Srđ je naš i Zelena akcija podnijeli su ovaj tjedan novu tužbu protiv lokacijske dozvole za projekt golfa na Srđu, rekli su na današnjoj konferenciji za novinare koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor i Enes Čerimagić iz Zelene akcije.

Podsjetimo, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada 2015. godine lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtki Razvoj Golf u vrijeme kada je Vlada bila tehnička. Na Upravnom sudu u Splitu u veljači 2017. godine poništena je lokacijska dozvola za projekt golfa na Srđu, nakon što je u rujnu 2016. "srušena" Studija utjecaja na okoliš za taj projekt, a na tužbu koju su 2013. godine podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i građanska inicijativa Srđ je naš. Pak, početkom siječnja lokacijska dozvole za projekt golfa na Srđu ponovo je izdana.

- Mi moramo na sudu dokazivati ono što smo već dokazali. Početkom godine, u sjeni praznika, izdana je nova lokacijska dozvola za Srđ. Ona je u svojoj biti prepisana stara lokacijska dozvola, temelji se na okolišnoj dozvoli koja je također obnovljena 2017. godine, a koja je po našem mišljenju grubo ignorira pravno shvaćanje suda, koji je prethodnu dozvolu poništio 2016. godine. U prosincu smo podigli zajedno s Društvom hrvatskih arhitekata tužbu protiv te obnovljene okolišne dozvole, a ovaj tjedan i tužbu protiv nove lokacijske dozvole. - rekao je Čerimagić.

- Naši glavni argumenti su što mislimo da nakon 2014. godine i presude Visokog upravnog suda, ovaj projekt je neusklađen s prostornim planom DNŽ i to dokazujemo u svojoj tužbi. U Urbanističkom planu uređenja i prostornim planovima postoji sustav rješenja vodoopskrbe, a to je da zahvat ima svoj samostalni sustav, a lokacijskom dozvolom se predviđa da se cijeli projekt priključi na vodoopskrbni sustav Grada Dubrovnika i iskoristi dugo očekivani pročistač vode u Komolcu. Smatramo da je to neprihvatljivo i suprotno prostornim planovima. Javni uvid za projekt, koji se želi graditi u Dubrovniku, proveden je u Zagrebu. To je nezakonito i nedopustivo i to je jedna od stvari koju dokazujemo u našoj tužbi protiv lokacijske dozvole. - objasnio je Čerimagić.

Capor je govorio o plaćanju troškova infrastrukture koja bi uz ovaj projekt trebala niknuti.
- U situaciji smo da ponovo raspravljamo tko će platiti infrastrukturu. Tijekom prošle lokacijske dozvole bilo je jasno da ti troškovi idu na Grad Dubrovnik i javne tvrtke. Iscurio je u javnost nacrt ugovora između Grada i Razvoj Golfa i bilo je očito da će troškovi biti plaćeni od strane Grada i javnih tvrtki. Razvoj bi izgradio bez natječaja infrastrukturu koji bi Grad morao otkupiti. Prema tome, čitav iznos infrastrukture bio bi plaćen od Grada. U postupku izdavanja lokacijske i Studije utjecaja na okoliš dozvole nisu sudjelovali predstavnici Grada te su s tim prihvatili ovakvo rješenje koje zagovara Razvoj Golf. Nije dobro što daleko od očiju javnosti počinju pregovori o plaćanju infrastrukture, to za nas može imati ogromne posljedice. Gradonačelnik Franković je prijetio raskidanjem ugovora o koncesiji, a sad je samo muk. Kad je muk, onda bi se građani morali bojati. - zaključio je koordinator GI Srđ je naš Đuro Capor.

Dubrovnik će ponovo imati pet kulturnih vijeća, iz pet kulturnih djelatnosti, a svako će imati tri člana. Izglasali su to vijećnici na prošloj sjednici Gradskog vijeća. Gradonačelnik Mato Franković odlučio je tako proširiti sudjelovanje "kulturnjaka" u odlučivanju koje se tiče donošenja programa.

Sve to, zapravo je, pohvalno. Recimo, "srđevci" Frankoviću isto zamjeraju, u priopćenju za javnost navodeći kako je pitanje može li se naći 15 kulturnih radnika za vijeća, dodajući i kako se tu radi o podjeli plijena.

No, ako se uzme u obzir da je sve neka podjela plijena jer oni koji odlučuju, postavit će one kojima vjeruju, a nažalost, u Hrvatskoj radi se obično o onima kojima se vjeruje u političkom smislu, pa i ako je mizanscena raspodjele planiranih položaja i razmještaja figura ono što je ukorijenjenošću sračunato u život, Frankovićeva ideja o pet kulutrnih vijeća može zaživjeti.

Uostalom, kako može biti gore nego sad? Ustanove u kulturi funkcioniraju tako da imaju svoje ravnatelje, više-manje, postavljene prema političkoj liniji. Ne znači to da te osobe nisu stručne, dapače, ali bez određenih „poguranaca” ne bi mogle biti tu gdje jesu. U tim ustanovama u kulturi postoje i upravna vijeća, koju pak čine poneki koji s kulturom aposlutno nemaju nikakve veze, toliko da čovjeku to postaje mučno i tužno.

S druge strane tu su udruge, vječni paraziti sustava, od kojih opet neke imaju i dobre namjere, ali da baš svaka ili skoro svaka mora dobiti neku paru, i ne mora.

U takvoj konstelaciji snaga, ukoliko se odaberu pravi ljudi za kulturna vijeća Grada Dubrovnika, s mogućnošću izbjegavanja partijskih linija, nekog reda bi se moglo i uvesti.

Danas, u dubrovačkoj kulturi prečesto vrijedi ona da ako bi bio uspješan moraš odavati imidž uspješnosti, a što u praksi ne znači sami uspjeh. Kako u poslovnom, pa tako i u programskom smislu. Uostalom, Dubrovniku se kultura događa više po imidžu Grada, inerciji. Koja okvirno glasi: red izložbi, red koncerata. Uvijek sa skorom jednom te istom publikom. Red je tu i alternativnih koncepata, s opet jednom te istom publikom.

Kad se pokušalo nešto više, odnosno kad su se pokušalo kandidirati Dubrovnik za Europsku prijestolnicu kulture, rezultat je bio porazan. Ukoliko se želi ostati u učmalosti, ovako kako je sad, onda uistinu pet kulturnih vijeća nije potrebno.

Ne znači sve to da će ideja Mata Frankovića uroditi većim plodom, možda neće. Ovisi uostalom i koliko pažljivo će se odabrati ti kulturni radnici i koliko će istinski sudjelovati u kulturnim programima.

No, Franković očito želi neke promjene. A pokušaji ipak nečemu i vode.

Upravni odjel Grada Dubrovnika za turizam, gospodarstvo i more, temeljem članka 8. Odluke o dodjeli potpora za zapošljavanje pripravnika i Zaključka gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića raspisao je natječaj za dodjelu potpora za zapošljavanje pripravnika na području Grada Dubrovnika u 2018. godini. Visina pojedinačne mjesečne potpore za zapošljavanje iznosi 2.800 kuna, a dodjeljuje se tijekom pripravničkog staža (godina dana) pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost na području Grada Dubrovnika.

Podsjetimo, visina potpore za zapošljavanje pripravnika do sada je iznosila 2.500,00 kuna, a odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika taj iznos za 2018. godinu povećan je za 300 kuna.

Za provođenje Odluke o dodijeli potpora za zapošljavanje pripravnika u proračunu za 2018. godinu osigurano je 1.400.000,00 kuna.

Uvjeti, kriteriji i način dodjele potpora, prava i obveze pripravnika i korisnika potpora za zapošljavanje, te način isplate potpore moguće je pronaći u tekstu natječaja koji se nalazi u nastavku.

DPP

Uz predstavljanje programa manifestacije Festa 2018. Dubrovnik, zanimljivo je o financiranju udruga govorio ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović, koji vjeruje kako se novci koji za udruge idu kroz javne potrebe u kulturi ne trebaju smanjivati.

Ivanović se dotaknuo ove teme govoreći o Rock paradi, događaju koji će se u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik održati uz Noć muzeja te Festu 2018. Dubrovnik.

Naglasio je kako je prošlogodišnja Rock parada UGD donijela novu publiku, dodajući i da tako UGD "ostvaruje strategiju razvoja kulture Grada Dubrovnika".

- To je povezivanje s udrugama. Oni su živući čimbenici Grada! Te javne potrebe u kulturi, a za koje neki nažalost zagovaraju da ih se treba smanjiti ili radikalno zasjeći. Ne. Program koje proizvode udruge je brojčano veći nego što ga proizvode ustanove u kulturi Grada Dubrovnika. Ne govorim o kvaliteti nego o broju događanja. Prema tome, ne smije se zanemariti taj aspekt nego ga se treba kontinuirano zagovarati. - objasnio je Ivanović.

Temu izdvajanja u kulturi nedavno je aktualizirao predsjednik DUSTRAže Željko Raguž, koji vjeruje kako se tu izdvaja previše novca nauštrb sporta. Upravo će o Prijedlogu programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2018. godinu raspravljati gradski vijećnici na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u srijedu.

V.Salvia

Grad Dubrovnik dat će u najam stan Sveučilištu u Dubrovniku. Naime, pred vijećnike na iduću sjednicu Gradskog vijeća ide Prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom sa Sveučilištem u Dubrovniku.

Radi se o stanu od 43 metra kvadratna, koji se nalazi u Ulici Stjepana Cvijića, u Gružu. E, sad, najamnina stana iznosit će 646 kuna.

Neupitno je da je plaća sveučilišnih profesora u Hrvatskoj podcijenjena, ali svejedno, radi se o onima koji i dalje imaju plaću koja iznosi puno više od prosjeka. Isto to vrijedi i za doktore, gdje također postoji inicijativa da im Grad osigura stanove. Uz toliko onih koji također nemaju gdje živjeti, a recimo rade na kakvoj blagajni za tri, tri i pol tisuće kuna, čemu potpomagati one koji zarađuju barem deset tisuća kuna, poput liječnika ili sveučilišnih profesora?

U obrazloženju ovog Prijedloga tako se navodi "kako se gradski stan može dati u najam izvan liste reda prvenstva osobama od posebnog značenja za Grad Dubrovnik, odnosno u ovom slučaju za deficitarna zanimanja za koje se procijenilo da su prijeko potrebna Gradu Dubrovniku".

Posebni značaj za Grad Dubrovnik? Ispada tako da će u Dubrovnik doći predavati nobelovac, kojega se pošto-poto treba privoliti da u Gradu ostane.

U obrazloženju se još navodi kako se stan daje Sveučilištu na vremensko razdoblje od godinu dana.
"Općepoznato je da Sveučilište u Dubrovniku svakodnevno radi sa stalnim poteškoćama, od kojih je ključni problem nedostatak nastavnog kadra, koji nastaje kao posljedica nedostatka i skupoće smještajnih kapaciteta u gradu Dubrovniku. Nastavnici koji imaju sve potrebne kompetencije za održavanje nastave , teško se odlučuju ostati raditi u Dubrovniku, obzirom da im je iznimno teško naći smještaj u našem gradu, te zbog toga odlaze u druge gradove." - stoji u obrazloženju privremenog pročelnika za upravljanje gradskom imovinom Zdenka Medovića.

Naravno da je potrebno zadržati sveučilišne profesore u Dubrovniku, kako dubrovačko Sveučilište uistinu ne bi zamrlo, ali to ne znači da oni koji zarađuju dvostruko više od prosjeka trebaju stanovati praktički za mukte. Uostalom, zašto im Grad Dubrovnik nije osigurao stan po normalnom najmu?

Nadalje, koliko bi koštao najam stana, na istoj ovoj adresi za onoga tko stan ide iznajmiti redovnim putem? Iako se radi o relativno malenom prostoru, od dakle 43 kvadrata, u Gružu, najam bi iznosio nekoliko tisuća kuna. Koliko to ostavlja prostora za kakav-takav, nazovimo ga, život, poznata je priča okrutnih okova hrvatske zbilje, koja govori da je država u samom vrhu europske ljestvice po siromaštvu.

Posebno je zabrinjavajuće što upravo mlade obitelji teško pronalaze sredstva za egzistenciju, a eto podupiru se oni koji su svojom plaćom dovoljno povlašteni da mogu normalno živjeti.

Jednostavno, ne treba činiti socijalne slučajeve od onih koji to nisu.

Nakon što je rekonstruirana gradska uprava te nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković tako oko sebe okupio tim ljudi kojima vjeruje, počelo se i s obnovom zgrade. Ove radove Franković je još najavio sredinom studenoga na sjednici Gradskog vijeća.

Tada je kazao kako će se iznos od 950 tisuća kuna utrošiti u preuređenje službenog salona, kao i u kupnju novog namještaja. Između ostalog, kazao je kako prozori propuštaju vodu, dodajući da su "prilikom svake velike kiše naši inventari šugamani i broke", ali i kako s fasada otpada kamen.

- Zgrada se nalazi u lošem stanju i potrebna su značajna financijska sredstva da ovo sve skupa uredimo na način da udovoljava svrsi i ne propušta vlagu, ništa više od toga, nema luksuza. - rekao je Franković na Gradskom vijeću.

Svi ti radovi koje je najavio u studenome sad su i započeli te je za očekivati kako broke i šugamani u skoroj budućnosti neće biti dio inventara u uredima zgrade gradske uprave.

V.Salvia

Grad Dubrovnik je putem svog Upravnog odjela za promet proveo radove uređenja Ulice kneza Domagoja u Lapadu. Saniran je asfaltni kolnik u dužini od 340 metara i ukupne površine 2300 metara kvadratnih. Vrijednost izvedenih radova iznosi 470 tisuća kuna s PDV-om.

Nastavak je to radova na temeljitoj obnovi gradskih prometnica koji se izvode u sklopu programa redovnog održavanja. Na području gradskog kotara Lapad, podsjetimo, prethodno je saniran asfaltni kolnik u Ulici Luke Sorkočevića i Ulici Petra Zoranića
.
U potonjoj ulici izveden je novi nogostup koji nije postojao prije sanacije ove ulice te je napravljena travna rešetka radi što boljeg izgleda ulice i osiguranja dodatnih parkirnih mjesta.

DPP

Četvrtak, 21 Prosinac 2017 13:16

Betlehemsko svjetlo mira u Gradu Dubrovniku

Skauti zdruga Dubrovačke biskupije danas su u Gradsku vijećnicu donijeli Betlehemsko svjetlo mira koje su podijelili s gradonačelnikom Matom Frankovićem i njegovim suradnicima kao i nazočnim pročelnicima upravnih odjela te službenicima gradske uprave.

Prigodnim riječima o betlehemskom svjetlu obratio se katedralni kapelan i duhovnik skauta don Marin Lučić.

Betlehemsko svjetlo mira u Dubrovnik je stiglo iz Šibenika, a u Hrvatsku su ga ovom rutom iz Beča donijeli riječki skauti. Betlehemsko svjetlo mira je program koji je započeo u Austriji 1986. godine. Jedini je otvoreni plamen koji se može voziti avionom, a u Dubrovnik su ga zadnji put prije deset godina donijeli izviđači.

Skautski odred sv. Benedikta prvi je takav odred utemeljen u Dubrovačkoj biskupiji, a čini ga tridesetak skauta većinom učenika od petog do osmog razreda osnovne škole te nekoliko srednjoškolaca. Voditelji odreda su Vanda Kljunak i Krešo Matković. Boje marama skautskog zdruga Dubrovačke biskupije su crvena i modra, prema bojama na dubrovačkom grbu.

DPP

Utorak, 19 Prosinac 2017 20:28

Tko je "uhitio" koje upravno vijeće...

Većina u Gradskom vijeću je na posljednjoj ovogodišnoj sjednici imenovala svoje ljude u upravna vijeća javnih ustanova u kulturi kao i u Upravno vijeće Javne ustanove Sportski objekti Dubrovnik. Neki od razrješenih članova upravnih vijeća tako su ponovo imenovani.

Pavo Jančić razrješen je, a potom i ponovo imenovan za člana Upravnog vijeća Doma Marina Držić gdje je Pero Vićan također razriješen, a za novog člana imenovan je Fehim Vukotić.

Ivana Njavro i Đelo Jusić razriješeni su te ponovo imenovani u Upravno vijeće Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Pero Milković više nije u Upravnom vijeću Folklornog ansambla Linđo. Umjesto njega imenovan je Luko Brailo, a dr. Nikša Bukvić je nakon razrješenja ponovo imenovan.

Nakon što su Mia Njavro i Ante Damić razrješeni iz Upravnog vijeća Kinematografa Dubrovnik imenovani su Marko Radić i Petra Dragojević.

Srđana Cvijetić razrješena je iz Upravnog vijeća Dubrovačkih ljetnih igara, a imenovan je Karlo Gjurašić te Damir Čokljat koji je nakon razrješenja ponovo imenovan.

Iz Upravnog vijeća Kazališta Marina Držića razrješeni su Silvija Petrlić Saltarić i Katica Pedrini Falkoni, a imenovani su Karlo Krijes, Vesna Babarović i Đuro Market koji je nakon razrješenja ponovo imenovan.

Većina u Gradskom vijeću razrješila je Srđana Vrtikapu i Davora Jančića iz UV Sportskih objekata, a imenovala Nebojšu Stojčića i Đura Musladina. Matko Munitić i Gordan Špero su razrješeni pa ponovo imenovani.

N.Metković

Izaslanstvo Grada Dubrovnika predvođeno zamjenicom gradonačelnika Jelkom Tepšić i predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom boravilo je u provinciji Ravenna gdje se svečano obilježilo 50 godina bratimljenja dvaju gradova.

Veliki jubilej obilježen je prigodnim dvodnevnim programom, a posebnost cjelokupne proslave bila je ceremonija prijema kojoj su nazočili svi aktualni i dugogodišnji suradnici koji već 50 godina njeguju i razvijaju prijateljstvo između Dubrovnika i Ravenne.

Tako su svečanom prijemu osim delegacije Grada Dubrovnika i aktualnog predsjednika i gradonačelnika provincije Ravenna Michela De Pascale nazočili i bivši predsjednici i gradonačelnici provincije Ravenna kao i predsjednik Decimo Triossi koji je tijekom uzvratnog posjeta 1969. godine potpisao Povelju o bratimljenju.

Tijekom svečanog prijema razgovaralo se o daljnjem jačanju prijateljstva, ali i promicanju uzajamne suradnje na društvenoj, kulturnoj i gospodarskoj razini te je iskazana želja za obnovom prijateljstva iduće godine u Dubrovniku.

Kako bi cjelokupna proslava ovog velikog jubileja prošla u slavljeničkom ozračju, Grad Dubrovnik u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika poklonio je stanovnicima Ravenne dva nastupa Folklornog ansambla Linđo, a organizirana je i prigodna gastro i turistička promocija Dubrovnika.

Uz činjenicu da je povelja o bratimljenju potpisana prije pola stoljeća važno je istaknuti kako suradnja Dubrovnika i Ravenne traje od 12. stoljeća kada je potpisan trgovačko-politički ugovor koji je tadašnji Dubrovnik potpisao s Ravennom što se može smatrati poveljom o prijateljstvu.

Svečanosti obilježavanja 50.obljetnice bratimljenja u Ravenni nazočili su i privremena pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje i privremeni pročelnik Upravnog dojela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić sa suradnicima.

DPP

Stranica 1 od 6

frendy250

fabrio250

aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250