namjerom protjerao domaće ljude sa Straduna za vrijeme trajanja Zimskoga festivala, predao i prodao dubrovačke zidine za Judine škude privatnoj udruzi građana, sada to još uspješnije radi i s turistima. Nakon Bloomberga, Suna, sada i CNN, najutjecajniji svjetski medij, poručuje svima u svijetu izbjegavajte Dubrovnik. I to ne zbog gužvi u Gradu niti kruzera kojih je iz godine u godinu manje, nego jedino i isključivo zbog Mata Frankovića, koji ne želi turiste u našemu gradu, jer Dubrovnik očito nije njegov grad. Stalne i neodgovorne izjave domaćim i stranim medijima, svakoga stanovnika Dubrovnika iz dana u dan čine siromašnijim. Jer ako nema turista, što će Franković i njegova nesposobna ekipa ponuditi Dubrovčanima. Vjerojatno isto što HDZ uspješno radi u drugim dijelovima Hrvatske. Umjesto da dočekujemo Britance, Irce, Amerikance, Australce, u svome gradu zarađujemo od svoje imovine i svoga rada, mi napuštamo rodna ognjišta, svoj dom, Dubrovnik i Hrvatsku i selimo se zbog onih koji ne žele turiste i tako nas onemogućuju o zaradi. - rekao je Vlahušić.

Kad je u pitanju članak na CNN-u, zanimljivo je da se Dubrovnik u njemu našao na trećem mjestu razvikanih svjetskih turističkih destinacija koje treba izbjegavati, poput Isle of Skye u Škotskoj, Barcelone, Venecije, Santorinija, Butana, Taj Mahala, Mount Everesta, Machu Picchua, Galapagoških otoka, Cinque Terre i Antarktika. Dakle, riječ je o odredištima koja bi rijetko tko zaobišao, a ponajmanje zbog gužvi tamo gdje ih ima. Ulice Santorinija puno su uže nego dubrovačke, a na ukrcaj na tamošnju panoramsku žičaru nerijetko se čeka i po 45 minuta, no rijetko kome od turista te gužve i ljetni šušur smeta.

Vlasti u svim tim destinacijama, koliko god se trudile reducirati broj posjetitelja, još nisu u tome uspjele jer izjava nekog lokalnog čelnika svakako neće spriječiti nekoga da primjerice posjeti Taj Mahal, Santorini ili Machu Picchu. Dovoljno je da takvo putovanje možete sebi priuštiti.

Kad je u pitanju Dubrovnik, njegov problem nisu kruzeri već disperzija turista na kopnu. To je problem koji gradske strukture nisu u stanju riješiti.

Kad već reducira broj kruzera Franković bi trebao dobro razmisliti kojoj će od kompanija reći da u Dubrovniku više nisu dobrodošle. Kruzeri Royala, Norwegiana ili Carnivala, kompanije iz koje su kako se neslužbeno može čuti iz Lučke uprave Dubrovnik, već uputili prigovore na stavove gradske uprave, s obzirom da dovode goste visoke platežne moći, svakako trebaju i dalje imati svoje mjesto u dubrovačkom portu.

Gradonačelnik Franković, koji inače ima iskustva u turističkoj branši, svakako bi trebao dobrano razmisliti što će izjavljivati jer ponekad je dojam da su njegove izjave rezultat krivih savjeta pojedinaca koji s turizmom baš i nemaju puno veze.

U prosincu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 24.741 dolazak, što je 12% više od prosinca 2016. godine i 62.510 noćenja, što je 6% više nego u prosincu 2016. godine.

U 2017. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.915.890 dolazaka s ostvarenih 8.328.181 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15%, a noćenja su u porastu za 12%.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

TZ DNŽ

Britanski „Sun“, koji ima oko 30 milijuna čitatelja, donio je nedavno naslov kako Dubrovčani ne žele da ih turisti posjećuju. Točnije „Sun“ je objavio napis s naslovom: „Dubrovnik je lokacija gdje su snimani Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi i Igra prijestolja, ali lokalci zapravo ne žele da ih posjetite“. To je samo jedan u nizu od sličnih napisa o Dubrovniku koji se pojavljuju u vezi ove tematike u stranim medijima.

U članku „Suna“ tako se spominju lokacije snimanja Ratova zvijezda i Igre prijestolja, spominje se i snimanje Jamesa Bonda, a onda „Sun“ piše: „Uspjeh novih "Ratova zvijezda" donijet će Dubrovniku novu popularnost, što vjerojatno neće naići na dobrodošlicu većine stanovnika. Samo u jednom danu, 2016. godine, 10,388 turista kupilo je karte da prošeće gradskim zidinama. UNESCO je upozorio Grad da bi mogao izgubiti status Svjetske kulturne baštine zbog pretrpanosti koju čine turisti. Slijedom toga, gradonačelnik je rekao da će ograničiti broj dnevnih turista na samo četiri tisuće u 2018.“

Pisanje „Suna“ kako Dubrovčani ne žele da ih turisti posjećuju ne treba nimalo čuditi jer u medijima su sve češći napisi koji Dubrovnik karakteriziraju kao turističku destinacija u koju se ne isplati ići zbog gužvi. No, žalosno je da se takve informacije često plasiraju upravo od strane dežurnih gradskih tužibaba kojima smeta gotovo sve što se tiče turista, pa čak i od strane turističkih djelatnika, onih koji misle kako „tuđi“ gosti stvaraju gužvu dok su „njihovi“ valjda lebde po zraku i ne zauzimaju ni centimetar kvadratni prostora.

Takvim tužibabama poklekla je i aktualna gradska vlast, najavljuju se mjere smanjivanja broja kruzera, a koliko god namjere bile dobre, nažalost izjave gradonačelnika Mata Frankovića u vezi toga, tj. kako će se poraditi na tome da u istom trenutku u Dubrovniku ne bude više od četiri tisuće gostiju s kruzera, u stranim medijima, ali i u dobrom dijelu domaćih medija potpuno se krivo tumače i prenose, pa ispada da Dubrovnik turiste ne želi nikako.

Tužibabe inače kao da nikad nisu bile dalje od Kantafiga, a možda uistinu i nisu pa ni ne znaju za gužve u svim vodećim svjetskim turističkim destinacijama ni za redove u kojima treba čekati i po nekoliko sati kako bi se vidjele neke od svjetskih znamenitosti. I da, većini turista to je – normalno. Nije eto jedino normalno dežurnim gradskim zanovijetalima, njima nije ništa normalno, njima bi valjda bilo normalno da se Dubrovnik vrati na poslijeratne godine kada se turiste u Gradu svijećom tražilo, onda su oni bili sretniji, draže im je bilo gledati masu nezaposlenih na Zavodu nego da Dubrovnik bude Grad s jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti.

Napisi poput ovog u „Sunu“ štete Dubrovniku, jer kad se napiše da Dubrovčani ne žele da ih posjetite na prosječnog čitatelja to ostavlja dojam kako u Dubrovniku žive neki ljudi, grintavi ljudi, namrgođeni i spremni turistu dat nogu u guzicu. Nije bitno što je „Sun“ tabloid, koji je objavio iznimno površan i u krajnjem slučaju netočan tekst, bitno je da ga čita 30 milijuna Britanaca i da takvi naslovi uistinu štete, a teze koje je pokupio „Sun“ se plasiraju se od samih Dubrovčana.

Na ovaj napis reagirao je i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. On je na svojoj Facebook stranici napisao:
„Pročitam članak u The Sun, najčitanijoj britanskoj novini, čije tiskano, Internet i mobilno izdanje mjesečno prati 29.5 milijuna odraslih čitatelja, ima 3 milijuna FB, te 1.4 milijuna Twitter pratitelja. Daleko najutjecajniji britanski medij, za „obične“ ljude, naše najbrojnije turiste. Ove godine svaki četvrti turist, nešto manje od 25 % ostvarenih noćenja u Dubrovniku, došao je s britanskog tržišta, podjednako u hotele i privatni smještaj.

A mi? Umjesto da iskoristimo utjecaj Star Warsa 8, odnosno Disneya kao najveće svjetske kompanije zabave i najutjecajnijeg britanskog medija, a time i značajnog turističkog promotora, trenutna gradska uprava čini sve da ne ponovi uspješni model sa Zimskom festivalom i Dubrovčanima. Protjerali smo domaće ljude sa Straduna, a isto ćemo napraviti i s turistima. Maksimalno 4 tisuće turista u jednome danu u povijesnoj jezgri, kao što piše utjecajni The Sun, a nitko ga ne demantira.“ - napisao je između ostalog Vlahušić.

Vlahušić se u toj svojoj posljednjoj rečenici dotakao jednog od problema razvoja Dubrovnika. Uistinu, aktualna gradska vlast ne trudi se baš demantirati ovakve sulude napise, a i inače u Gradu Dubrovniku zavladala je jedna antipoduzetnička i antituristička klima, kao da svi živimo od zraka, a ne od solada koje u ovaj grad donose isključivo turisti i nitko više, jer svega drugog odavno smo se odrekli, sve drugo ili je nekima smetalo ili je popljačkano. Sad eto smeta i turizam, a napisi poput ovog u „Sunu“ bit će sve učestaliji dok svi Dubrovčani ne shvate od čega žive, pa i oni koji misle da od turizma ne žive jer u njega nisu direktno involvirani.

U studenom 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 31.675 dolazaka, što je 18 posto više od studenog 2016. godine i 83.672 noćenja, što je 13 posto više nego u studenom 2016. godine.

U jedanaest mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.891.095 dolazaka s ostvarenih 8.265.690 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15 posto, a noćenja su u porastu za 12 posto.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

U listopadu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 142.165 dolazaka, što je 14% više od listopada 2016. godine i 514.766 noćenja, što je 10% više nego u listopadu 2016. godine.

U deset mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.859.203 dolazaka s ostvarenih 8.181.765 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15%, a noćenja su u porastu za 12%.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

U rujnu ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 258.418 dolazaka, što je 13 % više od rujna 2016. godine i 1.101.696 noćenja, što je 8,6 % više nego u rujnu 2016. godine.

U devet mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.714.318 dolazaka s ostvarenih 7.663.676 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15 %, a noćenja su u porastu za 12 %.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Amričkih Država.

DPP

U najmanju ruku zanimljivo pitanje osvanulo je na forumu internetskog turističkog portala Trip advisor. Naime, jednog od turista, inače iz Škotske, zanimalo je niti manje niti više, kako se zove mačka koju je viđao pored jedne konobe u Zatonu.

Naime, pod naslovom "Blesavo pitanje, ali mačka", on je otvorio temu u kojoj pita je li netko zna ime prelijepe narančaste "maine coon" mačke koja živi u konobi Gusar, napominjući da je to zaboravljao pitati.
mackazatonTuriste inače zanima doslovno svašta, ali evo ovoga gosta zanimalo je ime mačke što je, koliko god bilo bizarno, ujedno i simpatično. Ne treba posebno niti napominjati da na njegovo pitanje nije pristigao niti jedan odgovor.

V.S.

Stranica 1 od 2

frendy250

fabrio250

aerodrom250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250