CNN Travel objavio je popis 12 turističkih destinacija koje bi turisti trebali izbjegavati, a među njima se našao i Dubrovnik. Rezultat je to izjava čelnika nove gradske vlasti koji su se netom što su preuzeli gradsku upravu potrudili na sva zvona razglasiti kako u Dubrovniku turisti nisu poželjni te kako treba njihovu brojku ograničiti te ograničiti pojsete na četiri tisuće gostiju s kruzera i broj kruzera koji posjećuju Grad.

Tako CNN Travel u svom tekstu kojega su prenijeli svi relevantni američki mediji navodi kako su gradske vlasti odlučile poduzeti drastične mjere ne bi li reducirali broj turista, odnosno nastoje ograničiti njihov broj na četiri tisuće dnevno. Navodi se naravno i kako aktualni gradonačelnik namjerava smanjiti broj kruzera.

I dok CNN preporučuje svojim čitateljima da posjete obližnji Cavtat, kako ga opisuju, slikovito mjesto s praznim plažama u kojem nema gužve, sadašnji gradonačelnik Mato Franković, svjestan težine njegovih izgovorenih riječi, nakon sastanka s predstavnicima kruzing kompanija svoje izjave pokušava pripisati „zločestim novinarima“. No štetu je već učinio, i to enormnu, smatra bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić i preporučuje građanima Dubrovnika koji žive od turizma da aktualnog gradonačelnika Frankovića tuže za izgubljenu dobit.

- Zanimljivo je da su danas proradile kamere koje broje turiste, a ja sam još bio dogovorio s predstavnicima UNESCO-a da u jednom danu u povijesnoj jezgri ne bi trebalo biti više od osam tisuća posjetitelja. Inače, samo je nekoliko dana u sezoni kada bi brojka posjetitelja premašivala tih osam tisuća posjetitelja koji su se u povijesnoj jezgri zadržavali oko dva sata. I ta brojka od osam tisuća posjetitelja u jednom danu još uvijek je puno manja od broja ljudi koji su na Stradunu dočekali novu godinu. Tolika koncentracija ljudi na Stradunu za doček puno više ugrožava povijesnu jezgru i spomeničku baštinu nego što je slučaj s brojem turista u pojedinim danima tijekom sezone. - kazao je Vlahušić.

- Inače, onaj famozni sastanak s predstavnicima kruzeraša bio je potpuni promašaj. Ništa nije dogovoreno, niti je nakon njega dana neka konkretna izjava. Opasna je igra koju Franković igra s kruzerima jer je upravo kruzing industrija najbrže rastuća u turizmu s enormnim potencijalima, ali Franković to ne prepoznaje pa ne čudi što se svjetski mediji poput Bloomberga i Suna pa i CNN-a u negativnom kontekstu pišu o Dubrovniku. Mi smo prošle godine imali 181 tisuću turista iz Velike Britanije i 120 tisuća gostiju iz SAD-a, dakle 50 posto turista dolazi iz zemalja čiji mediji donose tekstove kako oni više u Dubrovniku nisu dobrodošli. Efekte tih izjava tek ćemo osjetiti i preporučujem svim građanima koji žive od turizma da tuže gradonačelnika Mata Frankovića zbog izgubljene dobiti. - kazao je Vlahušić, istaknuvši kako Franković Gradu i njegovim stanovnicima zapravo čini enormnu štetu.
strancigrad- Nakon što je Mato Franković uspješno i s potpuno jasnom namjerom protjerao domaće ljude sa Straduna za vrijeme trajanja Zimskoga festivala, predao i prodao dubrovačke zidine za Judine škude privatnoj udruzi građana, sada to još uspješnije radi i s turistima. Nakon Bloomberga, Suna, sada i CNN, najutjecajniji svjetski medij, poručuje svima u svijetu izbjegavajte Dubrovnik. I to ne zbog gužvi u Gradu niti kruzera kojih je iz godine u godinu manje, nego jedino i isključivo zbog Mata Frankovića, koji ne želi turiste u našemu gradu, jer Dubrovnik očito nije njegov grad. Stalne i neodgovorne izjave domaćim i stranim medijima, svakoga stanovnika Dubrovnika iz dana u dan čine siromašnijim. Jer ako nema turista, što će Franković i njegova nesposobna ekipa ponuditi Dubrovčanima. Vjerojatno isto što HDZ uspješno radi u drugim dijelovima Hrvatske. Umjesto da dočekujemo Britance, Irce, Amerikance, Australce, u svome gradu zarađujemo od svoje imovine i svoga rada, mi napuštamo rodna ognjišta, svoj dom, Dubrovnik i Hrvatsku i selimo se zbog onih koji ne žele turiste i tako nas onemogućuju o zaradi. - rekao je Vlahušić.

Kad je u pitanju članak na CNN-u, zanimljivo je da se Dubrovnik u njemu našao na trećem mjestu razvikanih svjetskih turističkih destinacija koje treba izbjegavati, poput Isle of Skye u Škotskoj, Barcelone, Venecije, Santorinija, Butana, Taj Mahala, Mount Everesta, Machu Picchua, Galapagoških otoka, Cinque Terre i Antarktika. Dakle, riječ je o odredištima koja bi rijetko tko zaobišao, a ponajmanje zbog gužvi tamo gdje ih ima. Ulice Santorinija puno su uže nego dubrovačke, a na ukrcaj na tamošnju panoramsku žičaru nerijetko se čeka i po 45 minuta, no rijetko kome od turista te gužve i ljetni šušur smeta.

Vlasti u svim tim destinacijama, koliko god se trudile reducirati broj posjetitelja, još nisu u tome uspjele jer izjava nekog lokalnog čelnika svakako neće spriječiti nekoga da primjerice posjeti Taj Mahal, Santorini ili Machu Picchu. Dovoljno je da takvo putovanje možete sebi priuštiti.

Kad je u pitanju Dubrovnik, njegov problem nisu kruzeri već disperzija turista na kopnu. To je problem koji gradske strukture nisu u stanju riješiti.

Kad već reducira broj kruzera Franković bi trebao dobro razmisliti kojoj će od kompanija reći da u Dubrovniku više nisu dobrodošle. Kruzeri Royala, Norwegiana ili Carnivala, kompanije iz koje su kako se neslužbeno može čuti iz Lučke uprave Dubrovnik, već uputili prigovore na stavove gradske uprave, s obzirom da dovode goste visoke platežne moći, svakako trebaju i dalje imati svoje mjesto u dubrovačkom portu.

Gradonačelnik Franković, koji inače ima iskustva u turističkoj branši, svakako bi trebao dobrano razmisliti što će izjavljivati jer ponekad je dojam da su njegove izjave rezultat krivih savjeta pojedinaca koji s turizmom baš i nemaju puno veze.

U prosincu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 24.741 dolazak, što je 12% više od prosinca 2016. godine i 62.510 noćenja, što je 6% više nego u prosincu 2016. godine.

U 2017. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.915.890 dolazaka s ostvarenih 8.328.181 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15%, a noćenja su u porastu za 12%.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

TZ DNŽ

Britanski „Sun“, koji ima oko 30 milijuna čitatelja, donio je nedavno naslov kako Dubrovčani ne žele da ih turisti posjećuju. Točnije „Sun“ je objavio napis s naslovom: „Dubrovnik je lokacija gdje su snimani Ratovi zvijezda: Posljednji Jedi i Igra prijestolja, ali lokalci zapravo ne žele da ih posjetite“. To je samo jedan u nizu od sličnih napisa o Dubrovniku koji se pojavljuju u vezi ove tematike u stranim medijima.

U članku „Suna“ tako se spominju lokacije snimanja Ratova zvijezda i Igre prijestolja, spominje se i snimanje Jamesa Bonda, a onda „Sun“ piše: „Uspjeh novih "Ratova zvijezda" donijet će Dubrovniku novu popularnost, što vjerojatno neće naići na dobrodošlicu većine stanovnika. Samo u jednom danu, 2016. godine, 10,388 turista kupilo je karte da prošeće gradskim zidinama. UNESCO je upozorio Grad da bi mogao izgubiti status Svjetske kulturne baštine zbog pretrpanosti koju čine turisti. Slijedom toga, gradonačelnik je rekao da će ograničiti broj dnevnih turista na samo četiri tisuće u 2018.“

Pisanje „Suna“ kako Dubrovčani ne žele da ih turisti posjećuju ne treba nimalo čuditi jer u medijima su sve češći napisi koji Dubrovnik karakteriziraju kao turističku destinacija u koju se ne isplati ići zbog gužvi. No, žalosno je da se takve informacije često plasiraju upravo od strane dežurnih gradskih tužibaba kojima smeta gotovo sve što se tiče turista, pa čak i od strane turističkih djelatnika, onih koji misle kako „tuđi“ gosti stvaraju gužvu dok su „njihovi“ valjda lebde po zraku i ne zauzimaju ni centimetar kvadratni prostora.

Takvim tužibabama poklekla je i aktualna gradska vlast, najavljuju se mjere smanjivanja broja kruzera, a koliko god namjere bile dobre, nažalost izjave gradonačelnika Mata Frankovića u vezi toga, tj. kako će se poraditi na tome da u istom trenutku u Dubrovniku ne bude više od četiri tisuće gostiju s kruzera, u stranim medijima, ali i u dobrom dijelu domaćih medija potpuno se krivo tumače i prenose, pa ispada da Dubrovnik turiste ne želi nikako.

Tužibabe inače kao da nikad nisu bile dalje od Kantafiga, a možda uistinu i nisu pa ni ne znaju za gužve u svim vodećim svjetskim turističkim destinacijama ni za redove u kojima treba čekati i po nekoliko sati kako bi se vidjele neke od svjetskih znamenitosti. I da, većini turista to je – normalno. Nije eto jedino normalno dežurnim gradskim zanovijetalima, njima nije ništa normalno, njima bi valjda bilo normalno da se Dubrovnik vrati na poslijeratne godine kada se turiste u Gradu svijećom tražilo, onda su oni bili sretniji, draže im je bilo gledati masu nezaposlenih na Zavodu nego da Dubrovnik bude Grad s jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti.

Napisi poput ovog u „Sunu“ štete Dubrovniku, jer kad se napiše da Dubrovčani ne žele da ih posjetite na prosječnog čitatelja to ostavlja dojam kako u Dubrovniku žive neki ljudi, grintavi ljudi, namrgođeni i spremni turistu dat nogu u guzicu. Nije bitno što je „Sun“ tabloid, koji je objavio iznimno površan i u krajnjem slučaju netočan tekst, bitno je da ga čita 30 milijuna Britanaca i da takvi naslovi uistinu štete, a teze koje je pokupio „Sun“ se plasiraju se od samih Dubrovčana.

Na ovaj napis reagirao je i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. On je na svojoj Facebook stranici napisao:
„Pročitam članak u The Sun, najčitanijoj britanskoj novini, čije tiskano, Internet i mobilno izdanje mjesečno prati 29.5 milijuna odraslih čitatelja, ima 3 milijuna FB, te 1.4 milijuna Twitter pratitelja. Daleko najutjecajniji britanski medij, za „obične“ ljude, naše najbrojnije turiste. Ove godine svaki četvrti turist, nešto manje od 25 % ostvarenih noćenja u Dubrovniku, došao je s britanskog tržišta, podjednako u hotele i privatni smještaj.

A mi? Umjesto da iskoristimo utjecaj Star Warsa 8, odnosno Disneya kao najveće svjetske kompanije zabave i najutjecajnijeg britanskog medija, a time i značajnog turističkog promotora, trenutna gradska uprava čini sve da ne ponovi uspješni model sa Zimskom festivalom i Dubrovčanima. Protjerali smo domaće ljude sa Straduna, a isto ćemo napraviti i s turistima. Maksimalno 4 tisuće turista u jednome danu u povijesnoj jezgri, kao što piše utjecajni The Sun, a nitko ga ne demantira.“ - napisao je između ostalog Vlahušić.

Vlahušić se u toj svojoj posljednjoj rečenici dotakao jednog od problema razvoja Dubrovnika. Uistinu, aktualna gradska vlast ne trudi se baš demantirati ovakve sulude napise, a i inače u Gradu Dubrovniku zavladala je jedna antipoduzetnička i antituristička klima, kao da svi živimo od zraka, a ne od solada koje u ovaj grad donose isključivo turisti i nitko više, jer svega drugog odavno smo se odrekli, sve drugo ili je nekima smetalo ili je popljačkano. Sad eto smeta i turizam, a napisi poput ovog u „Sunu“ bit će sve učestaliji dok svi Dubrovčani ne shvate od čega žive, pa i oni koji misle da od turizma ne žive jer u njega nisu direktno involvirani.

U studenom 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 31.675 dolazaka, što je 18 posto više od studenog 2016. godine i 83.672 noćenja, što je 13 posto više nego u studenom 2016. godine.

U jedanaest mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.891.095 dolazaka s ostvarenih 8.265.690 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15 posto, a noćenja su u porastu za 12 posto.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

U listopadu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 142.165 dolazaka, što je 14% više od listopada 2016. godine i 514.766 noćenja, što je 10% više nego u listopadu 2016. godine.

U deset mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.859.203 dolazaka s ostvarenih 8.181.765 noćenja. U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15%, a noćenja su u porastu za 12%.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

U rujnu ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 258.418 dolazaka, što je 13 % više od rujna 2016. godine i 1.101.696 noćenja, što je 8,6 % više nego u rujnu 2016. godine.

U devet mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.714.318 dolazaka s ostvarenih 7.663.676 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom dolasci su u porastu za 15 %, a noćenja su u porastu za 12 %.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske, Bosne i Hercegovine, te Sjedinjenih Amričkih Država.

DPP

U najmanju ruku zanimljivo pitanje osvanulo je na forumu internetskog turističkog portala Trip advisor. Naime, jednog od turista, inače iz Škotske, zanimalo je niti manje niti više, kako se zove mačka koju je viđao pored jedne konobe u Zatonu.

Naime, pod naslovom "Blesavo pitanje, ali mačka", on je otvorio temu u kojoj pita je li netko zna ime prelijepe narančaste "maine coon" mačke koja živi u konobi Gusar, napominjući da je to zaboravljao pitati.
mackazatonTuriste inače zanima doslovno svašta, ali evo ovoga gosta zanimalo je ime mačke što je, koliko god bilo bizarno, ujedno i simpatično. Ne treba posebno niti napominjati da na njegovo pitanje nije pristigao niti jedan odgovor.

V.S.

U kolovozu 2017. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 399.518 dolazaka, što je sedam posto više od kolovoza 2016. godine i 2.136.933 noćenja, što je 5,8 posto više nego u kolovozu 2016. godine.

U osam mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.451.076 dolazaka s ostvarenih 6.549.719 noćenja.  U usporedbi s 2016. godinom noćenja su u porastu za 12,8 posto.

Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Francuske te Sjedinjenih Američkih Država.

DPP

Cappelli ne zna o čemu govori, riječi su kojima je nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao izjavu ministra turizma Garija Cappellija koji je u kontekstu gužvi pitao "pitao Dubrovčane, bivše vlasti, zašto im je svake godine ostajalo po 100, 200 milijuna kuna u proračunu, a možda nisu na vrijeme reagirali u smislu infrastrukture, parkinga, dolazaka kruzera".

Vlahušića je najviše zasmetala priča o gužvama.

- Ne mogu ministar Cappelli i gradonačelnik Mato Franković govoriti da ne mogu riješiti gužve. To je negativna promocija Dubrovnika! Oni moraju reći da je to super i odlično, kako se dogodilo jedan dan pa je sad sve super. A ne kukati i plakati kako ne znamo riješiti gužvu! - objasnio je.

- A ta gužva koju spominju je samo zato jer su Franković i HDZ dopustili da besplatno "shuttle" autobusi dolaze na Pile! Postoje svi pokazatelji, brojači posjetitelja, dakle najsofisticiraniji sustav, koji nam kazuje koliko ljudi uđe u Grad preko Pila. Taj dio priče ne može proći kroz vrata od Pila! A dolaze samo jer im je HDZ besplatno to omogućio! Kad ne bi bilo vinjeta za autobuse, ne bi bilo niti gužve na Pilama. Neka Cappelliju daju izvješće koliko je jučer posjeta bilo Dubrovačkim muzejima. Bilo ih je tisuću. To su gosti koji unaprijed kupe izlete, za njih treba biti besplatno. Ali, nikakva infrastruktura neće riješiti problem onih koji na Pile dođu besplatno, ne kupe niti izlete. I, to sve jer je netko to htio. A htio je bivši predsjednik Gradskog vijeća. - objasnio je Vlahušić.

- Podsjeća me sve to na jednu priču. Recimo, imamo restoran. Preuzme ga novi član obitelji. Njemu kažu da postoje problemi s gužvom na što se žale susjedi, a on kaže da će problem riješiti prepoloviši broj stolova. Hoće li riješiti gužve? Gužve se mogu riješiti samo povećanjem cijena i ukidanjem besplatnih "shuttle" autobusa, odnosno naplaćivanjem po cijeni od 1500 kuna. Rijetko se kad dogodi da je gužva u samome Gradu, radi se o Pilama. A samo zato da bi agencije nesmetano mogle biti dužne Gradu Dubrovniku 22 milijuna kuna. - istaknuo je, dodajući "kako je ideja o odvojenim odlascima "shuttle" autobusa njegova, a ne nikakvog Potrebice, nikakvog Peza i nikakvog Frankovića".

Najviše ga ljuti, rekao je, "što sami sebi uskačemo u usta".
- Stvara se ružna medijska slika. Kad gradonačelnik kaže da je gužva, pa isto ponavlja ministar turizma, tko će dolaziti u Grad? Hoćemo li dogodine imati ovakve brojke? Sumnjam. Sad su tu neki kao eksperti koji nas uspoređuju s Barcelonom... Pa o čemu se tu radi? Jesmo li mi kreteni?! Od čega mi živimo? Gradonačelnik i ministar turizma nam rade štetu. Samo zato što ne znamo kako riješiti problem prolaska kroz jedna vrata. Ili, znamo pa smo stavili konop, koji izgleda ružno. Izgleda ružno i onaj u Vratima od Grada, ali on tamo mora biti. - istaknuo je.

- Možemo pustiti turiste kroz obnovljeni park u Pilama, kojega je DPDS pet godina obnavljao. Lani to nismo mogli, ali zar ne bi sad bilo bolje da se ulazi kroz park. Ima jednako skalina kao i kad se spuštamo preko Meštrovićevog luka. Problem bi bio riješen, a ljudi bi mogli uživati u parku. - kazao je Vlahušić.

Što se tiče Cappellijevih tvrdnji o "višku u proračunu", Vlahušić se nije posebno osvrtao, već je odgovorio kako bi broj sredstava na računu Grada mogao biti i veći.
- Kad bi bili pametni, novca bi moglo biti i više. Kad bi agencije platile 22 milijuna kuna, Excelsa za žičaru sad već 15, 16 milijuna kuna, tu su novci koje bi imali da Grad upravlja zidinama. A kad je Franković preuzeo Grad, dočekalo ga je 30 milijuna kuna. Dakle, uz navedena potraživanja i ovih 30 milijuna kuna, to je 100 milijuna kuna na koje bi mogli računati ako budemo pametni. - rekao je Vlahušić.

Nešto prije 21 sat u petak navečer u Grad se jedva ulazilo i iz Grada jedva izlazilo, u vratima od Pila, što već odavno nije zapravo nikakva vijest. No, otkako je u funkciji brojač posjetitelja, u ovim prigodama može se otvoriti cijeli niz novih pitanja oko, kako se to popularno kaže, upravljanja povijesnom jezgrom.

Naime, brojač posjetitelja, projekt bivše gradske uprave kojem su se mnogi smijali, a sad se pozivaju na njega, omogućio je uvid u realnom vremenu koliko ljudi je trenutno u Gradu, a u vrijeme kada su snimljene priložene fotografije on je pokazivao brojku manju od pet tisuća ljudi, dakle, daleko ispod one granice od osam tisuća posjetitelja koju su neki kao stručnjaci odredili da može biti vrhunac.
brojpospetakI što onda raditi u trenucima kada se masa nabije u Vrata od Grada, jer očito nije toliki problem u broju posjetitelja koji su u jednom trenutku u Gradu, što pokazuju i ova slika sa Straduna nekoliko minuta kasnije na kojoj je jasno da na Stradunu i nije baš tako neizdrživa gužva.
stradunbezguzveOčito nije ni samo problem u broju gostiju s kruzera koji gradska uprava želi drastično srezati, jer u petak navečer gostiju s kruzera gotovo da i nije bilo, a sjetit će se mnogi i prošlogodišnjeg „ludila“ u Gradu kada na vezu i sidru nije bilo niti jednog kruzera pa je Grad isto bio začepljen. Ne treba posezati u sjećanje ni u prošlu godinu, jer i proteklu nedjelju u Gradu je navečer bilo slično, a kruzera jednako tako u tim satima nije bilo.
guzdbk3Da se onda prošire Vrata od Grada ili zabrani ulazak u Grad?! Da uz reduciranje broja kruzera gradska uprava krene i u reduciranje broja drugih gostiju, da se zabrani turistima dolazak u Dubrovnik?! Proširenje Vrata od Grada je naravno šala, zabrana ulaska u Grad nakon što broj posjetitelja dosegne određeno brojku ne može funkcionirati u ovakvim situacijama jer nije riječ o organiziranim i planiranim dolascima već o turistima koji su se sami uputili put Grada, a šala je naravno i zabrana dolazaka turistima u Dubrovnik, iako svakome svašta može pasti na pamet pa čak i to, posebno u Institutu za istraživanje ruda i gubljenje vremena.

Jer, nekakav Institut za istraživanje ruda i gubljenje vremena zasigurno će u skorije vrijeme izraditi nekakvu kvazistudiju upravljanja povijesnom jezgrom i, naravno, to masno naplatiti iz gradskog proračuna. Bit će zanimljivo vidjeti tu „studiju“ i rješenja koja će ponuditi u ovakvim situacijama.
guzdbk1A rješenja zapravo nema osim jednog za koji nije potrebno biti previše stručan za predložiti ga, a još manje čekati prijedloge Instituta za istraživanje ruda i gubljenje vremena, a to je, sasvim logično, disperzija posjetitelja na preostale ulaze u Grad, Vrata od Grada na Pločama i prolaz na Buži.

No, da bi se do toga došlo potrebno je daleko više od studije upravljanja povijesnom gradskom jezgrom, odnosno potrebna su nova prometna rješenja uz koja bi se rasteretile Pile i samim tim Vrata od Grada na zapadu. Na ta rješenja, posebno na realizaciju, uz jedno par tisuća javnih rasprava i obavezno njorganje na svaku promjenu, vjerojatno ćemo se načekati. Dotad, čekajući Institut za istraživanje ruda i gubljenje vremena i hoće li kakva nova ideja prometnih rješenja zasmetat nekome u njegovu komodu, neka se kuka kako je vruće i kako nam eto turisti dolaze činit gužvu, jer Dubrovnik živi od proizvodnje parizera, a ne od turizma.

Stranica 1 od 2

frendy250

fabrio250

aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250