Ponedjeljak, 19 Lipanj 2017 22:05

Dubrovačkim antifašistima predstavio se crnogorski književnik Mitov Đurović

Piše:

Neobična književna večer na kojoj je predstavljen crnogorski kniževnik Dragan Mitov Đurović održana je danas u prostorima Udruge antifašista Dubrovnik. Zašto neobična? Zato što se zapravo radilo o razgovoru Mitova Đurovića s dubrovačkim novinarom i književnikom Matom Jerinićem. Njihov razgovor bio je koncipiran u dva dijela. Prvo su razgovarali o tekovinama antifašizma u Crnoj Gori budući da je ovaj pjesnik, inače i novinar, ujedno i generalni sekretar Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore, a zatim su govorili o njegovom književnom radu.

Što se tiče književnog rada, najviše riječi je bilo o njegovom djelu "Panjega", ali i "Da nas san ne prevari". "Panjega" je zbirka kratkih priča, a u naslov "Da nas san ne prevari" nalazi se 20 odabranih razgovora Mitova Đurovića s novinarima i umjetnicima.

Jerinić je konstatirao kako Mitov Đurović piše starim crnogorskim jezikom te je autora pitao je li se "gubljenjem jezika se gubi moral, snaga riječi i sve ostalo".

- Podaci kažu da stotine jezika na planeti umire svaki dan. Jezik je najveća veza, rijeka koja ide i teče. Ako presuši rijeka, kao i jezik, nema vode i nema života. Crnogorski jezik je proglašavan, kako nam reče jedan crkveni vođa, goveđim jezikom. A ja sam cijeli život govorio tim jezikom. Kao radijski novinar sam govorilo službenim jezikom, ali u svojim rubrikama "Pokraj ognjišta" drugačije jer je u mom genu ostala priča moga djeda, moje babe... Svoju zemlju i svoj jezik morate čuvati. Radeći desetljećima skupljao sam zlatnike s jezika narodnoga i smjestio ih u korice ove knjige. - rekao je Mitov Đurović.

Jerinić je objasnio kako je smatrao da je prije u Crnoj Gori žena bila u zapećku, a kako je rekao, "u djelima Mitova Đurovića vidi kako je žena na prvom mjestu u obitelji".

- Žena, Majka je u Crnoj Gori bila i ostala svetinja. U jednom romanu "Osman" piše da Srbin kad se ženi, mora mladu povesti kod Turčina prve tri noći. Zato su Srbi ubijali prvorođenu djecu. Crnogorac i kad kosi o lijevo bedro pušku vuče da brani ženu od Turčina. Crnogorac je branio ženu, kuću i obitelj. A to je bila žena, majka. To je ona Jagoda Bogičević, partizanka, bolničarka, jedna od onih 579 žena koje su ostale na Sutjesci. To su one Crnogorske i druge heroine koje su bile na Skadru, majku koje su plakale i čekale. To su one žene, majke i svetinje koje su otvarale i vječno držale otvorena vrata. Zato je žena uvijek bila prva u kući. - kazao je Mitov Đurović.

Što se tiče priče o antifašizmu u Crnoj Gori, Mitov Đurović je kazao kako je "fašizam primitivizam s najgorim i najstrašnijim korijenom".

- Antifašizam u Crnoj Gori ima svoje duboke korijene, 13. srpnja 1941. godine je bio prvi općenarodni ustanak u Europi. Pa onda je tu i zajednička borba koja se nikad ne zaboravlja. Antifašizam gordo zvuči, ali svi moramo dati dio svoga srca i snage, da bi to što se zove antifašizam, sloboda i mir što duže trajalo na planeti, a mi u svemu tome imali svoju mladost i radost. - objasnio je.

Rekao je kako u Crnoj Gori postoje udari na antifašizam. Kazao je kako se neki nikad neće pomiriti kako "Crna Gora ima svoju slobodu i more". Posebno je naglasio nešto negativniji utjecaj Srpske pravoslavne crkve na Crnu Goru, ali i općenito utjecaj Crkve na društvo.

- Sjećamo se mi stariji gdje je nekad bilo Crkvi mjesto. Mi smo pod velikim pritiskom Srpske pravoslavne crkve, sve naše svetinje su zakonski prepisane na SPC, ona gazduje njima, podižu hramove. Posebno boli što to čine u suradnji s crnogorskom vlašću. Na sceni je prevelika trgovina. Mnogi, kad se intonira himna, koja je molitva svake zemlje, drže ruku na srce. Ali, zaboravili smo da je između srca i ruke novčanik. Siguran sam da mnogo više takvih drže ruku na srcu zbog tog novčanika. Kad je on glavni, onda je ona priča koja se zove moral na manjoj cijeni. - pojasnio je Mitov Đurović, dodajući i kako je Crna Gora sve manje sekularna država.

Također. Mitov Đurović je kazao kako mu je ogromna čast gostovati u Dubrovniku, a svoje gostovanje je završio s recitiranjem Gundulićeve Himne slobode.

frendy250
fabrio250

adriatic maestral 250
libertas250

aerodrom250
cistocareciklazno 250
konavle 250

zupa 250

zupanija 250
transporterban250