Subota, 16 Prosinac 2017 22:44

Pavel nastupio na Stradunu

U sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, bend Pavel nastupio je na Stradunu. No, iako je u Gradu ove subotnje večeri i bio relativno pristojan broj ljudi, nešto mekši zvuk Pavela i nije privukao neki značajniji broj Dubrovčana.

Naime, prostor ispred bine kraj Luže, odnosno pored ograde, gdje se uz skoro svaki koncert skupi popriličan broj ljudi, ovaj put bio je skoro pa poluprazan. No, oni koji Pavela vole ipak su došli na svoje, a djelić atmosfere možete pogledati u fotogaleriji.

V.S.

Tijekom sutrašnjeg dana sanirat će se onečišćenje akvatorija povijesne jezgre, rekla je zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić na konferenciji za novinare koja je održana povodom onečišćenja mora, koje je nastalo uz olujno jugo poglavito u Portu.

- Onečišćenje je već bilo u srijedu, tada su isto djelatnici Čistoće s kopna sanirali. U jednom trenutku je to bilo sređeno, ali novi val onečišćenja se dogodio s petka na subotu. Nikad to nije bilo u ovakvoj mjeri. - rekla je Tokić.

- Akcija čišćenja mora traje od jutros, tu je Čistoća sa svojim ljudima, koji s kraja uklanjaju sve što moguće. Nije to jednostavno ručno uklanjati. Međutim, ne postoji mogućnost da s brodovima dođemo tu s morske strane. Nažalost, u županiji ne postoji brod koji može pristupiti tom području kad je ovakvo vrijeme. Iz tog razloga je donesena odluka da će se nastaviti ručno čišćenje, a ujutro u 7 sati ide velika akcija ispod Revelina. Prostor je to koji je pod upravom Luke Dubrovnik, a u koordinaciji Luke i vatrogasaca, kao i ostalih komunalnih tvrtki u vlasništvu Grada će tu sudjelovati dvadesetak ljudi, koji će kao pomoć imati rovokopač kojega je ustupila jedna privatna tvrtka. Bit će tu i privatne brodice koje će imati mogućnost pristupa između barki. - dodala je Tokić.

- Nadamo se da daljnjih onečišćenja neće biti. S nama su iskusni ljudi po pitanju pomorstva. Vremenske prilike nam idu u korist, okrenut će na buru pa će dio izaći iz gradske luke ili barem prestati dolaziti, ali dio koji je zaglavio prema Revelinu ćemo sami očistiti i sanirati. - objasnila je Tokić.

Direktor Čistoće Marko Iveković precizirao je kako je tijekom jutrošnjih sati Čistoća izvadila preko 50 kubika otpada iz akvatorija, dodavši kako očekuje da će se do kraja dana ta brojka utrostručiti. Objasnio je kako se taj otpad prevozi u Župu dubrovačku, gdje se daljnje svrstava.

Na novinarsko pitanje jesu li žurne službe zakazale, Tokić je odgovorila kako nisu zakazale. Ovo pitanje je zasmetalo zapovjedniku JVP Dubrovački vatrogasci Stijepku Krilanoviću, koji je poručio da se "ovdje radi o dvije situacije, one koja je nastala u srijedu i danas", dodajući kako "bi svi zajedno trebali raditi da se ovo ne događa".

Uz Tokić, Krilanovića i Ivekovića, na konferenciji za novinare sudjelovali su i direktorica Vrtlara Alma Majstorović, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, pročelnik komunalnog odjela Zlatko Uršić, lučki kapetan Mato Kekez i pročelnica UO za poslove gradonačelnika Marijeta Hladilo.

Vijećnici Općine Župa dubrovačka na posljednjoj su ovogodišnjoj sjednici usvojili proračun za 2018. godinu u iznosu od 47,5 milijuna kuna. Također, proračun za 2017. godinu rebalansom je umanjen za 10,3 milijuna kuna, zbog 13,3 posto manjeg prihoda od poreza i prireza na dohodak, ali i 23,1 manjeg prihoda iz proračuna Grada Dubrovnika za groblje Dubac.

Više o planiranom proračunu za 2018. godinu rekao je voditelj Odsjeka za proračun i financije Ante Lučić.

Rekao je kako se najveći prihod očekuje od poreza koji bi trebao činiti 43 posto proračuna. Pak, prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi trebali bi činiti 20,5 posto proračuna, od čega komunalnih doprinosa i naknade 13 posto. Nadalje, 20,7 posto trebalo bi biti uplaćeno iz drugih proračuna. Najveći dio odnosi se tu za groblje Dubac od Grada Dubrovnika. Ukupno se radi od oko 9 milijuna kuna.

Upravo je to na određeni način zasmetalo vijećniku Mariju Previšiću (KLGB Antuna Bašića), koji je stoga zaključio "da je stvarni proračun 38 milijuna kuna". Zanimalo ga je više i o komunalnim doprinosima. Lučić je kazao kako su prošla vremena kad je Općina mogla računati na više od 20 posto komunalnih doprinosa, ali je dodao i kako Općina će dogodine krenuti u agresivno naplaćivanje prema onima koji duguju po pitanju komunalne naknade.

- Imali smo situaciju da je proračun bio više od 80 milijuna kuna. Država je različitim poreznim reformama tome doprinijela, ali tu si i okolnosti da se ne grade hoteli i trgovački centri pa se smanjuje upliv komunalnog doprinosa u proračun i on pada. Kapitalnu pomoć Grada Dubrovnika smo dužni prikazivati u proračunu - rekao je Lučić.

- Ako je stvarni proračun 38 milijuna kuna, a ako uzmemo u obzir plaće koje su oko 10 milijuna kuna, možemo reći da jako malo ostane prostora za tekuće troškove za razvoj. Mislim da bismo morali više izvlačiti novca u EU fondove. Dakle, da Općina direktno izvlači novac. U tom smjeru bi trebali ići. Očito ubiranja komunalne naknade neće biti. - dodao je Previšić.

Lučić je rekao da će on i njegove kolege njegovu opasku primiti na znanje.

 

Strip djela Marina Držića "Novela od Stanca" ilustratora Dubravka Kastrapelija predstavljen je danas u Domu Marina Držića. Strip su uz autora predstavili povjesničarka umjetnosti dr.sc. Anita Ruso i ravnatelj DMD-a Nikša Matić.

Matić je kazao kako se strip predstavlja povodom 450. obljetnice smrti Marina Držić, naglasivši kako je cilj da se djeca bolje upoznaju s Držićem i kroz ovakva izdanja. Precizirao je kako će se strip distribuirati po dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik, kao i svim pedijatrijskim ambulantama jer je to način, objasnio je, "da brendiramo Držića jer on to zaslužuje".

Dr.sc. Anita Ruso rekla je kako je strip opremljen rječnikom.

- Tako se na hrvatski standardni jezik prenio naš dubrovački, arhaični jezik. Da se ne zaboravi, ali i da se Držić može čitati u svim dijelovima Hrvatske. Za svaku pohvalu je da je DMD, u vremenu kad izdavaštvo i nakladništvo rapidno nestaju, u svom bogatom programu obljetničke godine poseban naglasak dao toj izdavačkoj djelatnosti. - dodala je Ruso.

Također, vrijedi izdvojiti i njezine riječi iz predgovora stripa.

"Budući da je Držićev tekst klasik, Kastrapeli se nije trebao truditi da crtežom spasi moguće scenarističke manjkavosti. Njegove su ilustracije u tehnici tuša u boji karakteristične po svom jakom kolorizmu kojim naglašava likove, njihove pokrete i tjelesne karakteristike. Kastrapelijeva prepoznatljiva nota vidljiva je upravo u upotrebi jarkih boja, koje mu služe da izgradi likove, ali i scenografiju kojom nevjerojatnom lakoćom uspijeva prenijeti atmosferu određenog trenutka iz Novele. Načini kadriranja i montažni postupci koje Kastrapeli koristi uvode nas u prepoznatljivi renesansni Dubrovnik, koji uz samo nekoliko naznaka prostora postaje blizak i najmlađim čitateljima. Ti jednostavni scenaristički postupci, kompozicijska lakoća te značaj koji već sam po sebi ima u hrvatskoj povijesti stripa, kao prvo stripizirano izdanje jednog cjelovitog Držićevog djela čine ga vrijednim čitanja i gledanja na svim razinama njegove književne i likovne pojavnosti.“ - riječi su dr.sc. Anite Ruso.

Sam autor Kastrapeli prisjetio se poziva Nikše Matića.

- Mislio sam da je to neka zafrkancija, da se radi o zafrkanciji kolega s posla. Ali, naglasak ne može nitko dobro intonirati pa sam shvatio da je poziv iz Dubrovnika i bio sam stvarno sretan što sam našao srodnu dušu. Inače sam ilustrator, ali puno lakše je biti ilustrator nego strip crtač. Da se ilustrira "Novela od Stanca" izabrao bih najatraktivniji dio, a kad se radi strip to nije moguće. Ne može se izbjeći nešto što je možda teško prikazati. Morate se držati cijelog slijeda. To je mukotrpan i naporan rad, ali beskonačno sam se cijelom tom poslu veselio. - zaključio je Kastrapeli.

O autoru:

Dubravko Kastrapeli, rođen 26. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Završio srednju elektrotehničku školu, te nakon toga upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je diplomirao 1995. godine u klasi prof. Kesera, te kod prof. Damjanov na temu "Utjecaj umjetničkog djela na likovno izražavanje djece".

Nakon toga se bavi slikarstvom i kiparstvom, da bi se ubrzo posvetio ilustraciji. Posljednjih godina posvetio se ilustriranju Cervantesovog "Don Quijotea" i djela Marina Držića u kojima spaja svoju ljubav prema književnosti i likovnosti te je na tu temu održao više samostalnih izložbi u Zagrebu i Rijeci.

Ilustrirao je i dizajnirao brojne slikovnice, letke, plakate, udžbenike i dječje časopise. Radio je kao profesor likovne kulture u osnovnoj školi, a trenutno je zaposlen kao grafički dizajner u Hrvatskom Crvenom križu.

Županijski vijećnici SDP-a Kristina Ćurčija i Krešimir Kuran na današnjoj konferenciji za novinare izrazili su nezadovoljstvo što je za ravnateljicu Doma za starije i nemoćne osobe Dubrovnik ponovo izabrana Marica Miletić, koju smatraju odgovornom jer je Dom izgubio parnicu vrijednu 855 tisuća kuna.

- Na prošloj sjednici Županijske skupštine postavila sam pitanje u svezi gubitka spora u iznosu od 855 tisuća kuna. Dom je zbog radova iz 2005. ušao u parnicu s izvođačem radova jer nije priznavao učinjene radove. Trošak je s 259 tisuća kuna narastao na 885 tisuća kuna. Župan Nikola Dobroslavić mi je odgovorio kako je ravnateljica ušla svjesno u spor jer je smatrala da će ga dobiti te je kazao da će snositi posljedice ako izgubi spor. Spor je izgubljen, a ravnateljica kojoj je istekao mandat je ponovo izabrana na čelo Doma. Statut jasno kazuje da se ravnatelj može razriješiti dužnosti ako nesavjesnim radom prouzroči štetu. - rekla je Ćurčija, dodajući kako je u pisanom odgovoru na njezino pitanje ravnateljica napisala kako je sa situacijom oko izvođenja radova bila upoznata DNŽ.

- Vrhovni sud je presudu donio u trećem mjesecu, ovrha je izvršena već u travnju i to na cijeli iznos. Dobila sam informaciju i kako plaće kasne. Koje su se posljedice dogodile koje župan spominje? Na današnjoj sjednici ide i točka uz koju domovi za starije i nemoćne dobivaju dodatna sredstva. Tko će ovdje nadoknaditi štetu, građani ili Dom? U stavci o proračunu stoji da je u slučaju nepravilnog korištenja sredstava, proračunski korisnik dužan vratiti sredstva, odnosno da će se ona umanjiti u visini nenamjenskog korištenja. - objasnila je Ćurčija.

- Ako je župan rekao da DNŽ neće osigurati sredstva, korisnici će biti zakinuti za nešto. Prihod doma je jednak, a usluga za korisnike će biti slabija.- dodao je Kuran.

Kuran je kazao i kako je ovdje "bitna odgovornost ravnateljice i Upravnog vijeća".

- Zakon o socijalnoj skrbi piše da je Upravno vijeće dužno razriješiti ravnatelja ako prouzroči veću štetu. A Upravno vijeće je izabralo ponovo istu ravnateljicu. Proučavajući dokumente i Statut, u Statutu piše da se odluka o javnom natječaju mora donijeti tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja. Istek mandata je bio 10. prosinca, kako to da je natječaj raspisan 18. listopada, a UV je donijelo odluku o raspisivanju natječaja 13. listopada, samo dva mjeseca prije isteka mandata. Tu se krši i statut. Na čelu UV je Ivica Korda, član HSU-u, stranke koja bi se trebala brinuti za umirovljenike. A imamo dojam da se brine o ravnateljici, a ne za one za koje je izabran. Odgovornost je tu i predsjednika županijskog HSU-a Ivana Margaretića koji nije reagirao. Zašto župan Dobroslavić nije reagirao? - zapitao se Kuran.

Ćurčija i Kuran su kazali "da će sa slučajem upoznati nadležno ministarstvo da provjeri zakonitost natječaja". Naveli su kako je protukandidatkinja ispunjala sve uvjete, a kako je unatoč ovom slučaju izabrana ravnateljica Miletić.

Izložba turskog fotografa Ahmeta Ertuğa „Točka iščeznuća“ otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Kustosi izložbe su ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović i povjesničarka umjetnosti Jelena Tamindžija. Ahmet Ertuğ jedan je od najcjenjenijih suvremenih fotografa. Izloženo je pet fotografija koje je Ahmet Ertuğ snimio u Dubrovniku te 15 fotografija nastalih u Italiji, a obuhvaćaju interijere i eksterijere svjetski poznatih građevina.

Autor Ertuğ rekao je kroz smijeh da se razmišlja i preseliti u Dubrovnik, zahvalivši se svima koji su realizirali ovu izložbu, istaknuvši što je počašćen što je pozvan izlagati u UGD.

- Kad budete gledali u fotografije pronaći ćete i sebe na pozornici i uživajte u tome. - rekao je Ertuğ, a njegove riječi posebno su specifične jer njegov rad karakterizira izostanak čovjeka s fotografije

Ravnatelj UGD Marin Ivanović kazao je kako su u Dubrovniku fotografirani reprezentativni objekti. Riječ je o Franjevačkoj crkvi, Franjevačkoj knjižnici, Dominikanskoj knjižnici te interijer Sponze, kao i pogled sa Sponze na Stradun.

- Ertuğ gostuje u puno poznatijim institucijama nego što je ova i samo to bi nam trebala biti čast. K tome, napravio je i pet djela u Dubrovniku. Mi smo ga zamolili, došao je tu, snimao je mnoge motive. Snimao je onaj Grad u trenutku kad se isprazni, kad na njemu nema turista i nikoga. Onda on pripada svima od nas. Tada smo sami, a on je sam skupa s nama. - rekao je Ivanović, koji je iznio i podatak da svaka uokvirena fotografija teži čak 120 kilograma, objasnivši da je i postav izložbe tako bio vrlo izazovan.

Kustosica Tamindžija dodala je "kako su fotografije tiskane u Düsseldorfu", objasnivši kako je i "katalog umjetničko djelo te je nastao pod posebnim nadzorom umjetnika". Izložbu je proglasio otvorenom dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Fotografije snimljene u Dubrovniku, bit će dio izložbe koja se tijekom 2018. i 2019. godine prikazuje u Francuskoj pod pokroviteljstvom „Nacionalnog centra za spomenike Republike Francuske“.

Izložba ostaje otvorena do 11. ožujka.

Biografija:

Ahmet Ertuğ je rođen 1949. godine. Nakon studija arhitekture u Londonu, usavršavao se u Engleskoj, Iranu i Turskoj. Fotografijom se počinje baviti tijekom studija snimajući ulični život zapadnog i istočnog Londona. Njegova predanost fotografiji dogodila se nakon što je primio prestižnu stipendiju Japanske zaklade za fotografije tradicionalne japanske arhitekture.
Njegovi projekti fotografiranja arhitektonske baštine objavljeni su u više od 30 najvažnijih knjiga o umjetnosti.
Najvažnije samostalne izložbe imao je u Parizu, Londonu, New Yorku, Beču i Istanbulu.
Fotografirao je neke on najvažnijih opernih kuća, knjižnica i kazališta, poput operne kuće La Scala u Milanu ili kazališta Morlacchi u Perugi, kao i knjižnice Palatina u Parmi, a te iste fotografije sabrao je i objavio u knjigama: Temples of Knowledge: Historical Libraries of the Western World; Domes: A Journey Through European Architectural History,; Hermitage: A Palace and a Museum i mnoge druge.
Ertuğ trenutno fotografira palače, kazališta i knjižnice u Italiji.

Cijena dnevne Dubrovačke karitce povećat će se za 10 kuna te će iznositi 200 kuna, umjesto dosadašnjih 190 kuna. Naime, na sjednici Gradskog vijeća, koja će se održati u ponedjeljak, ide Prijedlog zaključka o usvajanju Cjenika Dubrovačke kartice.

Cijene trodnevne i tjedne Dubrovačke kartice ostanu neizmijenjene, odnosno iznosit će kao i do sad, 250 kuna za trodnevnu i 350 kuna za tjednu Dubrovačku karticu. Nova cijena stupit će na snagu od 1. svibnja iduće godine.

Inače, broj korisnika usluge Dubrovačke kartice raste iz godine u godinu. Tako se samo u prvih deset mjeseci ove godine bilježi povećanje od 42,4 posto u odnosu na lani, što je ogroman porast. Stoga, ovo povećanje od deset kuna utržit će i značajan prihod za Grad Dubrovnik.

Dubrovačka kartica, koju je inače uveo nekadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić, omogućavaa razgledavanje kulturne i spomeničke baštine u vlasništvu Grada Dubrovnika, zidine, Franjevački samostan te Muzeje i galerije Konavala.

V.Salvia

Počašćen sam što Umjetnička galerija Dubrovnik daje toliku važnost mom radu, kultura nema granica i ako dijelimo kulturno naslijeđe uistinu možemo pronaći mir, rekao je na konferenciji za novinare turski fotograf Ahmet Ertuğ, čija će se izložba „Točka iščeznuća“ otvoriti večeras, u 19 sati, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.

Za izložbu u Dubrovniku, kojom se po prvi put predstavlja hrvatskoj publici, izabrano je 20 fotografija velikih formata reprezentativnih interijera građevina snimljenih u Italiji i Dubrovniku. Dubrovačke fotografije nastale su u rujnu. Ertuğ je rekao "kako je predivna dubrovačka arhitektura dala završni potez ove izložbe".

Ravnatelj UGD i kustos izložbe Marin Ivanović objasnio je "kako je jedan od problema hrvatske muzejske politike vezana za velike izložbe činjenica da mnogi muzeji žele priređivati izložbe svjetskih klasika".
- Recimo, Picasso ili Matisse ne mogu biti jednako priređeni u Dubrovniku i Zagrebu ili u Beču, Londonu i Parizu. Mi moramo tražiti svoju nišu i tu je dobro razmišljati o suvremenim autorima jer imaju svoj razvojni put. Tu onda muzejske ustanove nisu samo prezenteri rada nego su sukreatori, sustvaratelji suvremene umjetnosti. Tako naš muzej predstavlja umjetnika nevjerojatnog renomea koji je u Dubrovnik došao napraviti pet fotografija, ali se zaljubio u njega toliko pa je rekao da želi napraviti monografiju o Dubrovniku. - rekao je Ivanović.

- Naša ideja je bila da te fotografije stoje ravnopravno uz bok svim drugim građevinama koje je snimao u Italiji. Nakon ovoga izložba ide u Nacionalnu knjižnicu Francuske u Pariz gdje će biti također prikazan Dubrovnik. - dodao je Ivanović, objasnivši kako ovaj muzej ima ambiciju raditi velike izložbe.

Uz Ivanovića, kustosica izložbe je i Jelena Tamindžija. Precizirala je kako izložene fotografije obuhvaćaju interijere svjetski poznatih građevina, poput knjižnice Laurenziana u Firenci, kazališta Bibiena u Mantovi, dvorca Valentino u Torinu, ali i knjižnice dominikanskog i franjevačkog samostana u Dubrovniku.
- Kad smo pozvali umjetnika u Dubrovniku, nije točno znao gdje ga smjestiti. Bilo nam je drago kad je došao, već na samom putu od aerodroma smo stajali nekoliko puta da bi on snimao fotografije. - istaknula je Tamindžija.

Na konferenciji za novinare sudjelovali su i predstavnici sponzorskih partnera. Ravnatelj Turskog kulturnog centra i predstavnik Ambasade Republike Turske Murullah Yavas, direktor Turkish Airlinesa Sadrettin Firuzan Tunçer i zamjenik direktora hotela Rixos Libertas Özgür Araç rekli su, između ostaloga, "kako je ova izložba odlična prilika za spajanje hrvatske i turske kulture".  

Izložba ostaje otvorena do 11. ožujka 2018. godine.

Dubrovački hotelijeri željeli bi izgradnju novih stanova kako bi se negdje mogli smjestiti sezonci. Ukratko, zaključak je to s strukovne grupe hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik.

"Hotelijeri apeliraju na mjerodavne da što hitnije krenu sa programima i politikama koje bi osigurale izgradnju stambenih objekata po prihvatljivim cijenama jer već sad pričamo o cjelogodišnjoj sezoni, a kao što volimo isticati, turizam nam je strateška djelatnost. Ukoliko na vrijeme ne osiguramo adekvatne uvjete za smještaj radne snage dubrovački turizam će se naći u situaciji da će imati odlične hotelske kapacitete, ali neće moći osigurati kvalitetnu uslugu što će se negativno odraziti na konkurentnost i cijenu te imidž destinacije." - pisalo je u priopćenju ŽK Dubrovnik.

I, koliko god da sve to stoji što su hotelijeri na sastanku istaknuli kao aktualni gradski problem, red je ipak predugačak da bi smještaj sezonaca imao primat. Posebno u situaciji u kojoj Dubrovčani muku muče sa smještajem, odnosno u kojoj podstanari ne mogu pronaći stanove jer početkom ljeta moraju seliti kako bi se napravilo mjesta za turističko iznajmljivanje.

Nije tu krivica na iznajmljivačima, oni imaju pravo postupati onako kako žele, o čemu više možete pročitati OVDJE, već jednostavno situacija sa stanovima u Dubrovniku poprilično je porazna. U tom vidu, nedavno je i pokrenuta peticija za izgradnju podstanarskih stanova od strane Ivane Seko, o čemu možete pročitati OVDJE.

Pak, problema je svjesna i gradska uprava, koja u 2019. namjerava početi s izgradnjom 120 stanova tzv. dubrovačkog POS-a u Solitudu. Dug je tu korak od ideje do realizacije, ali dakle, intencija postoji.

Uglavnom, s mnogih rakursa, od gradske vlasti do samih građana, promišlja se ova tematika koja se tako određenim konsenzusom smatra gorućim gradskim problemom. Stoga, paradoksalno je kad hotelijeri traže izgradnju stanova za sezonce. Nije niti to aspekt kojega treba podcijeniti i gledati na intenciju hotelijera crno-bijelo, jer Dubrovnik zbilja živi na krilima te radne snage koja dolazi izvanka. Ali, ipak, ne bi taj aspekt smještaja trebao imati prednost nad Dubrovčanima koji nemaju smještaj.

Uostalom, kad je hotelijerima već stalo do toga da se njihovi radnici imaju gdje smjestiti, onda bi im oni trebali osigurati smještaj, možda se odreći dijela profita i dio svojega smještajnog kapaciteta osigurati za stanovanje radnika koji nemaju smještaj.

Najlakše je od "mjerodavnih tražiti što hitnije programe i politike", no u ovom slučaju, ti mjerodavni ipak imaju prešnijeg posla o kojemu trebaju brinuti u kontekstu stanova i stanovanja.

Živo i burno bilo je uz Javno izlaganje koje se danas održalo uz Javnu raspravu o Prijedlozima Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika te Prijedlogu Odluke o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja Belvedere. Javno izlaganje održano je u prepunoj gradskoj vijećnici.

Dakle, plansko rješenje DPU-a Belvedere nije više u skladu s potrebama daljnjeg korištenja i razvoja ovog područja, odnosno planskih preduvjeta za revitalizaciju turističkog sadržaja pa je tako pokrenut postupak stavljanja izvan snage DPU-a Belvedere, a što neke građane smeta, kako se moglo čuti na javnoj raspravi.
matofrankbelvedereGradonačelnik Mato Franković uvodno je rekao kako je ovaj "projekt važan za Grad i kako je sadašnjim DPU-om ustvari predviđena megalomanija, a kako novi DPU osigurava prolaz do pomorskog dobra u dvije razine, liftom i skalinima". Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić objasnila je kako nakon javne rasprave se izrađuje nacrt konačnog prijedloga, koji ide na mišljenje u Zavod za prostorno uređenje DNŽ i suglasnost ministarstva. Paralelno s tim postupkom radi se Studija utjecaja na baštinu koja ide na ocjenu na UNESCO, nakon zaprimanja tog mišljenja, objasnila je Lončarić, Planovi se mogu uputiti na usvajanje Gradskom vijeću.
guntherbelvederePredstavnik investitora, tvrtke Vila Larus vlasnika Viktora Vekselberga, Gunther Bischof rekao je više o provođenju natječaja kojega je proveo sam investitor. Predstavio je detaljni plan uređenja, naglasivši kako renoviranje postojeće zgrade nije bila opcija. Projektant Marko Dabrović iz tvrtke 3LHD objasnio je tehnički aspekt gradnje, ali i buduću građevinu.
dabrovicbelvedere- Recepcija je izdvojena na gornjem dijelu parcele, kao nekad Excelsior. A postojat će i donja recepcija koja će se povezivati liftom, uspinjačom s gornjom. Javni prostori bit će uz more. Način izgradnje je takav da silueta bude što manja, za razliku od sadašnjeg zdanja koje stvara neprirodan kontrapunkt Grada Dubrovnika. Bit će tu i mini dvorana gdje se mogu održavati događaji s pogledom na Grad, gdje će svi moći doći. Srednji dio se mora obnoviti i pošumiti, tarace će biti ozelenjene s pravim mediteranskim biljem. Što se tiče šetnice, bit će 400 metara kvadratnih na zapadnoj parceli, koja će građanima omogućiti nesmetan pristup plaži. Sobe će biti velike i luksuzne. - rekao je Dabrović, kazavši kako će građanima biti omogućena i upotreba lifta ili skalina.

Izrađivač Procjene utjecaja na baštinu Dubravko Bačić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu rekao je kako je ukupna procjena planiranih promjena takva da je projekt pozitivan u odnosu na postojeće stanje. Njegovo izlaganje bilo je poprilično dugo pa su građani vidno negodovali, u jednom trenutku počevši ironično pljeskati na njegove riječi.

Predstavnica izrađivača izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Ana Putar dodala je kako je osnovna izmjena ta što je zona hotela pretvorena u jedinstvenu zonu turističkog naselja, proširenjem na dosadašnju površinu sporta i rekreacije, dok je dodala kako će tu biti i helidrom.

Njihovo izlaganje najviše je zasmetalo predsjedniku Udruge Divlja liga vaterpolo Igoru Legazu, koji je imao okršaj i s gradonačelnikom Frankovićem.
legazbelveder- Godine 2013. Gradsko vijeće je usvojilo DPU za područje oko Belvedera, ponte sv. Jakova. Ne postoji idealan plan. Ali, za Grad Dubrovnik se može reći da je postojeći plan idealan, za ovo područje, najvrjednije u cijeloj Dalmaciji. Postojeći DPU ima zonu sporta i rekreacije, ali i javnu garažu s preko 500 mjesta. Košarka, odbojka, mali nogomet, bazen... Značajan za Divlju ligu da se zimi može trenirati, igrati, pucati! Bila je predviđena koncertna dvorana, kao i splet raznovrsnih puteva. Svima dostupno! Ali, preko noći se pojavljuje projekt koji podrazumijeva hotelsko naselje, zaboravite tamo pristup, pustite što vam ovi pričaju. Podvalila se priča o šetnici. Što će nama šetnica?! Mi imamo nekoliko stoljeća star put, sve do kud je bila kuća Nikole Barbarića. Sjećate se?! Do tu dopire današnji javni put, koji nije prestao biti javan, osim u vremenima kad je Austro-Ugarska napravila vježbalište za vojnike. Sve vrijeme je tamo javni prostor. A danas je to prometnica, koju Grad ne želi uknjižiti na svoje vlasništvo, po Zakonu o cestama. Gura nam se ideja o šetnici. Što će nam ona pored ovog puta?! - između ostaloga je rekao Legaz, kojemu smeta i što će biti helidrom na dijelu starog puta "koji nije za cestovni promet, a kamoli će biti za zračni".

- Gradonačelniče Mato Frankoviću, prije dva i pol mjeseca ste kazali Ljubu Nikoliću da bi Igor Legaz bio ponosan na vas kako ste u Ministarstvu branili Put Vlaha Bukovca. Bukovac je crta koja se ne smije proći. Pa zašto niste dosljedni? - energično je pitao Legaz te dobio pljesak nazočnih.

Franković, koji je inače cijelo vrijeme molio građane da ne uskaču jedni drugima u riječ, mu je odgovorio kako je on uvijek dosljedan, dodajući kako vjerojatno Legaz DPU nije dobro iščitao kad mu toliko toga smeta. Legaz se raspravljao i s Dabrovićem, kojemu je rekao da je u sukobu interesa "jer mu predstoji velika lova".
arikibelvederŠto se tiče ostatka rasprave, nju je napustio gradski vijećnik DUSTRA-e Rikard Rossetti, koji je u jednom trenutku konstatirao "kako se prije autom nije mogla proći bijela raštija", željevši objasniti niti kako onda nije bilo idealno. Građani su ustvrdili da to nije bilo tako te dio stanovnika ovoga prostora mu poručio kako troši vrijeme. U tom trenutku, Rossetti je napustio gradsku vijećnicu.
beusanbelvederNikolu Beusana iz Lučke kapetanije zanimalo je planira li se u budućnosti izgradnja marine, budući da se planira privezište za 12 plovila. Dabrović mu je odgovorio da se ne planira marina, dodajući da tko zna što će biti u interesu Grada i investitora u budućnosti.
bogdanbelvederGradski vijećnik HSS-a Vido Bogdanović rekao je da je Belveder "ruglo Grada", naglasivši kako mu se čini da se ovdje radi o sentimentalnoj investiciji jer "vjeruje kako Belvedere neće lako donijeti novac". Smatra kako je javni interes maknuti "arhitektonsko smeće s ovoga područja".
nikolicbelvedereGradski vijećnik Ljubo Nikolić objasnio je kako ima veliko povjerenje u arhitekta Dabrovića "koji je dijete Grada". Naveo je projekte koji su se predstavljali kao spasonosna rješenja, ističući kako je svaki imao sa sobom neku negativnu konotaciju. Radi se tu, kazao je, o "garaži, golfu na Srđu, marini na Lapadskoj obali". Precizirao je kako ne misli da će takav biti i ovaj projekt, ali i dodao kako treba biti oprezan.

Javni uvid traje 15 dana, zaključno do 22. prosinca, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, Dubrovnik.

Stranica 1 od 104

frendy250
fabrio250

adriatic maestral 250
aerodrom250
ciban3
konavle 250

zupa 250

zupanija 250